Damir Bakić: Vjerujem da ću biti izabran za rektora zagrebačkoga Sveučilišta

Hina

Profesor na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i kandidat za rektora toga sveučilišta Damir Bakić vjeruje da će biti izabran za rektora, a to je bio i njegov odgovor na posljednje pitanje kojemu je postavljeno tijekom javnog razgovora “Sveučilište na raskršću”, održana u ponedjeljak navečer na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Javni razgovor organiziralo je Vijeće Filozogskoga fakulteta, a kako je na početku razgovora izvijestio moderator profesor Neven Jovanović, na razgovor su pozvani obojica kandidata za rektora – aktulani rektor Damir Boras i profesor Damir Bakić, koji se i odazvao pozivu. Jovanović je napomenuo kako je poziv rektoru Damiru Borasu bio upućen 7. veljače, ali mjesto namijenjeno za njega “ostalo je prazno”.

Javni razgovor trajao je gotovo dva sata, a kako je posvjedočila moderatorica profesorica Meri Tadinac, “brojna pitanja koja su slijedila jedno za dugim zapravo su moderatore ‘oslobodila’ njihove zadaće”.

Povod susretu bio je skori izbor rektora zagrebačkoga Sveučilišta kojega će izabrati Senat Sveučilišta u Zagrebu na izvanrednoj sjednici što će se održati u sveučilišnu Rektoratu u petak, 23. veljače.

Široki ‘spektar’ pitanja, među njima i – kako može Senat donositi nezakonite odluke?

Kandidat za rektora odgovarao je na široki ‘spektar’ pitanja, a dva pitanja mu je postavio i nekadašnji kandidat za rektora zagrebačkoga Sveučilišta i nekadašnji ministar znanosti Hrvoje Kraljević koji je za prvo pitanje koje je glasilo – hoće li vratiti novčani iznos Rektorove nagrade – rekao da je lakše, a drugo pitanje – što će poduzeti jer je “probijena dopuštena količina zapošljavanja u jednoj Sveučilišnoj sastavnici”, ocijenio je kao ono teže.

Na ono “lakše” pitanje Bakić je kratko odgovorio da će, kada bude izabran za rektora, vratiti novčani iznos Rektorove nagrade te, s tim u vezi, istaknuo kako treba odgovoriti i na pitanje “iz kojih si financijskih sredstava sveučilišna uprava isplaćuje enormne honorare za uspješnost u poslu”.

Kako je rekao, ono “teže” Kraljevićevo pitanje je višeslojno i moguće je da se radi o prekoračenju zapošljavanja čak i za 50 radnih mjesta. Bakić je istaknuo kako nije tajna da je riječ o Hrvatskim studijima, te da se ne radi o zamjenskim radnim mjestima, kao i da je iz sjednice u sjednicu Senata tražio odgovor na pitanje i tabelarni prikaz, ali da je odgovor uprave uvijek bio – ne.

Profesor na Filozofskome fakultetu Vladimir Mateljan postavio je Bakiću pitanje – “kako je moguće da Senat izglasa odluke koje nisu utemeljene u statutu i zakonu, a time prisiljava svoje sastavnice da provode te nezakonite odluke”.

“To je pitanje svih pitanja”, ustvrdio je u odgovoru Bakić i istaknuo kako je “vjerojatno najeklatantnije pitanje takve vrste pitanje transformacije Hrvatskih studija”.  Spomenuo je kako je na redovitoj sjednici Senata zagrebačkoga Sveučilišta u siječnju ove godine rektoru Borasu bilo postavljeno eksplicite pitanje – hoće li Sveučilište udovoljiti pisanom zahtjevu Ministarstva zanosti i obrazovanja da pošalje plan zapošljavanja za 2018. kalendarsku godinu. To je, dodao je, “dopis Ministarstva koji je ‘išao’ na sva javna sveučilišta i koji je, ako se ne varam, redoviti svakogodišnji dopis, a rok za dostavu je bio 31. siječnja ove godine”.

S tim u vezi, Bakić je istaknuo kako “izrijekom u 21. članku Stututa Sveučilišta piše kako plan zapošljavanja donosi Senat”. To pak znači, ustvrdio je, da Senat ne treba biti informiran o planu zapošljavanja, već ga donosi. Izvijestio je kako je tada izrijekom pitao – planira li zaista sveučilišna uprava poslati Ministarstvu plan zapošljavanja, a da ga Senat ne donese, a eksplicitan odgovor je pak bio da je sveučilišna uprava to učinila.

Student-prorektor jedna je od novina u Bakićevu programu

Jedno od pitanja odnosilo se i na Bakićevu najavu da će, ako bude izabran za rektora, u njegovu rektorskom kolegiju biti i student-prorektor. Bakić je rekao kako je ta novina zamišljena da bi se pojačala komunikacija o pitanjima koja su bitna za studente i dodao kako ga je na to ponukalo pozitivno iskustvo Sveučilišta u Rijeci.

Među brojnim pitanjima bilo je i ono vezano za Kampus Borongaj koji se, ustvrdio je Bakić, mora reafirmirati. Istaknuo je da taj projekt treba kritički sagledati i ažurirati što, svjestan je, Sveučilište ne može samo već jedino uz pomoć grada Zagreba, Ministarstva znanosti i obrazovanja te cijele Vlade. Smatra kako jedino koordinirano možemo aplicirati i na novac iz europskih fondova i projekt ostvariti kroz izvedive module u definiranim i harmoniziranim vremenskim etapama.

Na pitanje je li ga netko iz sveučilišne uprave ili netko od kolega- članova Senata kritizirao što je istaknuo kandidaturu za rektora, Bakić je odgovorio niječno i dodao kako je bila tek jedna primjedba – ona da “vodi nepristojnu medijsku kampanju”.   (Hina)