Povezite se

BIH

Čović pozdravio dogovor o uspostavi vlasti 10 mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

Predsjednik HDZ BiH i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović pozdravio je u ponedjeljak postizanje dogovora o uspostavi vlasti deset mjeseci nakon izbora te što je, tvrdi Čović, među prioritetima navedena izmjena Izbornog zakona čime bi Hrvati ostvarili svoju jednakopravnost u zemlji.

Uz posredovanje posebnog predstavnika EU u BiH Larsa Gunnara Wigemarka, trojica lidera najvećih nacionalnih stranaka, čelnik bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, Čović te čelnik srpskgo Saveza nezavisnog socijaldemokrata Milorad Dodik potpisali su dokument o uspostavi vlasti u BiH na temelju rezultata izbora provedenih još u listopadu 2018. godine.

Hrvatska strana u BiH uporno je inzistirala na dijalogu, ustvrdio je Čović u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima u Mostaru te izrazio očekivanje da će se ostvariti napredak koji će ‘konačno omogućiti da izborni pobjednici uspostave vlast’.

Posebno važnim ocijenio je što je kao prioritet rada kroz potpisani dokument o načelima uspostave nove vlasti navedena potreba izmjene Izbornog zakona.

”Za nas je ključno važno što je u zajedničkoj izjavi, a zapravo programu rada budućeg Vijeća ministara i parlamentarne većine na državnoj razini, kao prioritet jasno naznačeno provođenje presuda domaćih i europskih sudova koji se odnose na Izborni zakon Bosne i Hercegovine, a kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost naroda i građana, kao i njihovo legitimno predstavljanje u sukladnosti s izbornom voljom”, ustvrdio je Čović u svojoj izjavi.

Trojica lidera potpisala su dokument pod nazivom Načela za uspostavu vlasti na državnoj razini te su u dvanaest točaka definirali redoslijed poteza.

Dokumentom je predviđeno da novo Vijeće ministara BiH bude uspostavljeno u razdoblju od 30 dana,a da će se integracijski procesi nastaviti sukladno ustavu i zakonima uz usklađivanje interesa svih razina vlasti.

Izmjena Izbornog zakona zajednički je interes svih naroda i građana koji omogućava izgradnju Bosne i Hercegovine kao moderne europske države u kojoj će se ‘jednakopravnost konstitutivnih naroda dosljedno poštivati i koja će svojom opredijeljenošću za političku odgovornost napredovati na putu ka boljoj budućnosti’, rekao je Čović u svojoj izjavi.

Ustavni sud BiH osporio je odredbe Izbornog zakona BiH koje se tiču izbora izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda na temelju presude u predmetu Bože Ljubića. Te izmjene vlasti nisu provele jednako kao i presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu kojom se traži uklanjanje diskriminacije predstavnika manjina.

Uspostava novog Vijeća ministara BiH pa tako i funkcioniranje državnog parlamenta bilo je blokirano zbog sukoba između Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Izetbegovićeve SDA oko provedbe reformi koje bi otvorile put članstvu BiH u NATO-u. Srpska je strana to odlučno odbijala inzistirajući da BiH mora ostati vojno neutralna dok je SDA insistirala na nastavku reformi uz argumentaciju kako je to obveza koja proistječe iz ranije usvojene vanjskopolitičke strategije BiH i važećeg Zakona o obrani BiH.

BIH

Odlagalište nuklearnog otpada na Trgovskoj gori je za BiH neprihvatljivo

Published

on

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak najavio je u nedjelju internacionaliziranje pitanja moguće gradnje odlagališta nukleranog otpada u Hrvatskoj na lokalitetu Trgovske gore te je kazao kako će to biti temom i predstojećeg zasjedanja opće skupštine Međunarodne organizacije za atomsku energiju.

Na konferenciji za novinare održanoj u Banjoj Luci Igor Crnadak je potvrdio kako će osobno predvoditi bosanskohercegovačko izaslanstvo na skupštini IAEA koja se narednog tjedna održava u Beču te iskoristiti priliku kako bi upozorio da je za BiH neprihvatljiva zamisao po kojoj bi Hrvatska svoj nuklearni otpad odlagala u bivšoj vojarni na Trgovskoj gori u općini Dvor.

“Jasno ćemo poručiti da ne možemo dopustiti odlaganje nuklearnog otpada na samoj bosanskohercegovačkoj granici,” kazao je Crnadak.

Vlasti u BiH odlučno se protive odlagalištu na Trgovskoj gori jer smatraju da bi to ekološki ugrozilo cijelo područje u slivu rijeke Une te tvrde kako bi se na taj način doveo u pitanje opstanak više od 200 tisuća ljudi s obje strane granice.

Vlada Republike Srpske je ranije ovog tjedna svoj dio teritorija uz rijeku Unu proglasila parkom prirode kako bi ga dodatno zaštitila, a dio sliva te rijeke koji se nalazi u Federaciji BiH od ranije ima status nacionalnog parka.

Šef bosanskohercegovačke diplomacije u nedjelju je sugerirao kao bi snažan međunarodni pritisak mogao biti ključan da Hrvatsku potakne na odustajanje od odlagališta na Trgovskoj gori i nađe drugo rješenje za zbrinjavanje svog nuklearnog otpada.

Podsjetimo, početkom ovog mjeseca župan Sisačko moslavački Ivo Žinić konstatirao je da
otpad nije opasan po ljudsko zdravlje i prirodu, te da je u pitanju neznanje ali da je u pitanju i negativna kampanja koja se vodi u županiji od strane nekih čelnika.

Na njegovo stručno, politički obojeno i interesno lobiranje prvi je oštro, sa činjenicama i argumentima reagirao saborski zastupnik i gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović:

Darinko Dumbović, saborski zastupnik i gradonačelnik Petrinje

Županova izjava zabrinjava jer nam je poručio da se razumije i u radioaktivni i ostali otpad , pa nas uvjerava da nam zdravlje nije ugroženo, štoviše ispada da promovira zdravi zivot , ekološko voće i povrće i ruralni razvoj u županiji gdje će se skladištiti radioaktivni otpad sada (a u budućnosti i tko zna kakav još.)
A kako on to ne bi znao kad je bio i “vođa puta” autobusom koji je vozio u Krško sve one koji su htjeli vidjeti kako iznad odlagališta otpada uzgajati ekološke jabuke i drugog voća, pa da onda tamo viđeni model preneseno i u Dvor i okolicu Trgovske gore. Tako pravi župan brine o građanima svoje županije.
Već je jednom dio županije, točnije Moslavina bila potencijalno odlagalište, ali su imali političku podršku , taj su problem “ prebacili” preko Kupe i sad mirno spavaju po tom pitanju.

A kad župan jedne županije uvjerava građane i javnost da odlaganje radioaktivnog otpada na području te županije nije za njih opasno i da nema razloga za zabrinutost, to treba biti signal svima da jako dobro razmisle kakvu su to vlast izabrali.

I dok se drugi župani bore za svoje krajeve, za njihov razvoj, proglašavaju zaštićena područja i čuvaju svoje nacionalne parkove, župan Žinić se slaže da bi Sisačko – moslavačka županija trebala biti mjesto odlaganja svakojakih otpada, ma kako se oni zvali…, kazao je Dumbović.

Ucitavanje vijesti

BIH

Obilježena 26. godišnjica pokolja u Uzdolu, traži se kažnjavanje počinitelja ratnog zločina

Published

on

Obitelji žrtava i predstavnici vlasti i Crkve obilježili su u subotu 26. godišnjicu pokolja i pozvali na kažnjavanje počinitelja zločina nad 41. Hrvatom u Uzdolu kod Prozor-Rame na sjeveru Hercegovine, koje su na današnji dan pobili pripadnici bošnjačke Armije BiH u sklopu operacije Neretva ’93.

Misno slavlje predvodio je kotorski biskup Ilija Janjić, a vijence su položila te svijeće zapalila brojna izaslanstva ispred spomen križna Uzdolu na kojemu su ispisana imena 41 hrvatske žrtve.

Političari su poručili da pravda neće biti zadovoljena niti je moguće ostvariti pomirenje bez kažnjavanja počinitelja zločina.

Mjesni župnik u mjestu Uzdolu Ivan Tomić rekao je kako su civili ubijani na kućnome pragu, među njima i djeca.

„Ovdje su ljudi pobijeni. Ovdje je počinjen zločin. Ovdje su ubijeni civili, djeca, na svom kućnom pragu. Svatko bi tražio istinu i pravdu. U tome kontekstu pitaju državu i traže odgovore kada će doći istina“, rekao je župnik.

Pred Sudom Bosne i Hercegovine vodi se samo jedan proces za ratni zločin u Uzdolu koji se dogodilo 14. rujna 1993. godine kada su mjesto napali pripadnici Prozorskog bataljuna Armije BiH su u sklopu operacije ‘Neretva 93.’ i na okrutan način ubili 41 Hrvata, od kojih 29 civila i 12 vojnika Hrvatskog vijeća obrane.

Najmlađe žrtve pokolja Armije BiH u Uzdolu bili su desetogodišnji Stjepan Zelić i njegova tri godine starija sestra Marija Zelić. Oni su ubijeni s majkom Ružom nedaleko odkućnog praga. U Uzdolu je ubijena i dvanaestogodišnja Jadranka Zelenika, a najstarija žrtva je bila 87-godišnja Luca Zelenika.

Tužiteljstvo je za nekadašnjeg zapovjednika Prozorskog bataljuna Envera Buzu zatražilo najstrožu kaznu, a obrana oslobađanje te je tijekom postupka tvrdila da zapovjednu odgovornost za masakr snosi nekadašnji zapovjednik Glavnog stožera Armije BiH general Sefer Halilović, koji je zapovijedao operacijom Neretva ’93. Armije BiH.

Protiv Halilovića je pred Haaškim tribunalom vođen postupak za više masovnih ratnih zločina nad Hrvatima, no on je oslobođen odgovornosti.

Za vrijeme operacije Operacija Neretva ’93. na području Hercegovine počinjeno je više zločina nad hrvatskim civilima i zarobljenim vojnicima. Samo pet dana prije zločina u Uzdolu masakrirana su 32 hrvatska civila u mjestu Grabovici sjeverno od Mostara.

Ucitavanje vijesti

BIH

Hrvatska u BiH do sada investirala više od milijarde eura

Published

on

Hrvatska je u Bosnu i Hercegovinu do sada investirala više od milijarde eura i druga je država po razini investiranja u BiH, podaci su koje je prikupila Agencija za uanprjeđenje inozemnih investicija BiH (FIPA) pozivajući se na statistiku državne Središnje banke.

Podatke o ekonomskoj suradnji Hrvatske i BiH u FIPA-i su u petak predstavili novoimenovanom veleposlaniku BiH u Hrvatskoj Aleksandru Vranješu s ciljem daljeg jačanja suradnje dvije zemlje, priopćili su iz agencije.

Registrirane investicije iz Hrvatske u BiH odnose se na razdoblje od svibnja 1994. do kraja 2018. godine. U tom je razdoblju investirano 2 milijarde i 293 milijuna konvertibilnih maraka odnosno oko milijardu i 172 milijuna eura.

Hrvatska u ukupnom iznosu inozemnih investicija u BiH sudjeluje sa 16 posto.

U ukupnom iznosu ulaganja iz Hrvatske, investicije u financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja sudjeluju sa 46,4 posto, u prerađivačku industriju uloženo je 19,6 posto a u trgovinu 15,4 posto.

Najveći investitori su HT-Hrvatske telekomunikacije, Agrokor, Atlantic grupa, Belupo, Kraš i Dukat.

Iz FIPA-e su najavili kako će u suradnji s veleposlanstvom BiH u Hrvatskoj u predstojećem razdoblju dodatno raditi na promoviranju bosanskohercegovačkog gospodarstva.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije

Impressum I Kontakt I Oglašavanje I Uvjeti korištenja © 2019 Nacionalno.hr