Povezite se

BIH

Čović pozdravio dogovor o uspostavi vlasti 10 mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

Predsjednik HDZ BiH i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović pozdravio je u ponedjeljak postizanje dogovora o uspostavi vlasti deset mjeseci nakon izbora te što je, tvrdi Čović, među prioritetima navedena izmjena Izbornog zakona čime bi Hrvati ostvarili svoju jednakopravnost u zemlji.

Uz posredovanje posebnog predstavnika EU u BiH Larsa Gunnara Wigemarka, trojica lidera najvećih nacionalnih stranaka, čelnik bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, Čović te čelnik srpskgo Saveza nezavisnog socijaldemokrata Milorad Dodik potpisali su dokument o uspostavi vlasti u BiH na temelju rezultata izbora provedenih još u listopadu 2018. godine.

Hrvatska strana u BiH uporno je inzistirala na dijalogu, ustvrdio je Čović u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima u Mostaru te izrazio očekivanje da će se ostvariti napredak koji će ‘konačno omogućiti da izborni pobjednici uspostave vlast’.

Posebno važnim ocijenio je što je kao prioritet rada kroz potpisani dokument o načelima uspostave nove vlasti navedena potreba izmjene Izbornog zakona.

”Za nas je ključno važno što je u zajedničkoj izjavi, a zapravo programu rada budućeg Vijeća ministara i parlamentarne većine na državnoj razini, kao prioritet jasno naznačeno provođenje presuda domaćih i europskih sudova koji se odnose na Izborni zakon Bosne i Hercegovine, a kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost naroda i građana, kao i njihovo legitimno predstavljanje u sukladnosti s izbornom voljom”, ustvrdio je Čović u svojoj izjavi.

Trojica lidera potpisala su dokument pod nazivom Načela za uspostavu vlasti na državnoj razini te su u dvanaest točaka definirali redoslijed poteza.

Dokumentom je predviđeno da novo Vijeće ministara BiH bude uspostavljeno u razdoblju od 30 dana,a da će se integracijski procesi nastaviti sukladno ustavu i zakonima uz usklađivanje interesa svih razina vlasti.

Izmjena Izbornog zakona zajednički je interes svih naroda i građana koji omogućava izgradnju Bosne i Hercegovine kao moderne europske države u kojoj će se ‘jednakopravnost konstitutivnih naroda dosljedno poštivati i koja će svojom opredijeljenošću za političku odgovornost napredovati na putu ka boljoj budućnosti’, rekao je Čović u svojoj izjavi.

Ustavni sud BiH osporio je odredbe Izbornog zakona BiH koje se tiču izbora izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda na temelju presude u predmetu Bože Ljubića. Te izmjene vlasti nisu provele jednako kao i presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu kojom se traži uklanjanje diskriminacije predstavnika manjina.

Uspostava novog Vijeća ministara BiH pa tako i funkcioniranje državnog parlamenta bilo je blokirano zbog sukoba između Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Izetbegovićeve SDA oko provedbe reformi koje bi otvorile put članstvu BiH u NATO-u. Srpska je strana to odlučno odbijala inzistirajući da BiH mora ostati vojno neutralna dok je SDA insistirala na nastavku reformi uz argumentaciju kako je to obveza koja proistječe iz ranije usvojene vanjskopolitičke strategije BiH i važećeg Zakona o obrani BiH.

BIH

Dodik kaže da Rusija ima interes graditi plinovod u Republici Srpskoj

Published

on

Dodao

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u nedjelju kako je interes Rusije jačati suradnju i graditi plinovod na području Republike Srpske u Bosni i Hercegovini o čemu je razgovarao s premijerom Dmitrijem Medvedevim tijekom njegova posjeta Beogradu.

“Njihov je interes jasan. Oni žele graditi plinovod i žele da sa stajališta energenata budu prisutni na ovom prostoru”, rekao je Dodik za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS).
Dodik je u subotu, zajedno s predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović, u Beogradu razgovarao s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedovim. Pojasnio je kako Rusi imaju interes da svoje energente distribuiraju i na ovome području.
Dodao je kako postoje lobiji koji žele zaustaviti prodor ruskoga plina, te da SAD imaju svoje poslovne planove koji se ne poklapaju s ruskima.
“Mi ovdje trebamo izabrati ono što je jeftinije i za nas dugoročno sigurnije”, rekao je Dodik.
Dodao je kako je s ruskim premijerom razgovarao i zašto u BiH još uvijek nije ustrojena vlast, a po njegovim riječima prijepori se vode oko prihvaćanja godišnjeg nacionalnog programa (ANP) reformi s NATO-om.

Po njegovim riječima Rusija prema ovome području ne vodi ‘agresivnu politiku’.

Medvedev je u subotu boravio u jednodnevnom posjetu Srbiji gdje se sastao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem sastao i premijerkom Anom Brnabić te nazočio obilježavanju 75. godišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

BIH

Život s migrantima sve teži: Nemaju osjećaja da su ovdje gosti

Published

on

Bihać/Izvor:Nacionalno/D.Prša

Danas Bihaću ima oko 56.000 ljudi, dok se broj migranata kreće oko 6.000. Bez razlike koliko ih ima problemi su sve očitiji i svakog trena može doći do eskalacije sukoba. Ono što se mnogi pitaju je, što će se dogoditi s migrantima kada Grad Bihać prestane s opskrbljivanjem kampa Vučjak uslijed nebrige države sa migrantskom krizom. Ono što je sada vidljivo, migranti i dalje lutaju Bihaćom i ponašaju se kao da je to njihov grad u kao da žive godinama.

Treba otvoreno priznati da su stanovnici Bihaća prijateljski prihvatili migrante i pružaju im svu potrebnu pomoć, od hrane, vode, smještaja, odjeće, no, uz gotovo dvije stotine migranata, koliko ih dnevno stiže u Bihać, situacija je zabrinjavajuća. Po nekim statistikama, 90 posto migrantske krize u BiH usmjereno prema Bihaću, devet posto prema Velikoj Kladuši, a tek jedan posto u ostatku zemlje.

Migranti danas žive u Bihaću, šetaju se ulicama, izlaze u kafiće, pokreću biznise, stječu nova prijateljstva, ali i više od toga. Kako kruže priče, i pojedine krajiške djevojke već se udaju za mladiće iz Pakistana, Bandladeša, Iraka…, prenosi portal USK.info

Najgore od svega, kaže gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, je to što se život Bišćana u potpunosti promijenio. Ništa više nije normalno.

“Očekivana je situacija da su se prilagodili ti ljudi koji dolaze živjeti s nama. Nemamo mi samo štete od migranata. Postoje tu i određene koristi. To su ljudi koji troše novac, oko kojih postoje radna mjesta, ali nismo mi tu situaciju proizveli. Mi ne želimo ni u kom slučaju da živimo ovako kako sada živimo. Fotografije migranata na bihaćkim ulicama najbolje govore na što nam pojedini dijelovi grada sliče. Ne možete šetati ulicom, parkom, ne možete pustiti dijete da se igra na dječijem igralištu i tako se mijenja raspoloženje ljudi. Kada vidite porodicu s djecom, svi su spremni pomoći, ali kada vidite grupu mladića ispod 20 godina koji se ponašaju polubahato u centru rada, onda niko nema razumijevanja”, kaže gradonačelnik Fazlić.

Građani posljednjih mjeseci često ističu kako se migranti ponašaju ležerno na ulicama, kao da su “osvojili” grad. Fazlić se slaže da su domaćini postali oni koji prelaze na drugu stranu ulice i povlače se u svoje kuće.

“Oni nemaju osjećaj da su ovdje gosti. Jednostavno imaju neki svoj cilj, ponašaju se kao da ne žele otići, iako smo mi njima tu negdje usput”, kaže Fazlić.

U međuvremenu, dok se govori kako BiH nije željeno odredište migrantima, pojedinci pokazuju da to nije tako. Jedan od njih je i Pakistanac Raza Taslim koji je ovog ljeta otvorio restoran u Bihaću u kojem je glavni specijalitet piletina biryani za koji se riža nabavlja iz Indije. Pokušavao je Taslim do Europe i Njemačke nekoliko puta, ali bezuspješno. Radio je nekoliko mjeseci u ugostiteljstvu u Turskoj i Grčkoj, ali odlučio je ostati u BiH i voditi restoran u kojem je zaposlio jednu Bišćanku te planira proširiti posao.

Još jedna grupa migranata iz Pakistana, Sirije, Irana i Afganistana otvorila je butik u Bihaću pod nazivom “New Pakistan market”. Kako su kazali, nisu samo mogli čekati na milost dobrih ljudi.
Upoznat sa ovakvim pričama, Fazlić nam govori kako država zaboravlja da postoje i ovakvi slučajevi, da postoje izbjeglice koje žele ostati ovdje, prenosi USK.info

“Država bi trebala pružiti mogućnost onima koji možda žele ovdje ostati. Imate vi tu obrazovanih ljudi, ljekara, advokata, inžinjera, mladih ljudi sa različitim mogućnostima koje treba razmotriti. Međutim, dvije godine oni sami određuju i gdje će ući u BiH i gdje izaći iz zemlje te biraju grad u kojem će boraviti. Ako žele u Tuzlu ili Sarajevo, tamo će i ostati. Ali oni hoće u Bihać. Najgore je što u svemu tome nemamo neke strategije i koncepta kako se nositi s tim. Sada imamo obrnuto proporcionalne procese. Kriza u Bihaću je sve veća, a angažman naležnih institucija sve manji. Niko ne priča o tome, nema organizovane aktivnosti, nema lidera, a nama je sve teže iz dana u dan”, priča nam Fazlić.

Tražili su i molili Bišćani za pomoć te upozoravali da se ne mogu sami izboriti s migrantskom krizom, ali sluha nadležnih institucija nije bilo. I danas ljuti Krajišnici, kako ih nazivaju u narodu, odlučili su pokazati zube. Prva mjera koja je stigla iz Unsko-sanskog kantona jeste zabrana kretanja migrantima po naseljenim područjima, parkovima… Svi će, kažu iz Vlade USK-a, biti premješteni u kamp Vučjak. Potom je bihaćki gradonačelnik u Sarajevu najavio kako će Grad Bihać od ponedjeljka idućeg tjedna prestati opskrbljivati kamp Vučjak kako bi problem eskalirao i država preuzela odgovornost.

“Dolazit ćemo mi Krajišnici svaki dan ispred Parlamentarne skupštine dok se to ne riješi”, poručio je Fazlić.

Stvaran broj migranata u USK daleko je veći od službenog broja jer se registriraju samo oni migranti koji su smješteni u kampovima. U Miralu je 621 migrant, u Biri 1.390 te na Vučjaku oko 800. Kada je riječ o drugim centrima, u Sedri ih ima 380, a u Borićima 310. Uz tisuće onih smještenih u napuštenim i porušenim objektima, gotovo svi do zime ostaju bez krova nad glavom.

Nacionalno/USK.info

Ucitavanje vijesti

BIH

Komšić poručio EU: Odgoda pregovora sa Sj.Makedonijom i Albanijom loša i za BiH

Published

on

Dodao

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić apelirao je u četvrtak na dužnosnike Europske unije da ozbiljno razmotre otvaranje pristupnih pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju upozoravajući kako bi svaka odgoda početka pregovaračkog procesa mogla imati negativne učinke ne samo za te dvije države, nego i za cijelu regiju uključujući BiH.

Komšićev ured u Sarajevu priopćio je kako je on poslao posebno pismo Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog vijeća, Jean-Claudeu Junckeru, predsjedniku Europske komisije, Ursuli von der Leyen, novoizabranoj predsjednici Europske komisije, Federici Mogherini, visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku i Johannesu Hahnu, povjereniku za proširenje i dobrosusjedsku politiku.

Nakon što je postalo jasno da je otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom postalo upitno Komšić je dužnosnicima EU poručio kako bi bilo iznimno važno da te dvije države nastave svoj put u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja koji se odnosi isključivo na zemlje jugoistočne Europe, čime se zapravo šalje pozitivna poruka cijeloj regiji, a samim tim i Bosni i Hercegovini.

“Europska komisija je već konstatirala da su ove dvije zemlje ispunile tražene kriterije za otvaranje pregovora i ako njihov zahtjev bude odbijen, poslala bi se pogrešna poruka i BiH kako rad i donošenje teških odluka koje nas čekaju jednostavno ne daju očekivani rezultat”, napisao je Komšić.

Ako pregovori ne bi počeli, smatra Komšić, to bi moglo usporiti i provedbu mjera i preporuka iz mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, kao i proces prihvaćanja europskih standarda. 

“O mogućem porastu euroskepticizma u zemljama regije kao i o mogućnosti jačanja prisustva nekih drugih faktora i utjecaja u regiji, mislim da nije potrebno posebno ni govoriti”, upozorio je Komšić dodajući kako se stoga nada da će odluka iz Bruxellesa o početku pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom biti pozitivna.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije