Povezite se

Gospodarstvo

Dan Općine Brinje: Općina za uzor mnogima !

Objavljeno

-

Općina Brinje prigodnom je svečanošću danas obilježila Dan općine.

Nazočnima se obratio predsjednik Općinskog vijeća Ivan Perković koji je svim nazočnima zaželio dobrodošlicu i uputio pozdrave.

Među brojnim gostima, uzvanicima i prijateljima Općine Brinje nazočili su državni tajnik i izaslanik premijera Vlade Darko Nekić, župan ličko-senjski Darko Milinović, saborski zastupnici Tomislav Klarić (Bakar) i Milorad Batinić (Ivanec), načelnici i gradonačelnici susjednih općina i gradova, kao i načelnici nekoliko gradova i općina prijatelja.

Prigodnim kratkim filmom Općina Brinje je uzvanicima pokazala dostignuća u proteklim godinama, kao i planove za budućnost.

Načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić

Načelnik Općine Brinje Zlatko Fumić tom je prigodom izdvojio da je izvorni proračun općine 7 milijuna kuna, no prošle godine je ostvaren u iznosu od 15 milijuna kuna, što je potpomognuto sredstvima iz europskih fondova čime su ostvareni brojni projekti od kojih je izdvojio sanaciju odlagališta, reciklažno dvorište, kulturni centar, vatrogasni dom, dječji vrtić, pri čemu je u planu, natemelju pozitivnog rješenja i centralno groblje, zgrada tržnice i još niz toga.

Većina novca je iz EU fondova i jedan dio iz naših ministarstava, recimo cesta Draženovići- to smo dobili od Ministarstva 500 tisuća kuna, cesta za nacionalne manjine Vodoteč-500 tisuća kuna, zatim projekt “Zaželi” 1,7 milijuna kuna i na to sam posebno ponosan jer skrbimo o 60 nemoćnih domaćinstava, a također smo zaposlili 12 žena” navodi načelnik Fumić.

“I kod nas kao i u većini naših gradova i općina vidan je negativan trend iseljavanja, no u manjem broju jer sadašnji su pokazatelji da se radi o 10-ak obitelji. Nisam zadovoljan sa turističkim razvojem jer naš kraj, naša općina ima zaista izuzetne potencijale s kojima bi i tu gospodarsku granu trebali itekako bolje iskoristiti.

“Gospodarstvo nam je bazirano na drvnoj industriji, tako da imamo četiri pilane koje uspješno rade i zapošljavaju više od 200 ljudi, a kad je riječ o poljoprivredi, tu je stanje povoljno jer imamo 400 OPG-ova, od čega je nekoliko velikih u sustavu PDV-a i koji imaju preko 1.000 mliječnih krava a na farmi “Širjan” tovi se oko 4.000 bikova”, kazao je načelnik Fumić.

Državni tajnik i izaslanik premijera Plenkovića DARKO NEKIĆ

Državni tajnik i izaslanik premijera Andreja Plenkovića Darko Nekić čestitao je stanovnicima Općine Brinje dan Općine te u svom govoru istaknuo osnovne smjernice Vlade RH kad je u pitanju razvoj općina i gradova:

“Prva magična riječ koja sigurno zanima sve iz općina i gradova a iz i Županije je decentralizacija tako da mogu reći da će Vlada ove godine provesti prvu fazu decentralizacije a do kraja godine bit će ukinuti uredi državne uprave i svi ti poslovi bit će decentralizirani na županije, a to je samo početak decentralizacije. Sljedeća faza decentralizacije obuhvati će gradove i općine koji također moraju preuzeti dio poslova i siguran sam da kad se više poslova decentralizira na općine, gradove i županije da će RH bolje funkcionirati nego do sada.

“Posebno me raduje što je općina Brinje do sada puno toga napravila, ne samo iz EU fondova nego i sa onim projektima koje je Vlada RH potpognula kroz svoja ministarstva. Upravaao je tu odgovor svima onima koji kažu da male općine ne mogu fumkcionirati te da imamo previše općina. Možda i imamo, no to će uskoro pokazati analiza koju upravo radi moje ministarstvo i koje je u tijeku što se također financira sredstvima EU Fondova. No, što se općine Brinje tiče, iz svega onog što smo saznali vidljivo je da su realizirani brojni projekti na dobrobit svih žitelja općine Brinje. Spomenuto je i pitanje depopulacije ovih prostora, mogu vam kazati da ova Vlada realizira mjere i sprema nove kako bi se problem depopulacije smanjio, kako bi se što veći broj naših mladih ljudi zadržao ne samo na prostorima općine Brinje nego i u cjeloj Hrvatskoj” – kazao je Darko Nekić.

Župan Ličko senjski Darko Milinović

Župan Darko Milinović kazao je kako je Brinje jedna od općina koju je najviše puta posjetio.

“Želim vam u svoje osobno ime i u ime Ličko-senjske županije čestitati vaš dan. Prebrodili smo turbulentno političko razdoblje u našoj županiji i ove godine smo iz izvornih prihoda s 500 tisuća kuna sudjelovali u financiranju projekata koje je spomenuo i načelnik, naravno u suradnji s općinom. Vezano uz naš županijski proračun, on iznosi 370 milijuna kuna,  od čega je 120 milijuna nepovratnih EU sredstava”, kazao je Milinović pohvalivši poreznu reformu aktualne Vlade RH koja je dovela i do financijske stabilnosti županije.

“Ja kao župan i Ličko-senjska županija smo vam dostupni u svemu. Ne dopuštam da nam govore da smo mali, mi smo veliki, i to smo dokazali kad je bilo najpotrebnije. Sretan vam Dan općine, budite ponosni na ovu hrvatsku grudu podno kule Sokolac” zaključio je župan Milinović.

Uslijedila je i dodijela Javnih priznanja Općine Brinje. Tako je za osobiti doprinos i donaciju DVD-u Brinju nagradu dobio Petar Lovrat. Za unapređenje vatrogastva na području općine nagradu je dobio županijski vatrogasni zapovjednik Hrvoje Ostović, za osobiti doprinos u razvoju udruga i promidžbi Brinja nagradu je dobila Jadranka Vučetić a za osobni doprinos u obnovi crkvenih objekata nagradu je dobio fra Jure Marčinković, koji se u ime nagrađenih zahvalio prigodnim riječima.


Uručene su i nagrade Općine Brinje za najljepše uređenu okućnicu. Treće mjesto osvojila je Vesna Šijan, drugo Davorka Mesić i suprug Mirko, a za najljepše uređenu okućnicu proglašena je okućnica Marijane Draženu Vranić.

Podjeljene su i zahvalnice Ankici Lužaić, Luki Aniću, Mandi Vidaković, Nadi Vučetić, Nadi Draženović i Mariji Milaković.

Nacionalno/D.Prša

Gospodarstvo

Hrvatski pivari 2019. uprihodili 2,3 milijarde kuna

Published

on

Dodao

Proizvođači piva u Hrvatskoj prošle su godine ostvarili 2,3 milijarde kuna ukupnih prihoda i ostvarili konsolidiranu dobit od 284,4 milijuna kuna, ili 17,8 posto manju u odnosu na 2018. godinu, objavila je Financijska agencija (Fina).

Prema Fininim podacima temeljenim na godišnjim financijskim izvještajima, u 2019. u djelatnosti proizvodnje piva poslovalo je 92 poduzetnika, od kojih 44 s dobiti.

U proizvodnji piva bilo je 1.592 zaposlenih, što je 2,5 posto više u odnosu na 2018. godinu.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u industriji piva iznosila je lani 9.596 kuna, što je 3,5 posto manje u odnosu na 2018. godinu te 65 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (5.815 kune), pokazuju podaci Fine.

Prošlogodišnji izvoz poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva iznosio je od 253,2 milijuna kuna, što je pad od 18,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz porastao za sedam posto, na 414 milijuna kuna. 

Među 92 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva najveći ukupan prihod, u iznosu od 1,1 milijardu kuna, ostvarila je Zagrebačka pivovara, koja je bila i najveći izvoznik.

Ta je tvrtka imala 577 zaposlenih kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 11.791 kunu.

Zagrebačka pivovara je u 2019. ostvarila dobit od 234,1 milijun kuna, što je rast prema godini ranije kada je iznosila 233,2 milijuna kuna.

Na drugom mjestu po ostvarenim prihodima je Heineken Hrvatska s 673,3 milijuna kuna. Dobit tvrtke je iznosila 64,1 milijun kuna, a zapošljavala je 326 djelatnika kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 12.157 kuna.

Iz Fine napominju kako je zadnjih godina na hrvatskom tržištu sve prisutniji trend proizvodnje craft piva.

“Taj trend, uz nove male igrače, prate i već poznata imena pivske industrije”, ističu iz Fine navodeći kako je sve više poduzetnika, koji posluju u proizvodnji piva, u svoju standardnu ponudu uvrstilo i craft vrste piva.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Fina: Svaki peti poduzetnik u djelatnosti trgovine

Published

on

Dodao

Od 136.260 poduzetnika u 2019. godini, njih 28.814 ili skoro svaki peti, poslovao je u djelatnosti trgovine, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Iza trgovine po brojnosti slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (21.489), što je udio od 15,8 posto, građevinarstvu (16.161) s udjelom od 11,9 posto i prerađivačkoj industriji (14.890) s udjelom od 10,9  posto u ukupnom broju poduzetnika.

Iz Fine navode i kako je analiza godišnjih financijskih izvještaja koji su sastavljeni i obrađeni prema pretežitoj djelatnosti pokazala da u posljednjih 20 i više godina prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine.

Kod 136.260 poduzetnika u 2019. radilo je 969.776 zaposlenih, što je 58.040 ili 6,4 posto više nego u 2018. godini.

Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji i trgovini, navode iz Fine.

Prerađivačka industrija je tako zapošljavala 240.081 radnika (24,8 posto), a trgovina 195.927 (20,2 posto).

Nominalno, broj radnika najviše je porastao u trgovini (20.521), građevinarstvu (9.867), prerađivačkoj industriji (6.351), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (6.250) i u području djelatnosti informacija i komunikacija (3.701), pokazuju podaci Fine.

Najveći dio prihoda i rashoda ostvarili su poduzetnici u području trgovine (275,6 milijardi kuna prihoda i 266,1 milijarde kuna rashoda).

Slijede poduzetnici u prerađivačkoj industriji (185,5 milijardi kuna prihoda i 176,6 milijardi kuna rashoda) te poduzetnici u djelatnosti građevinarstva (59,98 milijarda kuna prihoda i 58,22 milijarde kuna rashoda).

Promatrano prema neto dobiti, u 2019. su najbolji poduzetnici u trgovini sa 7,4 milijarde kuna, što je pad od 4,1 posto u odnosu na 2018.

Drugi su poduzetnici prerađivačke industrije sa 7,2 milijarde kuna, a treći poduzetnici u području stručnih znanstvenih i tehničkih djelatnosti sa 3,9 milijardi kuna neto dobiti.

U statističku obradu, kako navode iz Fine, nisu uključeni podaci 47 društava bivše Agrokor grupe d.d. koja su 31. ožujka lani izvršila prijenos gospodarske cjeline na novoosnovana društva Fortenova grupe d.d.


Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Hrvatska prva u EU-u po padu prodaje novih vozila

Published

on

Hrvatska je s međugodišnjim padom od 54,4 posto prva u EU-u po padu prodaje novih vozila u prvoj polovici godine, prenosi u subotu Hrvatska gospodarska komora podatke agencije Promocija Plus, navodeći kao jedan od glavnih razloga smanjenje prodaje rent-a-car kompanijama.

Na hrvatskom tržištu broj registracija novih automobila pao je za 54,4 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Španjolska je na drugom  mjestu s padom od 50,9 posto, a treći je Portugal s 49,6-postotnim padom. Za više od 40 posto prodaja je pala i u Italiji (-46,1 posto), Bugarskoj (-44,5 posto) i Grčkoj (-44,2 posto), dok je prosjek na razini svih zemalja članica EU (EU-27) 38,1 posto.

Statistika pokazuje da je tržište najviše palo u južnoeuropskim i mediteranskim zemljama, a zajedničko im je da su sve značajno naslonjene na turizam.

Naime, pad turističkog prometa smanjio je potražnju za rent-a-car vozilima koja čine značajne udjele prodaje novih vozila u svim turističkim zemljama. Primjerice, kod nas je u prvoj polovici prošle godine svako drugo novo vozilo bilo registrirano za potrebe najma, a kako su se poremećaji na tržištu poklopili s tradicionalnim mjesecima najvećih isporuka vozila rent-a-car kućama (travanj i svibanj), to je i dovelo do ovakvih brojki.

U većini zemalja članica Unije prodaja novih vozila je pala između 30 i 40 posto, a samo u osam članica za manje od 30 posto.

Dobra vijest je da se trendovi polako mijenjaju pa je tako na domaćem tržištu međugodišnji pad u travnju u odnosu na isti mjesec lani iznosio -87,4 posto, da bi se u iduća dva mjeseca smanjio na -76,2 posto, odnosno -49,6 posto.

Iz brojki o registracijama novih vozila u posljednjih mjesec i pol je vidljivo da se polako približavamo lanjskim razinama, kažu u Komori.

Smatraju da su nužne subvencije trgovini motornih vozila ili smanjenja PDV-a na motorna vozila po uzoru na Njemačku, a moguća je i kombinacija te dvije mjere.

U protivnom će vrlo skoro, najkasnije na jesen, broj zaposlenih u prodaji vozila biti znatno smanjen, upozorava pomoćnik direktora Sektora za trgovinu HGK Hrvoje Paver. Procjenjuje da bi branša u tom slučaju mogla izgubiti i do 30 posto radnika te da stoga očekuje hitne vladine mjere.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije