Povezite se

Svijet

Crna Gora legalizirala istospolne brakove

Objavljeno

-

Zastupnici dijela vladajuće koalicije u Crnoj Gori podržani od strane oporbenih SDP-a i DEMOS-a usvojili su u srijedu zakon o istospolnom partnerstvu, za čije je usvajanje bio potreban 41 glas od ukupno 81 zastupnika u crnogorskom parlamentu.

Taj zakon ni danas, kao ni prije godinu kada nije usvojen, nisu podržala četiri zastupnika manjinskih stranaka, Hrvatske građanske inicijative, Bošnjačke stranke i Albanske FORCE, koji uz Demokratsku partiju socijalista i Socijaldemokrate čine vladajuću koaliciju u Crnoj Gori. Protiv njegova usvajanja bio je i veći dio oporbe.

Usvojeni zakon predviđa da istospolni partneri mogu sklapati brak, da nasljeđuju jedni druge, da imaju zajedničku imovinu, pravo na mirovinu i socijalno osiguranje, posjete u bolnicama, da zajedno brinu o djeci, ali i obvezu da se brinu o djetetu svog partnera ako nema bliže obitelji. Prijedlog ne sadrži izričitu odredbu da mogu usvajati djecu, no dozvoljava zajedničku brigu o djeci jednog/e od partnera/ica.

LGBTIQ organizacije u Crnoj Gori usvajanje zakona o životnom partnerstvu istospolnih osoba označili su kao njihovu veliku pobjedu navodeći da je napravljen povijesni korak u borbi za ljudska prava LGBT osoba u Crnoj Gori.

“Ovo je nesaglediv pomak naprijed za crnogorsko društvo, na naročitu radost naše cjelokupne zajednice“, priopćeno je iz LGBTI Foruma progres dok su iz organizacije Queer Montenegro pozdravili sve zastupnike koji su podržali zakon poručivši im – „Povijest će vas pamtiti“.

Usvajanje zakona pozdravila su i veleposlanstva Sjedinjenih država i Velike Britanije, koja su odmah po njegovom usvajanju na Twitteru objavili da je ovo „povijesni dan za LGBT zajednicu u Crnoj Gori i veoma važan korak naprijed za jednakost i toleranciju svih“.

Đukanović i Marković: Potvrda da crnogorsko društvo napreduje

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na Twitteru je napisao da je usvajanje zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola potvrda da crnogorsko društvo sazrijeva, te da je to još jedan korak Crne Gore ka društvu najrazvijenih demokracija svijeta.

“Potvrda da kao društvo sazrijevamo, prihvaćamo i živimo različitosti! Rođeni slobodni i jednaki u dostojanstvu i pravima!”, naveo je Đukanović.

Crnogorski premijer Duško Marković zahvalio se LGBTIQ zajednici na dijalogu i doprinosu ocijenivši da u „europskoj Crnoj Gori nema i ne treba biti mjesta za diskriminaciju po osnovu seksualnog opredjeljenja”.

Svijet

Na dražbu idu pronađene Gandhijeve naočale

Published

on

Par naočala koje su pripadale Mahatmi Gandhiju bit će ponuđen na dražbi nakon što su cijeli vikend ‘provele’ u omotnici koja je napola stršila iz poštanskog sandučića jedne engleske aukcijske kuće.

Osoblje aukcijske kuće ‘East Bristol Auctions’ pronašlo ih je u ponedjeljak u običnoj omotnici u svojemu poštanskom sandučiću.

Aukcionar Andrew Stowe je kazao da su naočale, koje bi na dražbi mogle postići cijenu višu od 15.000 funta, najvredniji predmet u posjedu njegove aukcijske tvrtke. 

Dodao je da je vlasnik naočala “zamalo doživio srčani udar” kad mu je rekao njihovu vrijednost.

“Netko ih je u petak navečer ubacio u naš poštanski sandučić. Ondje su ostale do ponedjeljka, a omotnica je napola virila iz sandučića. Jedan od mojih kolega predao mi je omotnicu, kazavši da u pisanoj poruci piše kako je riječ o Gandhijevim naočalama”, ispripovijedao je Stowe.

“Bacio sam pogled na naočale, pročitao poruku i pomislio kako je to baš zanimljivo te nastavio s ostalim dnevnim zadaćama. No kad sam krenuo istraživati, zamalo sam pao sa stolca otkrivši da su pozlaćene naočale okruglih okvira kakve je nosio karizmatični indijski borac za ljudska prava uistinu pripadale Gandhiju. Nazvao sam mladića koji nam ih je poslao u omotnici i rekao bih da je zamalo doživio srčani udar kad sam mu kazao koliko vrijede”, rekao je Stowe.

Mladić koji je poslao naočale Stoweu je otkrio da se one u njegovoj obitelji prenose s generacije na generaciju, a donio ih je rođak koji je Gandhija upoznao tijekom posjeta Južnoj Africi dvadesetih godina prošlog stoljeća. 

“Provjerili smo datume i sve se podudara, čak i datum kad je Gandhi počeo nositi naočale. Riječ je o jednim od prvih koje je nosio, jer je dioptrija prilično mala”, rekao je.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Brojni strani radnici stradali u eksploziji u Bejrutu još nisu identificirani

Published

on

Brojni strani radnici i vozači kamiona koji su nestali i za koje se pretpostavlja da su stradali u razornoj eksploziji u Bejrutu otežavaju identifikaciju žrtava, rekao je gradski guverner.

„Mnogo je nestalih koje ne možemo identificirati. Među njima su vozači kamiona i strani radnici”, rekao je guverner Bejruta Marwan Abboud televiziji Al Jadeed. Ta tijela nitko ne identificira, to je težak posao za koji treba vremena, zaključio je Abboud.

Sirijska vlada izvijestila je da je među 158 ljudi za koje je potvrđeno da su poginuli u eksploziji u bejrutskim lučkim skladištima oko 45 sirijskih državljana. Sirijci su u Libanonu najzastupljeniji strani radnici koji su zaposleni u građevinarstvu, poljoprivredi i prijevozu.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Sedamdeset i pet godina od nuklearne bombe na Nagasaki

Published

on

Japanski grad Nagasaki obilježio je u nedjelju 75. obljetnicu od napada atomskom bombom, na skromnijoj ceremoniji zbog pandemije koronavirusa.

Tri dana nakon što je bomba nazvana “Mališan” eksplodirala na visini od oko 600 metara iznad Hirošime, te usmrtila između 70.000 i 80.000 ljudi, da bi u mjesecima koji su uslijedili broj mrtvih zbog radijacije narastao na 140.000, uništen je Nagasaki.

Bomba je detonirana na visini od 470 metara od tla i ubila 22.000 ljudi, a daljnjih 39.000 je umrlo od posljedica radijacije. Nagasaki je napadnut atomskom bombom od plutonija.

Kataklizmičku bombu ispustio je zrakoplov B-29 Superfortress Bockscar.

Te dvije bombe dotad neviđene uništavajuće snage bacile su Japan na koljena: japanski car Hirohito je 15. kolovoza 1945. naciji objavio da je rat izgubljen.

U nedjelju ujutro održan je u Nagasakiju vjerski obred u spomen na žrtve u crkvi Urakami, u blizini mjesta eksplozije, a stanovnici su mogli sudjelovati i na ceremoniji u Parku mira.

Broj osoba koje su mogle sudjelovati na komemoracijama smanjen je za 90 posto u odnosu da brojke proteklih godina.

Ostali su mogli pratiti komemoracije uživo na televiziji.

Terumi Tanaka (88) koji je imao 13 godina u trenutku kada je na Nagasaki bačena atomska bomba, još uvijek se sjeća tog dana.

“Vidio sam puno ljudi s užasnim opeklinama i ozljedama kako nose one koji su već bili mrtvi prema školi koja je pretvorena u sklonište”, ispričao je Tanaka za agenciju France presse.

U užasu nuklearnog napada izgubio je dvije tete.

Preživjeli “smatraju da bi svijet trebao odustati od nuklearnog oružja jer ne želimo da mladi prođu isto što smo mi prošli”, dodao je.

Čudi se uvjerenosti ljudi da atomska bomba više nikad neće biti upotrijebljena. “Ljudi misle da se (atomske bombe) nikada više neće upotrijebiti. Ali tko zna, tko zna..”, kazao je.

Dio povjesničara smatra da taj dvostruki nuklearni napad predstavlja ratni zločin, svojim dotad neviđenim opsegom devastacije i brojem civilnih žrtava.

SAD se nikad nisu službeno ispričale za napad, ali je 2016. tadašnji predsjednik Barack Obama bio prvi američki predsjednik na dužnosti koji je otišao u Hirošimu gdje je odao počast žrtvama i pozvao na svijet bez nuklearnog oružja.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije