Povezite se

Politika

Bunjac prelomio, poručio da Živi zid više ne postoji

Objavljeno

-

Europski izbori podijelili su Živi zid. Ivan Pernar izašao je iz stranke optužujući Vladimiru Palfi za apsolutnu vlast i provođenje diktature. Ivan Vilibor Sinčić najavljuje unutarstranačke izbore, a Pernar optužuje za izborni potop i propast referenduma.

Koje su procedure aktiviranja mandata i predaje drugom kandidatu? Jesu li birači Živog zida oštećeni zbog odlučivanja u stranci?

U emisiji urednika i voditelja Damira Smrtića na pitanja su odgovarali politički tajnik Živog zida Tihomir Lukanić, koordinator Živog zida Splitsko-dalmatinske županije Ivan Šimić, saborski zastupnik Živog zidaBranimir Bunjac te politički analitičar Ivica Relković.

 

Na početku misije Branimiru Bunjcu pitanje je li donio odluku oko svoje budućnosti u Živom zidu.

– Odluku sam donio, bit će priopćena javnosti u petak prijepodne. U svakom slučaju izlazak i osnutak nove stranke je opcija. Htio sam provesti manje konzultacije s ljudima do čijega mišljenja mi je stalo, to sam obavio i donio sam odluku, istaknuo je Branimir Bunjac. 

Došlo je do propasti Živoga zida, on više ne postoji te se nalazi na samrtnoj postelji, dodaje Bunjac.

– Izaći će svi članovi koji su autentični članovi, pravi živozidaši. Na kraju krajeva izašao je iz stranke njezin osnivač i autor programa (Ivan Pernar op.a.). Oni koji su ostali ne mogu vjerodostojno tumačiti taj program. Ostali su na stranačkoj plaći poput gospodina Lukanića, odnosno ljudi koji nikoga ne predstavljaju poput gospodina Šimića koji je koordinator Splitsko-dalmatinske županije čiji su članovi na strani Ivana Pernara i mene, to jest na strani istine. On je koordinator koji koordinira samoga sebe. Živi zid je spao na par ljudi koji ovise o novcima koje im dodjeljuje bračni par Sinčić, dodaje Bunjac. 

Tihomir Lukanić kaže da će Bunjac “autonomno” donijeti odluku koju on želi,  dodajući sljedeće. 

– Kada niste zadovoljni s radom neke organizacije imate je pravo napustiti ili je mijenjati iznutra. Kada se odlučite napustiti, u slučaju kada ste častan čovjek, onda je časno napustite i ne rušite sve iza sebe što ste gradili godinama. Iznenađen sam da smo se uopće doveli u situaciju da sjedimo jedni nasuprot drugima ovdje i da se otvoreno pred hrvatskom javnošću dovodimo u sukobe. Izražavam duboku osobnu tugu. Nadam se da će ljudi shvatiti da to nije način komunikacije. Ako imamo bračnih problema, bračni par to rješava iza zatvorenih vrata. 

Politički tajnik Živoga zida dodaje da je osnovna ideja s mandatom u Europskom parlamentu bila da on prvi ode tamo, ali da se svi rotiraju. To su htjeli napraviti kako bi promovirali “još neka imena”. 

Branimir Bunjac kaže da je došlo do strelovitog pada Živoga zida jer su s 15 posto podrške na kraju 2018. godine, na izborima za Europski parlament jedva prešli izborni prag. 

– Vladimira Palfi je odlučila da gospodin Lukanić mora ići u Europski parlament. On je njezin kućni prijatelj i osoba koja joj drži kvorum u Glavnom odboru…To je prouzrokovalo katastrofu pa je u Zagrebu Živi zid postao osma lista.

Dodaje da mandat u EP-u formalno ima Ivan Vilibor Sinčić te da samo u slučaju ako on da ostavku i preda njemu mandat, tada se može razgovarati o tome da i on preda ostavku. 

– Ivan Vilibor Sinčić je nositelj mandata. Kada ga ne bi uzeo, ne postoje dvije osobe koje ga mogu uzeti. Postoji samo jedna osoba kojoj taj mandat pripada, a to je gospodin Bunjac. Kada bi se on odrekao onda slijedi netko iza na listi…, pojašnjava politički analitičar Ivica Relković dodajući da javnost ne može ništa, već pratiti razvoj situacije i onda donijeti odluku na sljedećim izborima. 

– U Živom zidu vlada obilje idealizma. Mi smo u politiku ušli radi idealizma i to je plejada volontera i ljudi dobre volje. Materijalni interesi su nam u drugom planu, ističe Ivan Šimić dodajući da iz HDZ-a primjerice nitko ne izlazi, iako vladaju puno veći sukobi nego li ovi u Živom zidu. Također, kaže da je Živi zid stožerna oporbena stranka. 

– Mene čudi da je Šimić rekao da nitko ne izlazi, pa on je izašao iz HDZ-a. A priča da je Živi zid lider oporbe, podsjeća me na priču kada je onaj irački zapovjednik rekao da su pobijedili SAD, dodaje Branimir Bunjac.

Upitao je i Bunjac Tihomira Lukanića osjeća li se odgovornim za izborni poraz i činjenicu da nisu prikupili dovoljan broj potpisa za referendum. 

– Ako se osjećate odgovornim, od kuda vam moralno pravo da tražite da uđete u Europski parlament mimo volje birača?, upitao je Bunjac. 

– Koji je motiv da ovakav udar dolazi na stranku iznutra? Kada se prljavi veš izvlači, koji postoji ili ne postoji, na ovakav brutalan način? Kada se stranka proglašava mrtvom? Koji je motiv da se to radi?, odgovara protupitanjima prozvani Lukanić. 

– U jednom trenutku dođe vrijeme da kažete dosta. Možete se žrtvovati za više ciljeve i ideale, biti tolerantni…Ali morate reći dosta. Ja sam rekao da ću se boriti u Živom zidu do zadnjeg atoma snage, dok bude postojao i jedan posto ideala. U Živom zidu sada više nema jedan posto ideala. To je postala mainstream stranka koja nakon idućih parlamentarnih izbora, nažalost, više neće postojati, kaže Bunjac. 

O ulasku u Abecedu demokracije kod Ivana Pernara, Bunjac kaže: O tom potom.

Politika

Snježana Vasiljević u Vladi bi mogla predstavljati manjine

Published

on

Snježana Vasijević/Izvor: Facebook

Profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Snježana Vasiljević u Vladi će kao potpredsjednica za društvene djelatnosti i ljudska prava predstavljati nacionalne manjine, piše u subotu Večernji list.

Dnevnik navodi da su tu informaciju pokušali potvrditi i u SDSS-u, no u toj su stranci ostali “zakopčani” i poručuju tek da će stranačka tijela o tome odlučiti idućeg tjedna.

Iako je za buduću Vladu Andrej Plenković osigurao dovoljnu potporu novoizabranih saborskih zastupnika, njezin konačan izgled i broj ministarstava još uvijek nije utvrđen.

Izvjesno je samo da će u novom mandatu ministarstava biti manje, no po posljednjim informacijama prijedlozi za spajanje pojedinih resora nailaze na velik otpor pa je moguće da će se od nekih planova koji su se neslužbeno spominjali ovih dana odustati.

Kako Večernji doznaje iz HDZ-a, na velikoj je kušnji plan o spajanju resora obrane i branitelja, i to zbog negativne reakcije braniteljske populacije.

Da postoji mogućnost spajanja ovih resora u intervjuu za današnji Obzor potvrdio je i ministar branitelja Tomo Medved, ali uz napomenu kako konačna odluka još nije donesena i poruku da će Vlada, bez obzira na to što se na kraju odlučilo, i u ovom mandatu jednako intenzivno skrbiti o braniteljima. No drugi izvori iz HDZ-a govore da su se stranački dužnosnici našli pod pritiskom branitelja koji ne žele pripajanje svog resora bilo kojem drugom, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Politika

Milošević (SDSS): Da bi išli u Knin na obilježavanje VR Oluja treba priznati da su postojale i srpske žrtve

Published

on

Danas je Boris Milošević za N1 otkrio svoja viđenja vezana za sastavljanje nove Vlade ali i neka druga politička gledanja iz kuta SDSS-a.

Kad je riječ o njegovom imenu koje se spominje da bi upravo on trebao biti potpredsjednik Vlade iz redova manjina, kaže da su mu poznate takve špekulacije jer ima iskustva u izvršnoj vlasti, ima iskustvo mandata saborskog zastupnika, poznaje puno ljudi u politici, onih u državnoj upravi i Saboru, poznaje dosta ministara i ljudi na pozicijama pa je logično da se o tome špekulira, ali o tome u stranci nisu razgovarali.

Kaže da će o tome odlučiti stranka.

Stranka će u ponedjeljak donijeti odluku, kaže Milošević i dodaje da je nezahvalno licitirati o imenima, jer može doći neko ime koje uopće nije poznato javnosti.

SDSS je premijeru Andreju Plenkoviću izrazio želju i ambiciju da kao stranka imaju poziciju potpredsjednika Vlade i složili su se da bi to bio najbolji model suradnje nacionalnih manjina i HDZ-a, istaknuo je.

Kad je riječ o nacionalnim manjinama Milošević kaže da se nastavlja suradnja sa Plenkovićem i HDZ-om jer je ovo ipak novi mandat, neki novi početak i naravno da moramo biti optimisti.

Ja sam tu umjereni optimist, jer znam da nas najesen čeka brdo problema, što tekućih, što dugova iz prošlog mandata. Naglasak je pravo na jezik i pismo, unapređenje manjinskog obrazovanja u svim dijelovima gdje žive srpske nacionalne manjine”, rekao je Milošević, koji je dodao da mu je drago što Domovinski pokret Miroslava Škore neće sudjelovati u vladajućoj većini.

“Imamo jako puno političkih aktera koji nastoje dizati tenzije, koji nemaju nikakav drugi sadržaj, nego da dižu tenzije na antimanjinskoj i antisrpskoj retorici”, rekao je Milošević o političkoj sceni u Hrvatskoj.

Na pitanje da i će u cilju poboljšanja odnosa predstavnici srpske nacionalne manjine u sklopu obilježavanja Vojno-redarstvene operacije Oluja 5. kolovoza otići u Knin, Milošević je rekao da o tome u stranci nisu razgovarali.

“Da bi se došlo u Knin, moraju se stvoriti pretpostavke, mora biti dijalog prije dolaska u Knin i mora se priznati i poštovati činjenica da su postojale i srpske žrtve. Ako bi se stvorile te pretpostavke, onda bismo mogli govoriti o dolasku u Knin”, rekao je Milošević.

Komentirajući prosvjede koji se nekoliko dana održavaju u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji, Milošević je rekao da ih nije pratio, ali da mu je drago što su, primjerice, jučerašnji prosvjedi bili mirni, jer ne podržava nasilje ni u kojem obliku.

Ucitavanje vijesti

Politika

Donacije: Za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a

Published

on

Marijan Pavliček predsjednik HKS

Dio političkih stranaka već je ispunio svoju dužnost i izvijestio o donacijama koje je dobio u prvoj polovici ove godine, za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a kojem su donatori uvijek bili skloni.

 HKS, koja je u koaliciji sa DP Miroslava Škore, na nedjeljnim izborima osvojila četiri zastupnička mjesta, od donatora je od 1. siječnja do 30. lipnja dobila 164 tisuće kuna za redovne političke aktivnosti.

Europarlamentarka Ruža Tomašić stranci je donirala 20 tisuća kuna, predsjednik Marijan Pavliček pet tisuća, ugostiteljski objekt U2 deset tisuća kuna.

 HNS-u su donatori na račun uplatili ukupno 143 tisuće kuna, 21 tisuću manje nego HKS-u. Maksimalno mogućih, 30 tisuća kuna stranci je donirao glavni tajnik Srećko Ferenčak, Ivan Vrdoljak uplatio je 16 tisuća kuna, a predsjednik HNS-a Predrag Štromar, jedini HNS-ovac u novom Saboru, 7.000 kuna.

 Niz stranaka, među kojima i one zastupljene u Saboru, navodi da u prvoj polovici godine nije imao donacija, među njima su Pupovčev SDSS, HSU Silvana Hrelje, IDS, Promijenimo Hrvatsku.

 I nezavisni saborski zastupnik (češke i slovačke manjine) Vladimir Bilek  izvijestio je da nije imao donacija.

 Koliko su od donatora dobile najveće stranke, HDZ, SDP, Most…još nije poznato, najkasnije će se znati sredinom srpnja.

 Naime, političke stranke, nezavisni saborski zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici moraju do 15. srpnja Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) podnijeti izvješća o donacijama. Rade to unoseći ih u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih potom objavljuje prvog radnog dana od dana dostave.

 Subjekti koji u propisanom roku i na propisani način ne dostave svoja izvješća, rade prekršaj za koji mogu biti novčano kažnjeni. Stranke mogu biti kažnjene od 10 tisuća do čak 100 tisuća kuna, a nezavisni  zastupnici i vijećnici od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije