Povezite se

BIH

Čović pozdravio dogovor o uspostavi vlasti 10 mjeseci nakon izbora

Objavljeno

-

Predsjednik HDZ BiH i stranaka okupljenih oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Dragan Čović pozdravio je u ponedjeljak postizanje dogovora o uspostavi vlasti deset mjeseci nakon izbora te što je, tvrdi Čović, među prioritetima navedena izmjena Izbornog zakona čime bi Hrvati ostvarili svoju jednakopravnost u zemlji.

Uz posredovanje posebnog predstavnika EU u BiH Larsa Gunnara Wigemarka, trojica lidera najvećih nacionalnih stranaka, čelnik bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, Čović te čelnik srpskgo Saveza nezavisnog socijaldemokrata Milorad Dodik potpisali su dokument o uspostavi vlasti u BiH na temelju rezultata izbora provedenih još u listopadu 2018. godine.

Hrvatska strana u BiH uporno je inzistirala na dijalogu, ustvrdio je Čović u pisanoj izjavi dostavljenoj medijima u Mostaru te izrazio očekivanje da će se ostvariti napredak koji će ‘konačno omogućiti da izborni pobjednici uspostave vlast’.

Posebno važnim ocijenio je što je kao prioritet rada kroz potpisani dokument o načelima uspostave nove vlasti navedena potreba izmjene Izbornog zakona.

”Za nas je ključno važno što je u zajedničkoj izjavi, a zapravo programu rada budućeg Vijeća ministara i parlamentarne većine na državnoj razini, kao prioritet jasno naznačeno provođenje presuda domaćih i europskih sudova koji se odnose na Izborni zakon Bosne i Hercegovine, a kako bi se osigurala ustavna i institucionalna ravnopravnost naroda i građana, kao i njihovo legitimno predstavljanje u sukladnosti s izbornom voljom”, ustvrdio je Čović u svojoj izjavi.

Trojica lidera potpisala su dokument pod nazivom Načela za uspostavu vlasti na državnoj razini te su u dvanaest točaka definirali redoslijed poteza.

Dokumentom je predviđeno da novo Vijeće ministara BiH bude uspostavljeno u razdoblju od 30 dana,a da će se integracijski procesi nastaviti sukladno ustavu i zakonima uz usklađivanje interesa svih razina vlasti.

Izmjena Izbornog zakona zajednički je interes svih naroda i građana koji omogućava izgradnju Bosne i Hercegovine kao moderne europske države u kojoj će se ‘jednakopravnost konstitutivnih naroda dosljedno poštivati i koja će svojom opredijeljenošću za političku odgovornost napredovati na putu ka boljoj budućnosti’, rekao je Čović u svojoj izjavi.

Ustavni sud BiH osporio je odredbe Izbornog zakona BiH koje se tiču izbora izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda na temelju presude u predmetu Bože Ljubića. Te izmjene vlasti nisu provele jednako kao i presudu Suda za ljudska prava u Strasbourgu kojom se traži uklanjanje diskriminacije predstavnika manjina.

Uspostava novog Vijeća ministara BiH pa tako i funkcioniranje državnog parlamenta bilo je blokirano zbog sukoba između Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Izetbegovićeve SDA oko provedbe reformi koje bi otvorile put članstvu BiH u NATO-u. Srpska je strana to odlučno odbijala inzistirajući da BiH mora ostati vojno neutralna dok je SDA insistirala na nastavku reformi uz argumentaciju kako je to obveza koja proistječe iz ranije usvojene vanjskopolitičke strategije BiH i važećeg Zakona o obrani BiH.

BIH

BiH: Svi migranti prebačeni iz Vučjaka, dio ipak smješten u Blažuj

Published

on

Dio ilegalnih migranata koji su s područja Bihaća prevezeni ka Sarajevu ipak je smješten u nekadašnju vojarnu u mjestu Blažuj, iako ona još nije u cijelosti osposobljena za njihov prihvat, potvrdila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM) koja upravlja centrima za prihvat i smještaj migranata u BiH.

Iz improviziranog kampa Vučjak kod Bihaća u utorak je evakuirano oko 700 migranata i oni su u autobusima u dvije odvojene kolone potom prevezeni ka Sarajevu.

Prva skupina, u kojoj je bilo oko 350 osoba, smještena je u kamp Ušivak u mjestu Hadžići, kako je ranije i najavljeno, no druga skupina s oko 330 migranata preusmjerena je u Blažuj, dvadesetak kilometara južno od Sarajeva.

Ranije je bilo najavljeno kako će svi boraviti u Ušivku dok se ne osposobi kompleks bivše vojarne u Blažuju, no plan je tijekom noći promijenjen.

Za potpuno opremanje i osposobljavanje kampa u Blažuju trebat će još tjedan ili dva, jer je riječ o objektu u kojemu je ranije boravilo tek nekoliko desetaka vojnika pa sada ne postoje uvjeti za smještaj više stotina osoba kako je to planirano.

Komunalne službe iz Bihaća za to vrijeme počele su raščišćavati otpad na području Vučjaka uklanjajući i šatore koji su služili kao improvizirai zaklon migrantima koji su tamo ranije mjesecima boravili u nehumanim uvjetima. 

Ucitavanje vijesti

BIH

BiH: Policija i dalje dovodi migrante u kamp Vučjak

Published

on

Policija Unsko-sanske županije u ponedjeljak je nastavila dovoditi migrante u improvizirani migrantski kamp Vučjak kod Bihaća unatoč najavama da će kamp ovog tjedna biti rasformiran kao potpuno neprikladan za smještaj migranata, izvijestili su lokalni mediji.

Policajci su u prijepodnevnim satima u Vučjak prebacili skupinu migranata koja je do tada boravila u ruševinama nekadašnje tvornice Krajina-metal u Bihaću.

Procjena je kako u Vučjaku trenutačno boravi do 600 ilegalnih migranata. Potkraj prošlog tjedna ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić i predsjednik županijske vlade Mustafa Ružnić postigli su dogovor po kojemu će taj kamp biti zatvoren, a sve osobe koje u njemu borave prebačene u druge kampove, poput Bire i Mirala, u kojima postoje elementarni uvjeti za boravak u zimskom razdoblju, ili u novi prihvatni centar u mjestu Blažuj kod Sarajeva, koji još uvijek nije osposobljen.

Voditelj ureda Međunarodne organizacije za migracije (IOM) Peter Van der Auweraert, čiji suradnici vode migrantske kampove, kazao je za televiziju N1 kako još nema službene potvrde kako i kada će se provesti dogovor Mektića i Ružnića.

“O tome još nemam službenu informaciju”, kazao je Van der Auweraert.

IOM neće sudjelovati u premještanju migranata, a to bi prema postignutom dogovoru trebala učiniti policija.

Dodatni problem u provedbi dogovora je to što mještani Blažuja negoduju zbog najavljenog otvaranja migrantskog centra u njihovom susjedstvu.

Najavili su kako će poduzeti sve korake da bi to spriječili, uključujući blokadu pristupa nekadašnjoj vojarni, koja bi ubuduće trebala biti privremeni dom za oko 350 migranata.

Tu je vojarnu za smještaj migranata vlastima na državnoj razini ustupila vlada Federacije BiH, kao i napuštenu vojarnu u mjestu Ljubače kod Tuzle, gdje se također pobunilo lokalno stanovništvo.

Nanadno se ispostavilo kako je vojarna u Ljubačama već izdana pod zakup jednom uzgajivaču divljači, a okolica je minski sumnjiva površina pa se odustalo od planova da se tamo uspostavi migrantski kamp.

Ucitavanje vijesti

BIH

SDA žestoko napao Grabar-Kitarović zbog objave Praljkove fotografije

Published

on

Najjača bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) oštro je u nedjelju napala hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović jer je na društvenim mrežama objavila fotografiju Slobodana Praljka, bivšeg vojnog čelnika bosanskohercegovačkih Hrvata kojega je UN-ov sud osudio zbog ratnih zločina nad Bošnjacima 90-tih godina.

Grabar-Kitarović objavila je na svom Facebook profilu fotografiju Praljka koji je prije dvije godine u sudnici izvršio samoubojstvo nakon što je osuđen na 20 godina zatvora. 

SDA smatra da je “odavanjem počasti osuđenom ratnom zločincu hrvatska predsjednica još jednom pokazala svoje pravo lice i svoje agresivne namjere prema BiH”.

U jednoj od vladajućih stranaka u BiH to su usporedili sa situacijom u kojoj bi neki njemački političar veličao generale iz nacističkog razdoblja.

“Predsjednica Hrvatske mora znati da nikada neće ostvariti ono što čak ni Praljak i njegovi mentori nisu uspjeli ostvariti silom oružja”, stoji u priopćenju.

Haški sud je 20. studenog 2017. pravomoćno proglasilo krivima i osudio na ukupno 111 godina zatvora šestoricu hrvatskih političkih i vojnih dužnosnika zbog etničkog čišćenja Bošnjaka u sklopu plana da se Hrvatskoj pripoje većinski hrvatski dijelovi BiH. 

Kada je sudac pročitao presudu Praljku, bivši general HVO-a izjavio je da nije ratni zločinac, da s prezirom odbacuje presudu i popio otrov u televizijskom prijenosu uživo.

Grabar Kitarović je razmjerno često na meti bošnjačkih političara u BiH. Prije dva dana ju je bošnjački član kolektivnog predsjedništva BiH Šefik Džaferović optužio da vrijeđa Bošnjake i da pripada “retrogradnim snagama” koje unose podjele među narodima u toj zemlji.

Bio je to komentar na njezine izjave dane prošlog tjedna tijekom posjete Hrvatima u BiH kada je, aludirajući na Bošnjake, rekla da “treba onemogućiti da brojniji narodi Hrvatima nameću predstavnike na izborima” i da “neće dopustiti da BiH prisvaja jedan narod”.

Grabar-Kitarović je u kampanji za drugi mandat na predsjedničkim izborima 22. prosinca.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije