Povezite se

Gospodarstvo

Butković: Ulaganja u željezničku infrastrukturu do 2030. 3,5 milijardi eura

Objavljeno

-

Izvor: D.Prša

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je u utorak na konferenciji u povodu 150. obljetnice početka izgradnje željezničke pruge Zagreb – Rijeka, da će u obnovu i izgradnju željezničke infrastrukture do 2030. godine biti uloženo oko 3,5 milijarde eura.

Butković je na otvaranju Poslovnog foruma na temu „Perspektive Južnih vrata Europe“ rekao da pruga Zagreb – Rijeka i danas ima veliki potencijal, da je razvoj željezničke infrastrukture jedan od glavnih preduvjeta za dosezanje punog potencijala riječke luke te da se procjenjuje da će u obnovu i izgradnju željezničke infrastrukure u Hrvatskoj do 2030. biti uloženo oko 3,5 milijardi kuna.

Podsjetio je da je riječka luka u željezničkom prijevozu tereta 90-tih sudjelovala s oko 90 posto, ali je izgradnjom autoceste dio teretnog prometa preusmjeren, pa je danas postotak udjela teretnog željezničkog prometa oko 25 posto, tj. oko jedne trećine nekadašnjeg prometa. Danas više nego ikada radimo na promjeni te statistike, kazao je Butković, navodeći da je u strategiji prometnog razvoja prepoznat potencijal teretnog prijevoza na pruzi od Zagreba do Rijeke, a prepoznala ga je i Europska komisija, kroz financiranje brojnih pruga u Hrvatskoj.

Butković rekao je rekao da se provodi niz projekata: dio pruge od Zagreba prema Mađarskoj je definiran, gradi se, zaokružena je financijska konstrukcija, natječaji su raspisani, a do kraja godine bit će “potpisana” dionica Hrvatski Leskovac – Karlovac.

Ostaje pitanje gradnje južne trase nizinske pruge prema Rijeci. Tu, kaže ministar, postoje dva moguća modela. Prvi je koncesija, koji je nepovoljniji model za Hrvatsku, ali je realan i ostvariv. Drugi je model putem EU-ovih fondova, za što Europska komisija ranije nije imala sluha, ali su sada dobiveni pozitivni signali da bi se u novoj financijskoj perspektivi i taj projekt mogao financijski zaokružiti iz europskih fondova.

Spomenuo je i infrastrukturne projekte na kontejnerskom terminalima na Brajdici i Zagrebačkoj obali u Rijeci, koji su pri kraju, da je zatvorena financijska konstrukcija za cestu D 403, koja će povezati zapadni dio riječke luke i obilaznicu, a izrađuje se i projektna dokumentacija za drugu trasu pruge od Škrljeva do Jurdana. U riječkoj luci završen je Rijeka Gateway projekt, a tijekom studenoga očekuje se odabir koncesionara na kontejnerskom terminalu na Zagrebačkoj obali.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o završetku obilaznice Viškova, koja će povezati rubne dijelove Rijeke sa Županijskim centrom za gospodarenje otpadom Marišćina, Butković je rekao da je u izgradnji te ceste bilo problema. Ta cesta bit će puštena u promet pod internim tehničkim pregledom, rekao je dodavši da treba obaviti još neke radove uz trasu. Kazao je da je prijavljen tehnički pregled i da će biti izdana uporabna dozvola. Na pitanje o odgovornosti zbog kašnjenja, kazao je da ima puno objektivnih razloga, da su radovi bili ugovoreni s Hidroelektrom koja je otišla u stečaj, pa se moralo ići u ponovni postupak.

Župan Zlatko Komadina rekao je da treba hrabrije i brže krenuti u realizaciju strateških projekata, da se sada krenulo i da se više neće moći zaustaviti. Dodao je da je županija u prostornom planu na vrijeme definirala nove dionice pruge.

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel rekao je, odgovarajući na pitanje o lošem izgledu riječkog putničkog željezničkog kolodvora uoči 2020. u kojoj će Rijeka biti Europska prijestolnica kulture (EPK), da treba izgraditi prugu koja je prilagođena današnjim uvjetima života. “O tome se govori desetljećima i nadam se da je došlo vrijeme da se svi zajedno prihvatimo posla. Više puta smo upozoravali HŽ Infrastrukturu da taj kolodvor treba obnoviti i dovesti u odgovarajuće stanje i očekujemo da radovi na obnovi kolodvora krenu uskoro,” naveo je.

Član Uprave HŽ Infrastrukture Nikola Ljuban rekao je da zna u kakvom je stanju riječki kolodvor, da nije bilo sredstava i da su prioriteti do sada bili drugi. “Počeli smo izrađivati projektnu dokumentaciju 2015., s namjerom da se obnovi do 2020. kada će Rijeka biti EPK, ali se projektiranje oduljilo jer je objekt pod spomeničkom zaštitom. Projektna dokumentacija će ovih dana biti gotova i iduće godine planiramo obnovu kolodvora, za koju se procjenjuje da će stajati oko 22 milijuna kuna,” rekao je Ljuban.

Ministar Butković dodao je da je novac za obnovu željezničkog kolodvora u Rijeci osiguran, da je dva puta bio raspisan natječaj , ali su prispjele ponude koje su znatno premašile procijenjenu vrijednost. Stoga će će HŽ Infrastruktura uskoro raspisati novi natječaj, korigirane su cijene, pa se očekuje da će taj posao biti ugovoren do kraja godine.

Gospodarstvo

Croatia Airlines ponovno leti

Published

on

S obzirom na to da bi se granice između država članica EU trebale otvoriti od 15. lipnja, hrvatski nacionalni avioprijevoznik pustio je u prodaju karte prema nekoliko europskih destinacija iz Zagreba, piše portal Croatian Aviation.

Uz postojeće međunarodne linije iz Zagreba prema Frankfurtu, Amsterdamu, Kopenhagenu i Zurichu od 15. lipnja u prodaji su i karte za Bruxelles (4 puta tjedno), Muenchen (tri puta tjedno), Sarajevo (tri puta tjedno), London (dva puta tjedno) i Rim preko Splita (tri puta tjedno).

Od 16. lipnja uvodi se i linija Zagreb – Dublin, 3 puta tjedno (uto, čet, ned), a od 18. lipnja uvodi se linija Zagreb – Beč, 2 puta tjedno (čet, ned).

Na linijama prema Londonu i Dublinu prometovat će zrakoplovi tipa A319/A320, dok će na ostalim linijama prometovati zrakoplovi manjeg kapaciteta tipa DashQ400.

Croatia Airlines tako će od 15. lipnja prometovati prema 11 međunarodnih destinacija, uz domaće linije prema DubrovnikuSplitu, Zadru i Puli.

Od ponedjeljka, 22. lipnja, kompanija u prodaji drži više tjednih letova nego što će to biti u prvom tjednu operacija, no Croatia Airlines vjerojatno će dodatno modificirati red letenja za to razdoblje.

Nacionalno/Dnevno.hr

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Domaćeg mesa u izobilju, a trgovcima i dalje draže uvozno

Published

on

Na hrvatskom tržištu hrane dolazi do golemih viškova mesa domaćih proizvođača jer trgovci uvoze jeftinije meso.

Zbog uvoza, koji ponovno puni trgovačke police teletinom za 30, a piletinom čak i za 6,99 kuna za kilogram, tržište grca u domaćim viškovima. Pravi problemi slijede od druge polovice lipnja s obzirom na to da su proizvođači mesa proizvodnju tempirali za turističku sezonu. Kako će sezona podbaciti, a nekontrolirani uvoz ne jenjava, crno im se piše, kažu u Udruzi za uzgoj i tov junadi Baby Beef.

Razlog pojačanog uvoza je taj što su mnoge zemlje još u ožujku predvidjele probleme s viškovima i uzgajivačima junadi omogućile 100 eura subvencija po grlu. Mesari u Hrvatskoj, naravno, sada uz meso iz Njemačke, Nizozemske i Poljske prodaju i slovensko meso koje je, s obzirom na subvencije, jeftinije od domaćeg, upozoravaju iz Baby Beefa.

Zbog problema u poslovanju uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 te subjektima koji posluju u odobrenim objektima za klanje papkara, Vlada je ovih dana proizvođačima tovne junadi, svinja te janjadi za klanje odobrila 9 milijuna kuna izvanredne pomoći.

S kriznih 9 milijuna, od čega su tovitelji junadi dobili 4, postiglo se samo to da je oko polovice viškova trenutačno u otkupu. No ti viškovi nisu iz doba korone već s kraja lanjske i početka ove godine, dok pravi problemi počinju tek u ljeto, kada će se na tržištu naći više od 80.000 junadi, čiju smo proizvodnju tempirali za sezonu, a meso nećemo imati kome prodati, kaže Darko Celovec, predsjednik Udruge Baby Beef.

Goran Jančo, predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske, kaže kako je Vladina mjera pomogla svinjogojcima u rješavanju većeg dijela viškova te je došlo i do blagog rasta cijena na tržištu. No uvozi se i dalje. Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, kaže kako su Slovenci u jeku korone donijeli čak i zakonski akt o zabrani uvoza pojedinih kategorija hrane, pa tako i mesa iz EU i trećih tržišta dok se ne riješe domaći viškovi, a dok se Hrvatska deklarira kratkim lancima opskrbe, iz Mađarske, Poljske i drugih zemalja i dalje nam stižu puni šleperi mesa po dampinškim cijenama, bez ijedne lipe uračunatih troškova, piše u srijedu Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Milanović razgovarao s predstavnicima Klastera kreativnih i kulturnih industrija

Published

on

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je ponedjeljak predstavnike Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija/FaH

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je ponedjeljak predstavnike Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, koji su mu ukazali na važnost i neophodnost potpore sektoru tih djelatnosti. 

Istaknuli su pri tome kako Hrvatska ima veliki potencijal u tom sektoru jer kroz svoje djelovanje može osigurati i visoku dodanu vrijednosti ostalim gospodarskim granama, pogotovo turizmu, priopćeno je iz Ureda predsjednika RH. 

Od posebne je važnosti za ovaj sektor, naglašeno je na sastanku, izrada strategije sektora kreativnih djelatnosti i industrija kao i institucionalna i infrastrukturna podrška razvoju kreativne i kulturne industrije.

U izaslanstvu su bili predsjednica Klastera kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović, profesor na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu Bojan Baletić, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu Aleksandar Battista Ilić i dekanica Akademije dramskih umjetnosti Franka Perković.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije