Povezite se

Politika

Bunjac: U iduća 24 sata odlučit ću o odlasku iz Živog zida

Objavljeno

-

Suspendirani član Živog zida, saborski zastupnik Branimir Bunjac u četvrtak je, suprotno ranijoj izjavi Ivana Pernara da su obojica danas napustila stranku, izjavio da nije donio konačnu odluku i da o tome treba odlučiti u iduća 24 sata. 

“U svakom slučaju to je jedna od opcija i to će se znati vrlo brzo”, rekao je novinarima, pojasnivši da se prije konačne odluke tijekom prijepodneva želi konzultirati s ljudima do čijeg mišljenja jako drži, a riječ je o ljudima koji imaju veliko životno iskustvo pri čemu nisu nužno u politici.. “Mislim da o tome treba odlučiti u sljedeća 24 sata”, dodao je. 

“U ovakvom Živom zidu sigurno nitko ne može opstati osim par ljudi koji dobivaju plaću od stranke, a ako dođe do unutarstranačkih izbora tada bi možda mogli nastaviti tamo gdje smo stali”, poručio je Bunjac. Na pitanje je li takvim stavom prevario Pernara koji je zbog njega izašao iz Živog zida, rekao je da nije još stigao s njim razgovarati “Uskladit ćemo mišljenja. Ono što je on rekao, osnivanje nove stranke je opcija i realnost. O tome se mora vrlo brzo odlučiti. U tome imamo podršku ogromnog članstva”, kazao je dodavši da je na sve spreman, bilo da je riječ o nastavku borbe u nekom drugom političkom okviru ili, pak, povratku u političku anonimnost. 

Što se tiče Tihomira Lukanića zbog kojega je sukob u stranci izbio, rekao je da on s bračnim parom Sinčić drži kvorum u Glavnom odboru Živog zida, koji ima pet članova i može donositi odluke. Napomenuo je da njih troje odlučuju hoće li biti provedeni unutarstranački izbori, a u praksi isključivo Vladimira Palfi. Naglasio je i da već desetak dana u Klubu zastupnika stoji zahtjev za aktivaciju njezina mandata.

Upitan bi li bio spreman odreći se mandata u Europskom parlamentu kako bi se vratio mir u kuću, uzvratio je da bi morao mandat imati da bi ga se uopće mogao odreći. “Taj mandat ja nemam. To je Sinčićev mandat. Ako on podnese ostavku tada možemo razgovarati o tome da i ja podnesem ostavku s obzirom na to da sam drugi na listi”, odgovorio je. A na pitanje je li spreman to učiniti, kazao je da nema problema da bi bio spreman na to. No, dodaje, istovremeno bi ostavku morao podnijeti i Lukanić jer je odgovoran za izborni poraz i za propast referenduma. 

“Onaj tko je spreman javnosti svjesno lagati da je skupljeno 400 tisuća potpisa za referendum ne može predstavljati građane bilo gdje, pogotovo ne u tako važnoj situaciji kao što je Europski parlament”, smatra Bunjac i dodaje da bi Europski parlament trebao otići netko od autentičnih živozidaša koji su se dokazali. 

Upitan za tvrdnje Palfi da ju je Bunjac molio, jer je u osobito teškoj životnoj situaciji, da dobije mandat u Bruxellesu uzvratio je protupitanjem što radi kućanica u Glavnom odboru stranke, zašto zabranjuje članovima istupanje u medijima bez njezine dozvole, zašto je objavila rat svim medijima i odlučuje kako će se trošiti stranački novac. Bunjac zaključuje da će, ako se sruši diktatura u stranci, Živom zidu vrlo brzo narasti rejting.

Politika

Snježana Vasiljević u Vladi bi mogla predstavljati manjine

Published

on

Snježana Vasijević/Izvor: Facebook

Profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Snježana Vasiljević u Vladi će kao potpredsjednica za društvene djelatnosti i ljudska prava predstavljati nacionalne manjine, piše u subotu Večernji list.

Dnevnik navodi da su tu informaciju pokušali potvrditi i u SDSS-u, no u toj su stranci ostali “zakopčani” i poručuju tek da će stranačka tijela o tome odlučiti idućeg tjedna.

Iako je za buduću Vladu Andrej Plenković osigurao dovoljnu potporu novoizabranih saborskih zastupnika, njezin konačan izgled i broj ministarstava još uvijek nije utvrđen.

Izvjesno je samo da će u novom mandatu ministarstava biti manje, no po posljednjim informacijama prijedlozi za spajanje pojedinih resora nailaze na velik otpor pa je moguće da će se od nekih planova koji su se neslužbeno spominjali ovih dana odustati.

Kako Večernji doznaje iz HDZ-a, na velikoj je kušnji plan o spajanju resora obrane i branitelja, i to zbog negativne reakcije braniteljske populacije.

Da postoji mogućnost spajanja ovih resora u intervjuu za današnji Obzor potvrdio je i ministar branitelja Tomo Medved, ali uz napomenu kako konačna odluka još nije donesena i poruku da će Vlada, bez obzira na to što se na kraju odlučilo, i u ovom mandatu jednako intenzivno skrbiti o braniteljima. No drugi izvori iz HDZ-a govore da su se stranački dužnosnici našli pod pritiskom branitelja koji ne žele pripajanje svog resora bilo kojem drugom, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Politika

Milošević (SDSS): Da bi išli u Knin na obilježavanje VR Oluja treba priznati da su postojale i srpske žrtve

Published

on

Danas je Boris Milošević za N1 otkrio svoja viđenja vezana za sastavljanje nove Vlade ali i neka druga politička gledanja iz kuta SDSS-a.

Kad je riječ o njegovom imenu koje se spominje da bi upravo on trebao biti potpredsjednik Vlade iz redova manjina, kaže da su mu poznate takve špekulacije jer ima iskustva u izvršnoj vlasti, ima iskustvo mandata saborskog zastupnika, poznaje puno ljudi u politici, onih u državnoj upravi i Saboru, poznaje dosta ministara i ljudi na pozicijama pa je logično da se o tome špekulira, ali o tome u stranci nisu razgovarali.

Kaže da će o tome odlučiti stranka.

Stranka će u ponedjeljak donijeti odluku, kaže Milošević i dodaje da je nezahvalno licitirati o imenima, jer može doći neko ime koje uopće nije poznato javnosti.

SDSS je premijeru Andreju Plenkoviću izrazio želju i ambiciju da kao stranka imaju poziciju potpredsjednika Vlade i složili su se da bi to bio najbolji model suradnje nacionalnih manjina i HDZ-a, istaknuo je.

Kad je riječ o nacionalnim manjinama Milošević kaže da se nastavlja suradnja sa Plenkovićem i HDZ-om jer je ovo ipak novi mandat, neki novi početak i naravno da moramo biti optimisti.

Ja sam tu umjereni optimist, jer znam da nas najesen čeka brdo problema, što tekućih, što dugova iz prošlog mandata. Naglasak je pravo na jezik i pismo, unapređenje manjinskog obrazovanja u svim dijelovima gdje žive srpske nacionalne manjine”, rekao je Milošević, koji je dodao da mu je drago što Domovinski pokret Miroslava Škore neće sudjelovati u vladajućoj većini.

“Imamo jako puno političkih aktera koji nastoje dizati tenzije, koji nemaju nikakav drugi sadržaj, nego da dižu tenzije na antimanjinskoj i antisrpskoj retorici”, rekao je Milošević o političkoj sceni u Hrvatskoj.

Na pitanje da i će u cilju poboljšanja odnosa predstavnici srpske nacionalne manjine u sklopu obilježavanja Vojno-redarstvene operacije Oluja 5. kolovoza otići u Knin, Milošević je rekao da o tome u stranci nisu razgovarali.

“Da bi se došlo u Knin, moraju se stvoriti pretpostavke, mora biti dijalog prije dolaska u Knin i mora se priznati i poštovati činjenica da su postojale i srpske žrtve. Ako bi se stvorile te pretpostavke, onda bismo mogli govoriti o dolasku u Knin”, rekao je Milošević.

Komentirajući prosvjede koji se nekoliko dana održavaju u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji, Milošević je rekao da ih nije pratio, ali da mu je drago što su, primjerice, jučerašnji prosvjedi bili mirni, jer ne podržava nasilje ni u kojem obliku.

Ucitavanje vijesti

Politika

Donacije: Za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a

Published

on

Marijan Pavliček predsjednik HKS

Dio političkih stranaka već je ispunio svoju dužnost i izvijestio o donacijama koje je dobio u prvoj polovici ove godine, za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a kojem su donatori uvijek bili skloni.

 HKS, koja je u koaliciji sa DP Miroslava Škore, na nedjeljnim izborima osvojila četiri zastupnička mjesta, od donatora je od 1. siječnja do 30. lipnja dobila 164 tisuće kuna za redovne političke aktivnosti.

Europarlamentarka Ruža Tomašić stranci je donirala 20 tisuća kuna, predsjednik Marijan Pavliček pet tisuća, ugostiteljski objekt U2 deset tisuća kuna.

 HNS-u su donatori na račun uplatili ukupno 143 tisuće kuna, 21 tisuću manje nego HKS-u. Maksimalno mogućih, 30 tisuća kuna stranci je donirao glavni tajnik Srećko Ferenčak, Ivan Vrdoljak uplatio je 16 tisuća kuna, a predsjednik HNS-a Predrag Štromar, jedini HNS-ovac u novom Saboru, 7.000 kuna.

 Niz stranaka, među kojima i one zastupljene u Saboru, navodi da u prvoj polovici godine nije imao donacija, među njima su Pupovčev SDSS, HSU Silvana Hrelje, IDS, Promijenimo Hrvatsku.

 I nezavisni saborski zastupnik (češke i slovačke manjine) Vladimir Bilek  izvijestio je da nije imao donacija.

 Koliko su od donatora dobile najveće stranke, HDZ, SDP, Most…još nije poznato, najkasnije će se znati sredinom srpnja.

 Naime, političke stranke, nezavisni saborski zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici moraju do 15. srpnja Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) podnijeti izvješća o donacijama. Rade to unoseći ih u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih potom objavljuje prvog radnog dana od dana dostave.

 Subjekti koji u propisanom roku i na propisani način ne dostave svoja izvješća, rade prekršaj za koji mogu biti novčano kažnjeni. Stranke mogu biti kažnjene od 10 tisuća do čak 100 tisuća kuna, a nezavisni  zastupnici i vijećnici od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije