Cijene dizela na londonskom su tržištu u četvrtak naglo porasle i premašile razinu od 200 dolara po barelu, što je najviša zabilježena cijena još od 2022. godine. Ovaj dramatičan skok izravna je posljedica eskalacije sukoba između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana, što je potaknulo opravdani strah od dugotrajne nestabilnosti na Bliskom istoku. Referentne cijene dizela u terminskim ugovorima dosegnule su tijekom poslijepodneva iznos od 1.527 dolara po toni, što predstavlja porast od gotovo 12 posto u odnosu na prethodni dan trgovanja.
Blokada Hormuškog tjesnaca kao glavni uzrok poskupljenja
Glavni razlog za ovako snažan uzlet cijena leži u prekidu tranzita kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih točaka. Zbog blokade je zaustavljena isporuka milijuna barela rafiniranih naftnih derivata na globalno tržište, što je stvorilo trenutačni manjak ponude. Od početka rata krajem veljače ove godine, cijene dizela na svjetskim tržištima rastu znatno bržim tempom nego cijene sirove nafte. Takav trend jasan je signal pojačanog natjecanja kupaca za gorivo koje je ključno ne samo za transport robe već i za održavanje industrijske proizvodnje širom svijeta.
Europa se priprema za kritičnu nestašicu u svibnju
Čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA) Fatih Birol uputio je ozbiljno upozorenje istaknuvši kako bi se Europa najkasnije u svibnju mogla suočiti s ozbiljnim manjkom dizela i mlaznog goriva. Prema njegovim riječima, manjak se već osjeti na azijskim tržištima gdje su cijene također nakratko premašile granicu od 200 dolara, a europski kontinent sljedeći je na udaru. Kako bi ublažila predstojeći šok, Europa planira od kraja ožujka na tržište plasirati 73 milijuna barela naftnih proizvoda i oko 35 milijuna barela sirove nafte, no stručnjaci dvoje hoće li te rezerve biti dovoljne za stabilizaciju prilika.
Kumulativni učinak ratnih razaranja na energetsku mrežu
Analiza tvrtke Kpler pokazuje koliko je situacija u Hormuzu kritična za globalnu ekonomiju jer kroz taj prolaz prolazi više od desetine ukupne svjetske pomorske trgovine dizelom te gotovo petina trgovine mlaznim gorivom. Uz napetosti na Bliskom istoku, dodatni pritisak stvaraju i napadi ukrajinskih dronova na ruske luke i rafinerije koji su ugrozili još jedan vitalni izvor opskrbe. Rusija, kao jedan od vodećih izvoznika dizela, uvela je ograničenja prema kojima do srpnja gorivo smiju prodavati isključivo izravni proizvođači, što dodatno sužava manevarski prostor na tržištu.
Fatih Birol je zaključio kako je od početka sukoba oštećeno oko četrdeset ključnih energetskih objekata na Bliskom istoku, a za njihov povratak u funkciju bit će potrebno znatno vrijeme. Trenutačna situacija ocjenjuje se kao potencijalno najveći poremećaj u povijesti energetskog tržišta koji bi mogao iz temelja promijeniti globalne gospodarske tokove u narednim mjesecima.