Povezite se

BIH

Čović pozdravio dogovor o uspostavi vlasti 10 mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

Predsjednik HDZ BiH i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović pozdravio je u ponedjeljak postizanje dogovora o uspostavi vlasti deset mjeseci nakon izbora te što je, tvrdi Čović, među prioritetima navedena izmjena Izbornog zakona čime bi Hrvati ostvarili svoju jednakopravnost u zemlji.

Uz posredovanje posebnog predstavnika EU u BiH Larsa Gunnara Wigemarka, trojica lidera najvećih nacionalnih stranaka, čelnik bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, Čović te čelnik srpskgo Saveza nezavisnog socijaldemokrata Milorad Dodik potpisali su dokument o uspostavi vlasti u BiH na temelju rezultata izbora provedenih još u listopadu 2018. godine.

Hrvatska strana u BiH uporno je inzistirala na dijalogu, ustvrdio je Čović u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima u Mostaru te izrazio očekivanje da će se ostvariti napredak koji će ‘konačno omogućiti da izborni pobjednici uspostave vlast’.

Posebno važnim ocijenio je što je kao prioritet rada kroz potpisani dokument o načelima uspostave nove vlasti navedena potreba izmjene Izbornog zakona.

”Za nas je ključno važno što je u zajedničkoj izjavi, a zapravo programu rada budućeg Vijeća ministara i parlamentarne većine na državnoj razini, kao prioritet jasno naznačeno provođenje presuda domaćih i europskih sudova koji se odnose na Izborni zakon Bosne i Hercegovine, a kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost naroda i građana, kao i njihovo legitimno predstavljanje u sukladnosti s izbornom voljom”, ustvrdio je Čović u svojoj izjavi.

Trojica lidera potpisala su dokument pod nazivom Načela za uspostavu vlasti na državnoj razini te su u dvanaest točaka definirali redoslijed poteza.

Dokumentom je predviđeno da novo Vijeće ministara BiH bude uspostavljeno u razdoblju od 30 dana,a da će se integracijski procesi nastaviti sukladno ustavu i zakonima uz usklađivanje interesa svih razina vlasti.

Izmjena Izbornog zakona zajednički je interes svih naroda i građana koji omogućava izgradnju Bosne i Hercegovine kao moderne europske države u kojoj će se ‘jednakopravnost konstitutivnih naroda dosljedno poštivati i koja će svojom opredijeljenošću za političku odgovornost napredovati na putu ka boljoj budućnosti’, rekao je Čović u svojoj izjavi.

Ustavni sud BiH osporio je odredbe Izbornog zakona BiH koje se tiču izbora izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda na temelju presude u predmetu Bože Ljubića. Te izmjene vlasti nisu provele jednako kao i presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu kojom se traži uklanjanje diskriminacije predstavnika manjina.

Uspostava novog Vijeća ministara BiH pa tako i funkcioniranje državnog parlamenta bilo je blokirano zbog sukoba između Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Izetbegovićeve SDA oko provedbe reformi koje bi otvorile put članstvu BiH u NATO-u. Srpska je strana to odlučno odbijala inzistirajući da BiH mora ostati vojno neutralna dok je SDA insistirala na nastavku reformi uz argumentaciju kako je to obveza koja proistječe iz ranije usvojene vanjskopolitičke strategije BiH i važećeg Zakona o obrani BiH.

BIH

Više od 700 ilegalnih migranata u BiH u izolaciji zbog moguće zaraze

Published

on

Većem broju ilegalnih migranata koji su se zatekli u Bosni i Heregovini određena je mjera obvezne izolacije zbog moguće zaraze koronavirusom, objavili su u četvrtak lokalni mediji.

Nermina Ćemalović, ministrica zdravstva Unsko-sanske županije potvrdila je kako je u tom dijelu BiH u izolaciji sada 715 ilegalnih migranata smještenih u izdvojene prostorije.

Kazala je i kao je trenutačno najveći pristisak na prihvatni centar “Miral” u Velikoj Kladuši, predviđen za smještaj oko 1100 migranata.

“Prije nekoliko dana oko 200 migranata je prešlo preko ograde i jednostavno ušlo u kamp. Oni su se vratili iz Slovenije i odmah su stavljeni u izolaciju. Pratimo razvoj situacije u tim prostorima za izolaciju i za sada smo evidentirali četiri blaga klinička slučaja i to dva u ‘Miralu’ i dva ‘Sedri’. Oni nemaju temperaturu, imaju kašalj i njihovo stanje je pod nadzorom”, kazala je Ćemalović kako je citira portal “Nezavisnih novina”.

Do četvrtka nitko od ilegalnih migranata nije testiran na koronavirus, no županijska je ministrica najavila kao će i ta mjera biti provedena ukoliko se ukaže potreba.

“U slučaju da se netko od njih mora testirati, to će se uraditi po svim pravilima koja vrijede i za ostale građane. I oni su sada dio nas i moramo voditi brigu o njima”, kazala je Ćemalović.

Na području Unsko-sanske županije i dalje je koncentriran najveći dio od oko pet tisuća ilegalnih migranata, koliko vlasti u BiH procjenjuju da ih se zateklo u toj zemlji u trenutku kada je eskalirala epidemija.

Zbog procjene da bi njihovo nekrontrilrano kretanje po zemlji moglo doprinijeti širenju zaraze vlasti su odlučile uvesti režim strogog nadzora nad prihvatnim centrima, iz kojih migranti više ne mogu izlaziti niti novi migranti mogu u takve centre ulaziti.

U slučaju Bihaća to je stvorilo velike poteškoće lokalnim vlastima. Tamo stotine migranata, za koje nema mjesta u postojećim prihvatnim centrima, sada borave u ruševinama i spavaju pod šatorima i u parkovima.

Stoga je donesena odluka da se na lokaciji sela Lipa, udaljenoj 20-tak kilometara od Bihaća, uspostavi privremeno šatorsko naselje za njihov smještaj u kontroliranim uvjetima, no ono još nije dovršeno.

“Na taj način imali bismo efikasniju zdravstvenu kontrolu i nadzor nad njima. Moramo ukazati i na problem građana koji izdaju smještaj migrantima. Njima treba poručiti kako su odgovorni za vlastito, ali i za zdravlje svih nas”, kazala je Ćemalović.

Ucitavanje vijesti

BIH

BiH: Dodik se i u jeku pandemije bavi nijekanjem genocida u Srebrenici

Published

on

Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik se i u jeku krize prouzročene koronavirusom odlučio baviti nijekanjem genocida počinjenog u Srebrenici, a ovoga puta to je učinio otvarajući javnu polemiku s predsjedateljem državnog vrha Šefikom Džaferovićem ali i napadajući predsjednika Crne Gore.

Iz Dodikova ureda u srijedu je priopćeno kako je on Džaferoviću ali i predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću uputio pisma u kojima im zamjera najavljeno sudjelovanje u obilježavanju 25. obljetnice genocida što su ga u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba ubivši više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Dodik je Džaferoviću zamjerio jer je kao predsjedatelj Predsjedništva BiH poslao pozivnice brojnim inozemnim državnicima da ove godine 11. srpnja dođu u Srebrenicu i tamo odaju počast žrtvama najvećeg ratnog zločina počinjenog u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Dodik ističe kako je Džaferoviću poznato da su sa stajališta Srba zbivanja u Srebrenici 1995. godine “jednostrano prikazana” .

“Zato smatram da bi trebalo da uvažavate i stavove srpskog naroda u vezi s ovim pitanjem”, napisao je Dodik konstatirajući kako se zbog njegova protivljenja Predsjedništvo BiH ne može povezivati s najavljenim obilježavanjem obljetnice srebreničkog genocida.

Zašto je posebno pismo tim povodom uputio baš Đukanoviću nije pojašnjeno no u njemu Dodik poučava predsjednika Crne Gore kako je tijekom rata u BiH “zločina bilo na svim zaraćenim stranama” te kako su tamo “ratovali svi protiv svih”.

Zbog Đukanovićeve najave kako će doći u Srebrenicu 11. srpnja Dodik ga je optužio da se miješa u “složene” unutarnje poslove BiH.

“Vašim stavom svrstali ste se na stranu isključivo predstavnika jednog naroda i miješajući se u unutarnja pitanja BiH dodatno ste narušili ionako složene unutarnje odnose u BiH”, zaključio je Dodik u pismu upućenom Đukanoviću.

Dodik je ranije ove godine stavio veto na raniji poziv Predsjedništva BiH Đukanoviću za službeni posjet Sarajevu a to je učinio optužujući crnogorskog predsjednika za represiju nad Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC) zbog donošenja zakona kojim je i ta vjerska zajednica morala dokazati pravo vlasništva nad imovinom koju sada koristi.

Ucitavanje vijesti

BIH

BiH: Dodik potvrdio da u RS-u večeras uvode policijski sat

Published

on

Potpuna zabrana kretanja bit će uvedena u dijelu Bosne i Hercegovine u subotu od 20 sati, najavio je tijekom dana član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pojašnjavajući kako se ta mjera odnosi na teritorij Republike Srpske.

“Tko ne bude poštovao ovu mjeru minimalna kazna je 500 konvertibilnih maraka (dvije tisuće kuna)”, kazao je Dodik za banjolučku Alternativnu televiziju (ATV) no nije precizirao koliko će dugo policijski sat biti na snazi osim da će kretanje biti zabranjeno svima od 20 sati navečer do 5 ujutro a osobama starijim od 65 godina bit će zabranjeno napuštanje domova i tijekom dana “sve dok kriza ne prođe”.

Kazao je kako je ova mjera bila nužna zbog neodgovornih pojedinaca koji su i u razdoblju preporuka za smanjenje socijalnih kontakata organizirali okupljanja pa i masovne privatne zabave.

U RS je na snazi zabrana rada svih ugostiteljskih objekata i prodavnica osim onih koje prodaju hranu te ljekarni. Zabranjeno je i svako okupljanje.

Potpuno decentralizirani unutarnji ustroj BiH i ovog je puta prouzročio da svaki entitet za sebe donosi odluke o tome koje mjere poduzeti u suočavanju s epidemijom prouzročenom koronavirusom pri čemu je jasan izostanak stvarne koordinacije.

Stožer civilne zaštite Federacije BiH ranije ovog tjedna uveo je cjelodnevnu zabranu svakog kretanja ali samo za osobe mlađe od 18 i starije od 65 godina.

Provedba te mjere sada je zadaća županija odnosno njihovih policija.

Sarajevska policija najavila je kako će striktno provoditi ovu mjeru upozoravajući kako su za njeno kršenje zapriječene kazne i do 1500 KM (6000 kuna).

Ucitavanje vijesti

Najčitanije