foto HINA / Almir RAZIĆ

Predsjednik HDZ BiH i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović pozdravio je u ponedjeljak postizanje dogovora o uspostavi vlasti deset mjeseci nakon izbora te što je, tvrdi Čović, među prioritetima navedena izmjena Izbornog zakona čime bi Hrvati ostvarili svoju jednakopravnost u zemlji.

Uz posredovanje posebnog predstavnika EU u BiH Larsa Gunnara Wigemarka, trojica lidera najvećih nacionalnih stranaka, čelnik bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, Čović te čelnik srpskgo Saveza nezavisnog socijaldemokrata Milorad Dodik potpisali su dokument o uspostavi vlasti u BiH na temelju rezultata izbora provedenih još u listopadu 2018. godine.

Hrvatska strana u BiH uporno je inzistirala na dijalogu, ustvrdio je Čović u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima u Mostaru te izrazio očekivanje da će se ostvariti napredak koji će ‘konačno omogućiti da izborni pobjednici uspostave vlast’.

Posebno važnim ocijenio je što je kao prioritet rada kroz potpisani dokument o načelima uspostave nove vlasti navedena potreba izmjene Izbornog zakona.

”Za nas je ključno važno što je u zajedničkoj izjavi, a zapravo programu rada budućeg Vijeća ministara i parlamentarne većine na državnoj razini, kao prioritet jasno naznačeno provođenje presuda domaćih i europskih sudova koji se odnose na Izborni zakon Bosne i Hercegovine, a kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost naroda i građana, kao i njihovo legitimno predstavljanje u sukladnosti s izbornom voljom”, ustvrdio je Čović u svojoj izjavi.

Trojica lidera potpisala su dokument pod nazivom Načela za uspostavu vlasti na državnoj razini te su u dvanaest točaka definirali redoslijed poteza.

Dokumentom je predviđeno da novo Vijeće ministara BiH bude uspostavljeno u razdoblju od 30 dana,a da će se integracijski procesi nastaviti sukladno ustavu i zakonima uz usklađivanje interesa svih razina vlasti.

Izmjena Izbornog zakona zajednički je interes svih naroda i građana koji omogućava izgradnju Bosne i Hercegovine kao moderne europske države u kojoj će se ‘jednakopravnost konstitutivnih naroda dosljedno poštivati i koja će svojom opredijeljenošću za političku odgovornost napredovati na putu ka boljoj budućnosti’, rekao je Čović u svojoj izjavi.

Ustavni sud BiH osporio je odredbe Izbornog zakona BiH koje se tiču izbora izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda na temelju presude u predmetu Bože Ljubića. Te izmjene vlasti nisu provele jednako kao i presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu kojom se traži uklanjanje diskriminacije predstavnika manjina.

Uspostava novog Vijeća ministara BiH pa tako i funkcioniranje državnog parlamenta bilo je blokirano zbog sukoba između Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Izetbegovićeve SDA oko provedbe reformi koje bi otvorile put članstvu BiH u NATO-u. Srpska je strana to odlučno odbijala inzistirajući da BiH mora ostati vojno neutralna dok je SDA insistirala na nastavku reformi uz argumentaciju kako je to obveza koja proistječe iz ranije usvojene vanjskopolitičke strategije BiH i važećeg Zakona o obrani BiH.