Povezite se

BIH

Čović pozdravio dogovor o uspostavi vlasti 10 mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

Predsjednik HDZ BiH i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović pozdravio je u ponedjeljak postizanje dogovora o uspostavi vlasti deset mjeseci nakon izbora te što je, tvrdi Čović, među prioritetima navedena izmjena Izbornog zakona čime bi Hrvati ostvarili svoju jednakopravnost u zemlji.

Uz posredovanje posebnog predstavnika EU u BiH Larsa Gunnara Wigemarka, trojica lidera najvećih nacionalnih stranaka, čelnik bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, Čović te čelnik srpskgo Saveza nezavisnog socijaldemokrata Milorad Dodik potpisali su dokument o uspostavi vlasti u BiH na temelju rezultata izbora provedenih još u listopadu 2018. godine.

Hrvatska strana u BiH uporno je inzistirala na dijalogu, ustvrdio je Čović u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima u Mostaru te izrazio očekivanje da će se ostvariti napredak koji će ‘konačno omogućiti da izborni pobjednici uspostave vlast’.

Posebno važnim ocijenio je što je kao prioritet rada kroz potpisani dokument o načelima uspostave nove vlasti navedena potreba izmjene Izbornog zakona.

”Za nas je ključno važno što je u zajedničkoj izjavi, a zapravo programu rada budućeg Vijeća ministara i parlamentarne većine na državnoj razini, kao prioritet jasno naznačeno provođenje presuda domaćih i europskih sudova koji se odnose na Izborni zakon Bosne i Hercegovine, a kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost naroda i građana, kao i njihovo legitimno predstavljanje u sukladnosti s izbornom voljom”, ustvrdio je Čović u svojoj izjavi.

Trojica lidera potpisala su dokument pod nazivom Načela za uspostavu vlasti na državnoj razini te su u dvanaest točaka definirali redoslijed poteza.

Dokumentom je predviđeno da novo Vijeće ministara BiH bude uspostavljeno u razdoblju od 30 dana,a da će se integracijski procesi nastaviti sukladno ustavu i zakonima uz usklađivanje interesa svih razina vlasti.

Izmjena Izbornog zakona zajednički je interes svih naroda i građana koji omogućava izgradnju Bosne i Hercegovine kao moderne europske države u kojoj će se ‘jednakopravnost konstitutivnih naroda dosljedno poštivati i koja će svojom opredijeljenošću za političku odgovornost napredovati na putu ka boljoj budućnosti’, rekao je Čović u svojoj izjavi.

Ustavni sud BiH osporio je odredbe Izbornog zakona BiH koje se tiču izbora izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda na temelju presude u predmetu Bože Ljubića. Te izmjene vlasti nisu provele jednako kao i presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu kojom se traži uklanjanje diskriminacije predstavnika manjina.

Uspostava novog Vijeća ministara BiH pa tako i funkcioniranje državnog parlamenta bilo je blokirano zbog sukoba između Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Izetbegovićeve SDA oko provedbe reformi koje bi otvorile put članstvu BiH u NATO-u. Srpska je strana to odlučno odbijala inzistirajući da BiH mora ostati vojno neutralna dok je SDA insistirala na nastavku reformi uz argumentaciju kako je to obveza koja proistječe iz ranije usvojene vanjskopolitičke strategije BiH i važećeg Zakona o obrani BiH.

BIH

Predstavnici Europske komisije u Bihaću upozorili na nehumani odnos prema migrantima

Published

on

Predstavnici tijela Europske komisije u ponedjeljak su u Bihaću pozvali sve razine vlasti u Bosni i Hercegovini da se što prije uključe u rješevanje problema proisteklih iz velikog priljeva ilegalnih migranata u tu zemlju a posebice su inzistirali na zatvaranju kampa Vučjak u kojemu na stotine migranata boravi u kranje nehumanim uvjetima.

Voditeljica odjela za BiH pri Općem ravnateljstvu Europske komisije za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Michele Matuelle i dužnosnik u Općem ravnateljstvu za europsku civilnu zaštitu i operacije humanitarne pomoći Martin Taschner u Bihaću su o migrantskoj krizi razgovarali s predstavnicima županijskih i gradskih vlasti s posjetili su i kamp Vučjak u kojemu migratnti borave pod šatorima, bez struje, grijajanja, tekuće vode a spavaju u blatu zaštićeni tek kartonima koje sami donesu. 

“Uvjerili smo se da su uvjeti ovdje jako loši. Sada smo još više uvjereni da ovaj kamp mora biti zatvoren i mora se naći neki drugi prostor za smještaj ovih ljudi”, kazala je Matuelle novinarima nakon što se osobno uvjerila s čim su suočeni migranti za koje više nije bilo mjesta u bolje opremljenim kampovima u samom Bihaću poput Bire i Mirala no predsjednik vlade Unsko-sanske županije Mustafa Ružnić kazao je kako inzistira na zatvaranju svih kampova u Bihaću.

“Jasno smo kazali da mora doći do zatvaranja ne samo Vučjaka nego i Bire i Mirala. Nismo popustili i nećemo dopustiti proširenje smještajnih kapaciteta (u Bihaću)”, kazao je Ružnić novinarima.

Matuelle i Tascnher su podsjetili kako je iz fondova EU kao pomoć BiH od početka prošle godine sada osigurao 36 milijuna eura namijenjenih skrbi o ilegalnim migrantima te su najavili kako će ta pomoć nastaviti pristizati ali su upozorili sve to neće dati rezultate ako vlasti u BiH ne rade svoj posao i ne surađuju međusobno kako bi se kontrolirala migrantska kriza.

“Mi ne možemo zamijeniti predstavnike vlasti u ovoj državi. Bosni i Hercegovini je u kolovozu odobreno deset milijuna eura namijenjenih povećanju smještajnih kapaciteta i novim prihvatnim centrima no oni još nisu uspostavljeni”, kazala je Matuella.

Ohrabrujućim je opisala naznake da su napokon identificirane moguće lokacije za smještaj ilegalniih migranata kod Sarajeva i Tuzle dodajući kako će to biti od velike pomoći za Unsko-sansku županiju jer je smanjiti pritisak migranata na taj dio zemlje.

Kazala je kako je u tijeku procjena prihvatljivosti tih lokacija a potom će biti sačinjen plan premještanja migranata iz kampa Vučjak na te nove lokacije.

Ucitavanje vijesti

BIH

Ministar policije u Bihaću: Ne potičemo izbjeglice na odlazak u Hrvatsku

Published

on

Ministar unutarnjih poslova Unsko-sanske županije Nermin Kljajić odbacio je tvrdnje kako vlasti u tom dijelu Bosne i Hercegovine potiču ilegalne migrante na odlazak u Hrvatsku dodajući kako se dvije države suočavaju s istim problemom, prenio je u subotu sarajevski portal Klix.

Nakon što je zagrebački “Večernji list” objavio kako sigurnosne službe u Hrvatskoj razmatraju mogućnost izricanja zabrane ulaska onim dužnosnicima u BiH koji potiču ilegalne migrante da što prije nastave put ka Hrvatskoj te kako je zbog svojih ranijih izjava pod posebnom pozornošću upravo ministar unutarnjih poslova Unsko-sanske županije, Kljajić je ustvrdio kako tamo nitko ne radi na planskom prebacivanju migranata u Hrvatsku odnosno kako je riječ o pojedinačnim slučajevima i odlukama onih koji pod svaku cijenu pokušavaju doći do zapadne Europe.

“U zadnje dvije godine kroz kampove na području Unsko-sanske županije prošlo je oko 60 tisuća migranata što znači da je njih oko 54 tisuće završilo u zemljama EU-a. Ti ljudi su došli u BiH s namjerom da dođu do zemalja EU. Hrvatska je opravdano nezadovoljna kao i mi … jer naše državne institucije ne upravljaju procesom migracija, tako da se skupa bavimo posljedicama”, kazao je Kljajić.

Dodao je kako Hrvatska “može biti mirna” kada je riječ o mjerama koje poduzimaju vlasti Unsko-sanske županije.

Posebna županijska operativna skupina zadužena za problem ilegalnih migracija ranije ovog tjedna donijela je odluku kako će od 15. studenog biti ograničeno kretanje ilegalnih migranata koji borave u Bihaću i Velikoj Kladuši.

Nove mjere značile bi da migranti koji su smješteni u prihvatnim kampovima Bira i Miral više ne mogu slobodno izlaziti i u njih se vraćati a da će izlazak biti dopušten samo onima koji žele trajno otići odnosno nastaviti put ka Hrvatskoj.

Do subote nije bilo potvrde da se takve mjere doista i primjenjuju a u međuvremenu je reagirala i organizacija Amnesty International upozorivši kako bi ograničenje kretanja migranata i njihovo stavljanje u neku vrstu pritvora predstavljalo drastično kršenje njihovih ljudskih prava.

“Strani državljani, uključujući osobe koje su neregularnim putem ušle u BiH, a koje se nalaze na teritoriju BiH, uživaju ista ljudska prava i zaštitu kao i državljani BiH. Svaki pokušaj da se na bilo koji način kolektivno ograniče prava ovih osoba bi bio diskriminirajući”, stoji u izjavi koju je objavio središnji ured Amnesty Internationala u Londonu.

Ucitavanje vijesti

BIH

Prosvjednici u Bihaću tražili zatvaranje migrantskih logora i odlazak ilegalnih migranata

Published

on

Nekoliko stotina prosvjednika okupilo se u petak pred centrima za prihvat ilegalnih migranata u Bihaću tražeći zatvaranje tih logora i odlazak migranata a skup je protekao bez izgreda ali uz pojačane mjere sigurnosti koje je poduzela policija.

Bez posebnih govora provjednici su pred logorom Bira koji je u samom Bihaću istaknuli transparente na kojima su na engleskom bile ispisane poruke “Idite kući”, “Oslobodite Bihać” i “Una je naša ” koje su bile upućene migrantima ali i Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) koja upravlja bihaćkim logorima i pomaže ilegalnim migrantima.

Prema posljednjim dostupnim podacima u logoru Bira trenutačno boravi nešto više od 1800 ilegalnih migranata.

Policija je zapriječila prolaz glavnim ulazom a nakon okupljanja koje je trajalo nepuna dva sata prosvjednici su se razišli.

Unatoč ranijim najavama o poduzimanju oštrijih sigurnosnih mjera bihaćka policija u petak nije uspostavila sustavnu kontrolu izlaska i ulaska migranata u logore.

IOM je nastavio svoje redovite aktivnosti i osigurava rad i Bire kao i logora Miral.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije