Povezite se

BIH

Čović pozdravio dogovor o uspostavi vlasti 10 mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

Predsjednik HDZ BiH i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović pozdravio je u ponedjeljak postizanje dogovora o uspostavi vlasti deset mjeseci nakon izbora te što je, tvrdi Čović, među prioritetima navedena izmjena Izbornog zakona čime bi Hrvati ostvarili svoju jednakopravnost u zemlji.

Uz posredovanje posebnog predstavnika EU u BiH Larsa Gunnara Wigemarka, trojica lidera najvećih nacionalnih stranaka, čelnik bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, Čović te čelnik srpskgo Saveza nezavisnog socijaldemokrata Milorad Dodik potpisali su dokument o uspostavi vlasti u BiH na temelju rezultata izbora provedenih još u listopadu 2018. godine.

Hrvatska strana u BiH uporno je inzistirala na dijalogu, ustvrdio je Čović u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima u Mostaru te izrazio očekivanje da će se ostvariti napredak koji će ‘konačno omogućiti da izborni pobjednici uspostave vlast’.

Posebno važnim ocijenio je što je kao prioritet rada kroz potpisani dokument o načelima uspostave nove vlasti navedena potreba izmjene Izbornog zakona.

”Za nas je ključno važno što je u zajedničkoj izjavi, a zapravo programu rada budućeg Vijeća ministara i parlamentarne većine na državnoj razini, kao prioritet jasno naznačeno provođenje presuda domaćih i europskih sudova koji se odnose na Izborni zakon Bosne i Hercegovine, a kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost naroda i građana, kao i njihovo legitimno predstavljanje u sukladnosti s izbornom voljom”, ustvrdio je Čović u svojoj izjavi.

Trojica lidera potpisala su dokument pod nazivom Načela za uspostavu vlasti na državnoj razini te su u dvanaest točaka definirali redoslijed poteza.

Dokumentom je predviđeno da novo Vijeće ministara BiH bude uspostavljeno u razdoblju od 30 dana,a da će se integracijski procesi nastaviti sukladno ustavu i zakonima uz usklađivanje interesa svih razina vlasti.

Izmjena Izbornog zakona zajednički je interes svih naroda i građana koji omogućava izgradnju Bosne i Hercegovine kao moderne europske države u kojoj će se ‘jednakopravnost konstitutivnih naroda dosljedno poštivati i koja će svojom opredijeljenošću za političku odgovornost napredovati na putu ka boljoj budućnosti’, rekao je Čović u svojoj izjavi.

Ustavni sud BiH osporio je odredbe Izbornog zakona BiH koje se tiču izbora izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda na temelju presude u predmetu Bože Ljubića. Te izmjene vlasti nisu provele jednako kao i presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu kojom se traži uklanjanje diskriminacije predstavnika manjina.

Uspostava novog Vijeća ministara BiH pa tako i funkcioniranje državnog parlamenta bilo je blokirano zbog sukoba između Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Izetbegovićeve SDA oko provedbe reformi koje bi otvorile put članstvu BiH u NATO-u. Srpska je strana to odlučno odbijala inzistirajući da BiH mora ostati vojno neutralna dok je SDA insistirala na nastavku reformi uz argumentaciju kako je to obveza koja proistječe iz ranije usvojene vanjskopolitičke strategije BiH i važećeg Zakona o obrani BiH.

BIH

U BiH procesuiranje za ratne zločine čeka oko 4000 osoba

Published

on

Pravosuđu Bosne i Hercegovine ostaje procesuirati oko 4000 osoba osumnjičenih za ratne zločine, što će biti nemoguća misija bez prihvaćanja nove Strategije koja podrazumijeva prijenos predmeta ratnih zločina s državnog Suda BiH na niže sudove, izvijestila je u utorak glavna tužiteljica BiH Gordana Tadić. 

Glavna državna tužiteljica BiH izvijestila je, sudjelujući u Mostaru na konferenciji tužitelja, da je do sada postignut velik napredak u rasvjetljivanju istine o proteklom ratu. Iznijela je podatak da je optuženo više od 800 osoba te su izrečene kazne više od 3700 godina zatvora.

“Ostalo je još oko 449 predmeta po poznatim izvršiteljima, imamo više od 4.000 osoba koje treba procesuirati ili završiti njihove predmete”, rekla je glavna tužiteljica Tadić. 
Pri tome je pojasnila kako Tužiteljstvo BiH ulaže najveće napore kako bi procesuirali što je moguće veći broj ljudi, a građani stekli povjerenje u pravosuđe. 
Ona je odbila mogućnost da posljednja kriza s najavom srpskih dužnosnika o blokadi rada državnih institucija utječe na rad Tužiteljstva BiH. 

“Tužiteljstvo radi na osnovi Ustava i zakona i mi smo treći stup vlasti, potpuno neovisni. Dakle, mi radimo u punom kapacitetu i nismo ni stajali s radom” , istaknula je tužiteljica.  

Vijeće ministara BiH već dvije godine pokušava donijeti novu, revidiranu Strategiju o procesuiranju ratnih zločina u BiH koja podrazumijeva rasterećenje državnih pravosudnih ustanova i prijenos manje složenih predmeta na niže sudova u Federaciji BiH i županijama, te sudove u Republici Srpskoj i Brčko Distriku. Tome su se protivile bošnjačke udruge iz rata tvrdeći da bi na taj način mogli blaže kazne dobiti pojedini osumnjičenici, dok ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša upozorava da bi u slučaju da se ta Strategija ne prihvati brojni osumnjičenici mogli izbjeći odgovornost za ratne zločine.  

Ucitavanje vijesti

BIH

U Bihaću strahuju od eskalacije migratske krize, najgore tek dolazi?

Published

on

Problem ilegalnih migracija u BiH doveo je već sada do kritičnog stanja u zemlji, a izvjesno je kako će ono biti još gore jer i dalje nema nikakve koordinacije u poduzimanju potrebnih mjera, a ni najava da bi se novi saziv Vijeća ministara mogao odlučnije angažirati, upozorili su dužnosnici Unsko-sanske županije.

“Nema nikakve koordinacije između državnog i nižih razina vlasti. Iako je Vijeće ministara BiH formirano prije dva mjeseca, do sada je izostala ozbiljna reakcija u smislu zaštite Unsko-sanske županije kada su u pitanju ilegalne migracije”, upozorio je Nermin Kljajić, ministar unutarnjih poslova ove županije koja podnosi najveći teret migrantske krize u BiH, prenose u ponedjeljak banjolučke “Nezavisne novine”.

Prema procjenama vlasti u Bihaću, u ovom dijelu BiH trenutačno boravi oko pet tisuća ilegalnih migranata. Precizno je poznato samo kako njih tri i pol tisuće boravi u prihvatnim centrima, dok su ostali prepušteni sami sebi i snalaze se kako znaju, odnosno borave u privatnom smještaju ukoliko imaju novca, dok drugi spavaju po napuštenim i ruševnim objektima u urbanim središtima.

Kljajić je istaknuo kako su svi kolektivni smještajni kapaciteti odavno popunjeni, a ocjenu kako je stanje kritično temelji na činjenici da u BiH ne postoji nikakav konsolidirani plan upravljanja migracijama.

Lokalna je policija pritom izložena izazovima koje jedva svladava, jer se broj kaznenih djela neprestano povećava, a u proračunu jednostavno nema novca za povećanje broja policajaca.

Blaga zima već je sada potaknula ilegalne migrante da pokušaju nastaviti put ka zapadnim granicama BiH pa oni sada svakodnevno pristižu u sve većem broju u Unsko-sansku županiju.

Prema podacima lokalne policije, svakog dana u prosjeku stigne najmanje 80 ilegalnih migranata, a nema prostora u koji bi ih se moglo smjestiti.

Predsjednik županijske vlade Mustafa Ružnić kazao je kako u Bihaću strahuju zbog izgledne eskalacije ovog problema. “Najgore tek dolazi”, ocijenio je Ružinić.

Podsjetio je kako je županijska vlada ranije tražila da se rasformiraju sadašnji prihvatni centri “Bira” u Bihaću i “Miral” u Velikoj Kladuši, a da se izvan naseljenih područja uspostavi jedan veći tranzitni centar u kojemu bi bili svi ilegalni migranti.

Lokacija za to je ponuđena, no državne vlasti inicijativu nisu ni razmatrale.

Ucitavanje vijesti

BIH

Policija se sukobila sa migrantima u Velikoj Kladuši

Published

on

Izvor: ITC BIHAĆ

Oko stotinjak migranata, danas se okupilo ispred privremenog prihvatnog kampa „Miral“ u Velikoj Kladuši, uzvikujući da im se otvori granica sa Republikom Hrvatskom, kako bi krenuli prema nekoj od izabranih zemalja članica Europske unije.

Policija je tijekom prosvjeda s kojeg su se čuli uzvici ‘Sloboda’, ‘Vratite nam novac’ i Prestanite nas tući’, uhitila nekoliko ljudi, kazali su svjedoci. 

Nije bilo informacija o ozlijeđenima.

“Hrvatska policija je jako, jako loša. Želimo da se granica otvori. Molimo, nemojte nas više udarati. Ne oduzimajte naše jakne, cipele i čarape. Oni sve oduzimaju”, kazao je za Reuters Salam Batu, jedan od migranata u kampu.

“Svi ovdje žele otići prema granici i dalje u Italiju, Njemačku ili Francusku”, istaknuo je jedan Pakistanac koji se predstavio kao Simon.

“Ako idemo na granicu, hrvatska policija nam zapali jakne i cipele, oduzimaju mobilne telefone”…

U kampu Miral se trenutno nalazi oko tisuću ljudi, što je za 300 više od kapaciteta kampa.

Hrvatska policija redovno odbacuje sve optužbe za nasilje prema izbjeglicama i migrantima.  Iako je balkanska ruta zatvorena 2016., oko 50.000 izbjeglica i migranata, većinom iz Pakistana, Afganistana, Iraka, Maroka i Sirije proši su kroz BiH u protekloj godini.

Oko 6000 ostalo je u BiH, a većina ih se nalazi u loše opremljenim kampovima u Velikoj Kladuši i Bihaću. 

Dok se Hrvatska priprema za ulazak u Schengensku zonu, što uvjetuje poštovanje svih EU standarda kontrole granice i dokazivanje hrvatska policija može efektivno kontrolirati vanjsku granicu Europske unije, iz BiH su već u nekoliko navrata stigle kritike i optužbe da hrvatska policija vraća izbjeglice i migrante u BiH čak i kada ih nađe duboko na vlastitom teritoriju.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije