Povezite se

Gospodarstvo

Dan poduzetnika: Inovacije i kreativnost temelj konkurentnosti

Objavljeno

-

Inovacije i kreativnost u poslovanju otvaraju mogućnosti za podizanje produktivnosti i rasta kompanija, istaknuto je u ponedjeljak na Danu poduzetnika, tradicionalnom skupu koji organizira Hrvatska udruga poslodavaca (HUP).

I predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović istaknula je kako su u postizanju razvijenog gospodarstva inovacije i kreativnost temelj globalne konkurentnosti te kako vjeruje da će i današnji skup pokazati da osim potencijala imamo dovoljno sposobnosti, volje i snage za izgradnju modernog, učinkovitog inovacijskog sustava.

Predsjednica s optimizmom gleda na budućnost pri čemu ističe kako ohrabruju poduzetnici poput Rimca, Infobipa, Končara, Tehnixa, Ericssona i drugih koji stvaraju vrhunsku tehnologiju i vrhunska radna mjesta.

“Imamo sjajne prilike i na nama je da ih iskoristimo. Upravo u tome inovacije, kreativnost i nove tehnologije igraju ključnu ulogu”, poručila je Grabar-Kitarović na skupu kojemu je ove godine tema “Hrvatska-država inovacije ili improvizacije?” i koji je okupio više od 600 poduzetnika i poslodavaca, predstavnika političkog i javnog života.

Predsjednica je kazala i kako znanstveno istraživački potencijal Hrvatske ulijeva nadu u bolju budućnost, kako svako novo znanje i nova inovacija imaju iznimnu vrijednost, a mogućnost njihove praktične primjene posebno u gospodarstvu od posebnog su značaja. Posebno je to važno u doba digitalne transformacije i industrije 4.0, kazala je.

No, dodala je i kako se moramo zapitati jesu li uspjesi o kojima povremeno čujemo i čitamo tek iznimke ili su rezultat promišljene inovacijske politike.

Navela je kako Hrvatska po pokazateljima relevantnih međunarodnih institucija ne stoji baš najbolje – u usporedbi s EU prosjekom po pokazateljima uspjeha u inoviranju nalazimo se u skupnih umjerenih inovatora. Ne zvuči loše, no to je skupina 14 država koje su prema razini uspješnosti u području inovacija ispod prosjeka EU, rekla je.

Podbacili smo, smatra, u području razvoja ljudskih potencijala, posebice cjeloživotnog učenja.

Prijave intelektualnog vlasništva daleko su nam nam ispod poželjne razine – Hrvatska je s 4,8 patentnih prijava na milijun stanovnika na pretposljednjem mjestu u EU, dok je to u Sloveniji 11 puta više ili 55,3 patentne prijave, istaknula je predsjednica.

Osvrnula se i na dvije “odlične vijesti” – rast BDP-a od 3,9 posto u prvom tromjesečju te podizanje kreditnog rejtinga od strane agencije Fitch. To smo dugo čekali i svi zaslužni za to zaslužuju čestitke, kazala je predsjednica, dajući pritom potporu Vladi.

No napominje i kako imamo još previše nedostataka, “još puno prijetnji i mekanih i trusnih temelja”.

Uvjerena je kako “postoji spremnost, volja, znanje i energija  za rješavanje problema i potrebnih reformi u pravosuđu, obrazovnom sustavu, administraciji, zdravstvu, mirovinskom sustavu…”

Predsjednica je istaknula kako će kada je o poreznoj politici riječ i dalje neprestance isticati i ustrajati na “jeftinijem radu za poslodavce, a skupljem za djelatnike”, odnosno na manjim porezima, manjim davanjima državi, a više ulaganja u rad ljudi.

Ministar financija Zdravko Marić je kao jedan od uspjeha Vlade izdvojio poreznu reformu koja se provodi već tri godine, kao i stabilnost javnih financija koje su jako važne.

Zato je jako važno da je Hrvatska uspjela kod rejting agencija poboljšati svoj status, rekao je Marić, dodajući kako je povećanje kreditnog rejtinga od strane agencije Fitch “dobra vijest i dobra potvrda smjera koji si je Vlada zacrtala”.

Bili smo šest godina u podinvesticijskoj zoni, kazao je Marić, koji se iskreno nada da Hrvatska više nikada neće pasti u zonu ispod investicijskog rejtinga.

Deranja: Naša politika pati od deficita odgovornosti

Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Gordana Deranja čestitala je Vladi na rastu BDP-a od 3,9 posto u prvom kvartalu ove godine. Vlada za to zaslužuje čestitke, ali tu ne smijemo staviti točku, kazala je, poručujući kako su promjene nedostatne.

“Sve Vlade obećavaju reforme u svojim programima, no pravih strukturnih reformi svih ovih godina nije bilo. Naša politika pati od deficita odgovornosti”, ustvrdila je Deranja, dodajući kako se to mora promijeniti.

Poručila je ovoj i svim budućim vladama da se ostave politikanstva i budu odgovorni.

“Molim vas da budete odgovorni. Vašu neodgovornost skupo plaćamo. Ostavite se jeftinog populizma i primite se posla”, poručila je predsjednica HUP-a.

Prošlost pripada prošlosti, budućnost nosi nove prilike – inovacije i kreativnost. Njih treba razvijati jer oni su ključ uspjeha, istaknula je Deranja, napominjući kako će o brzini kojom će javni sektor provesti transformaciju ovisiti hoćemo li ubrzati put prema gore ili će gospodarski rast biti rijetka i povremena pojava.


Tradicionalni godišnji skup Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) “Dan poduzetnika”. Dodijeljene su nagrade najboljim timovima projekta HUP-a namijenjenog srednjim školama “Poduzetnici budućnosti”. Na fotografiji dobitnici nagrada, Gordana Deranja, Darko Horvat, Blaženka Divjak, Kolinda Grabar-Kitarović. 

Timovi Obrtničke škole Požega, Industrijske obrtničke škole Slatina, Gimnazije Velika Gorica, Industrijske strojarske škole Zagreb te Pete gimnazije Zagreb, pobjednici su natječaja za najbolje poduzetničke ideje, a nagrade su im dodijeljene u ponedjeljak na Danu poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).  

Nastavi pregledavati

Gospodarstvo

Zbog manjeg poreza na plaće općinama dvije milijarde kuna manje

Published

on

Najava smanjenja poreza na dohodak mnoge je ugodno iznenadila, jer se takvi potezi Vlade u pravilu ne očekuju odmah nakon izbora, ali ono što je sigurno, nisu joj se baš svi obradovali.

Prihodi od poreza na dohodak od 2018. idu u cijelosti u lokalne proračune, a prema podacima Ministarstva financija, oni su lani iznosili 14,6 milijardi kuna.

Ostane li premijer Andrej Plenković ustrajan u odluci da će se od 1. siječnja iduće godine stopa poreza na dohodak od 36 posto smanjiti na 30 posto, a ona od 24 posto na 20 posto, gruba računica poreznih stručnjaka pokazuje da bi lokalne jedinice mogle ostati bez oko dvije milijarde kuna.

S obzirom na to da bi sadašnje ustrojstvo lokalne samouprave teško podnijelo gubitak tolikih prihoda, nameće se pitanje krije li se u Vladinoj najavi smanjenja poreznih stopa na dohodak i malo ambiciozniji plan.

To bi se moglo i zaključiti, ako je suditi po izjavama tijekom predizborne kampanje, među kojima je i ona ministra uprave i član Središnjeg odbora HDZ-a Ivana Malenice.

Uz smanjenje broja ministarstava, Malenica je rekao da će se “prepoloviti broj lokalnih dužnosnika, učiniti sve da javna uprava bude efikasna i učinkovita”. To uključuje spuštanje digitalizacije na lokalnu samoupravu i povezivanje svih lokalnih tijela i ustanova sa središnjim državnim registrima, brojnim uslugama, aplikacijama i platformama.

Kojom dinamikom će Vlada ići u promjene tek će se vidjeti, ali može se očekivati da će sa smanjenjem stopa poreza na dohodak paralelno ići i s mjerama kojima će riješiti problem gubitka prihoda lokalnih jedinica, donosi Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Od ožujka nema kružnih putovanja stranih brodova u Jadranu

Published

on

Krstarenja stranih brodova po hrvatskom Jadranu od ožujka ove godine zbog pandemije Covid-19 uopće nema, a i svih 15 ostvarenih u prvih pet mjeseci na Jadranu bila su od siječnja do kraja ožujka, što je 91,2 posto manje nego u 2019., podaci su DZS-a.

Kruzeri ili brodovi na kružnim putovanjima djelomice su nastavili raditi nakon popuštanja epidemioloških mjera u Hrvatskoj, ali je riječ većinom o domaćim, manjim brodovima i kraćim krstarenjima u organizaciji pojedinih domaćih agencija i tvrtki, uz još poneke takve brodove stranih touroperatora koji su krajem lipnja i početkom srpnja počeli ploviti s gostima.

No, velikih kruzera s više tisuća putnika od ožujka ove godine nije bilo u Jadranu, nema ih još ni u prvim danima srpnja, kao ni po drugim bližim morima. S obzirom na porast pozitivnih slučajeva zaraze virusom u svijetu teško ih se može i očekivati ove godine, pogotovo ne u nekom većem broju, tim više što su u pandemiji često označavani kao ‘rasadnici’ virusa, zbog čega mnogi od njih nisu mogli pristati u luke nego su tjednima, a neki i mjesec i više dana plovili čekajući priliku za uplovljanje i iskrcaj putnika.

Stručnjaci stoga prognoziraju i da će se ta iznimno rastuća industrija u svijetu u posljednjih desetak godina, iako često ‘napadana’ zbog zagađenja mora, oceana, luka te za ‘overtourism’, sada najsporije i najteže oporaviti od utjecaja pandemije.

Veliki pad broja putovanja stranih brodova za kružna putovanja vidljiv je stoga i na hrvatskom Jadranu, jer je sa ukupno 15 tih putovanja u prvih pet mjeseci zabilježen pad od 91,2 posto, što znači i da ih je u odnosu na isto razdoblju 2019. bilo 156 manje.

Svih 15 realizirano je zapravo u prva tri mjeseca, nakon čega u travnju i svibnju nije bilo nijedno takvo putovanje po Jadranu, za razliku od ista ta dva mjeseca u 2019., kada je bilo 49 u travnju te 88 takvih putovanja u svibnju.

Tih 15 kružnih putovanja po Jadranu obavilo je šest stranih brodova, što je pad njihovog broja za 86 posto ili za 37 kruzera manje nego u pet mjeseci 2019., a ti su brodovi otprilike za isti postotak boravili i manje dana u Hrvatskoj, odnosno ukupno 47 dana, naspram 386 dana boravka broda u pet mjeseci 2019..

Na svim tim putovanjima u Hrvatsku je došlo svega nešto malo iznad 3.700 turista, kojih inače toliko, pa i više odjednom bude samo na jednom kruzeru, i taj broj je za 98,5 posto manji nego ih je ukupno bilo u pet mjeseci 2019.

Strani kruzeri su stoga u Hrvatsku ove godine doplovljavali pod zastavama samo četiri zemlje – Malte (koji su obavili 12 od ukupnih 15 putovanja), te Belgije, Italije i s Maršalovih otoka.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

U Novom Zagrebu održana tribina o iskoristivost Europskih fondova

Published

on

Dodao

U Novom Zagrebu – istok na području Hrelića održana tribina o iskoristivost Europskih fondova od strane najmlađe članice Europske unije.

Dr.sc. Nikolina Brnjac, državna tajnica za suradnju s Europskim parlamentom u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova okupljenim građanima istaknula je da je samo u mandatu ove Vlade ugovoreno projekata u vrijednosti 9 milijardi €. Posebno je istaknula da je za područje Karlovačke županije ugovoreno 389,1 milijuna eura (2,96 milijardi kuna), od čega je u mandatu ove Vlade ugovoreno 376,13 milijuna eura (2,86 milijardi kuna). Dok je za područje Zagrebačke županije ugovoreno 435,1 milijuna eura (3,3 milijarde kuna), od čega 421,2 milijuna eura (3,2 milijarde kuna) u mandatu ove Vlade.

Na kraju tribine, s obzirom na to da je kandidatkinja na parlamentarnim izborima u VII. izbornoj jedinici koja pokriva i istočni dio Novog Zagreba, područje Hrelića, Buzina, Velikog polja i Jakuševca u nekoliko rečenica je predstavila izborni program i istaknula važnost ulaganja nepovratnih europskih sredstava u brzu i kvalitetnu obnovu Zagreba te razvoj kvalitete prometne infrastrukture od Rijeke preko Karlovca do Zagreba.

“Sigurna Hrvatska za mene znači Hrvatska sa sigurnim, iskusnim i provjerenim vodstvom, ljudima koji su dokazali da mogu voditi državu i dostojno je predstavljati u svijetu. To znači Hrvatsku u kojoj imate najboljeg pregovarača za sljedeći Višegodišnji financijski okvir, Hrvatsku koja  je usprkos izazovima COVID krize zadržala stabilni investicijski kreditni rejting. To znači Hrvatsku koja se vodi stručno, racionalno, a ne populistički, s Vladom koja se može odgovorno suočiti s krizama” kazala je Brnjac.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije