Povezite se

Politika

Bulj: “Prije svih čestitam Dan pobjede Srbima koji su branili Hrvatsku, njih 9000”

Objavljeno

-

Miro Bulj/Nacionalno

Saborski zastupnik s liste Mosta Miro Bulj je rekao da je premijer “kontaminirao” obilježavanje akcije “Oluja” time što je istoga dana objavio i da će svi članovi Vlade u Knin, pa i pripadnik SDSS-a, i da će ministar Tomo Medved ići na obilježavanje tragedije u Gruborima.

Bulj je komentirao i izjavu Ivana Penave po kojem je obilježavanje i obljetnice “Oluje” i zločina nad srpskim civilima u Gruborima “čin izdaje”, prenosi N1.

“Kao sudionik operacije Oluja i pripadnik 4. gardijske brigade, veličanstvene oslobodilačke operacije, moram reći da mi je to bio najsretniji dan u životu kad sam s Dinare vidio Knin”, započeo je Bulj.

Dodao je da apsolutno nema ništa protiv obilježavanja zločina nad srpskim civilima u Gruborima ali:

“Isti dan da premijer najavljuje da predstavnici Vlade dolaze u Knin, spominjati u tom trenutku poklanjanje svim žrtvama, spominjati Grubore, mislim da nije dobro. Hrvatski vojnik je bio human, odradio je tu operaciju veličanstveno, i to se dokazalo i u Haagu.”

“Mislim da u ovom trenutku ne treba kontaminirati obljetnicu ‘Oluje'”, dodao je.

“Svaki zločin treba osuditi, svako kriminalno djelo treba osuditi”, pojasnio je s druge strane Bulj, koji inače ne vidi ništa problematično u samom činu da ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved posjeti Grubore.

Miro Bulj definitivno smatra i to da je Borisu Miloševiću, potpredsjedniku Vlade Republike Hrvatske iz SDSS-a, za obljetnicu “Oluje” definitivno mjesto u Kninu s cijelom Vladom. Na optužbe tabloida iz Srbije, kao i na vrlo kritičan stav Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, Bulj je uzvratio:

“Koliko ja znam on (Boris Milošević) je potpredsjednik hrvatske vlade, a ne srpske.”

Odluku predsjednika Zorana Milanovića da na obljetnicu “Oluje” odlikuje postrojbe HVO-a koje su sudjelovale u toj vojnoj operaciji, Bulj izrazito pozdravlja.

“Naravno da su odavno trebali dobiti odličja, ali očito niti Kolinda Grabar Kitarovć niti njeni prethodnici nisu imali te snage. Mi smo se zajedno borili u Domovinskom ratu. HV i HVO su praktički bili hrvatska vojska. Bio je sporazum Izetbegović – Tuđman, spriječili smo da Ratko Mladić na bihaćkom području napravi i gori zločin nego što je bio u Srebrenici”, kazao je Bulj i po bivšoj predsjednici udario još i oštrije:

“Ja ne razumijem Kolindu Grabar Kitarović. Od odličja HVO-u bilo joj je očito lakše da tog četnika pokajnika (Aleksandra Vučića) dovede u Hrvatsku.”

Bulj je potom objašnjavao zašto predsjednika Srbije naziva “četnikom pokajnikom”:

“Bio je pomoćnik Šešelju, huškao je ljude srpske nacionalnosti i doveo ih u poziciju da za vrijeme Oluje bježe. Ti ljudi su morali ostati u Republici Hrvatskoj, živjeti u Republici Hrvatskoj.”

Za mogućnost da i ove godine predsjednik Milanović doživi u Kninu zvižduke, kao što ih je doživio kao premijer, Bulj je rekao: “Kad su veliki skupovi, uvijek se očekuju nekakve situacije.”

Za moguće incidente s obilježjima HOS-a sa slovima “ZDS”, rekao je sljedeće:

“Ne znam zašto je problem, pripadnici HV, policije i HOS-a imaju svoje insignije iz ‘Oluje’. Meni je žao što se izjednačava HOS s bilo kojim totalitarnim režimom.”

Za nošenje maske u Saboru rekao je da je on uvijek nosi “jer osjeća potrebu da stavi masku”. Ipak, Nacionalnom stožeru za civilnu zaštitu spočitao je “stvaranje zbunjoze” svojim “dvostrukim mjerilima”, ciljajući na situaciju s druženjem premijera Plenkovića s tenisačima uoči izbora.

Na kraju je inzistirao da pozdravi svoje ratne kolege:

“Prije svega bih izrazio zahvalnost svim pripadnicima srpske manjine koji su sudjelovali u obrani. A bilo ih je 9000. Čestitam im Dan pobjede i domovinske zahvalnosti.”

Nacionalno/N1.

Politika

Grmoja: Pravosuđe ugrožava nacionalnu sigurnost

Published

on

Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja ustvrdio je u ponedjeljak, vezano uz izvješće Sigurnosno obavještajne agencije (SOA), da je pravosuđe “jedna od najvećih ugroza nacionalne sigurnosti”, o čemu svjedoče i najnovije afere i curenje informacija iz istraga.

Treba nam učinkovitije pravosuđe koje će brže izricati kazne, kako procesi ne bi trajali desetak i više godina i odlazili u zastaru. To šalje lošu poruku investitorima i mladima i izaziva opću nesigurnost u društvu, istaknuo je Grmoja na konferenciji za novinare.

Ne zabrinjavaju ga toliko kibernetički napadi, kaže, nego institucije koje nisu dovoljno neovisne, jer to je najveća prijetnja nacionalnoj sigurnosti.

Upitan o najavljenoj smjeni predsjednika Uprave Janafa Dragana Kovačevića, Grmoja je rekao kako ne zna što građani imaju od toga jer se nešto poduzima tek sada, kada se vide razmjeri afere.

“Moramo to prevenirati, ne smijemo doći u poziciju da neki ljudi gomilaju bogatstvo, a nitko se ne upita otkud im to, da Porezna uprava ne istražuje nesrazmjer imovine, da nemamo mehanizme koji bi spriječili takve koruptivne radnje”, poručuje Grmoja.

Prozvao je premijera Andreja Plenkovića jer najavljuje borbu protiv korupcije i izmjene zakona kako bi se suzbila korupcija, a istodobno odbija dati na uvid putne naloge radnom tijelu Hrvatskog sabora – Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije.

“O kakvoj borbi protiv korupcije govorimo? To je netransparentnost, jer bez nje i otvorenosti nema ni borbe protiv korupcije”, naglašava Grmoja.

U vezi komentara predsjednika Republike Zorana Milanovića o “aferi Janaf”, Grmoja misli kako to Milanović ne treba komentirati, jer ne zna kako je tekla istraga. Više zabrinjava da takve istrage i spektakularna uhićenja nemaju svoj epilog, o tome bi predsjednik trebao govoriti, dodao je.

“Možda ga je zabrinulo to što je jedan od onih koji su bili u kontaktu s Kovačevićem, a među njima su i bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić, Srećko Ferenčak, međimurski župan Matija Posavec i još neka zanimljiva lica”, kazao je Grmoja.

Predsjednik Republike trebao bi pojasniti svoju povezanost s Kovačevićem, smatra Grmoja dodajući kako bi i premijer trebao pojasniti zašto je Kovačević toliko dugo na čelu Janafa.

Grmoja je također najavio da će Most zbog sve većeg broja pedofilskih slučajeva i spolnog zlostavljanja djece zatražiti javnu raspravu, izmjene Kazenog zakona ili donošenje posebnog “antipedofilskog zakona”.

Predložit će zabranu izricanja kazne rada za opće dobro osuđenim seksualnim zlostavljačima djece, automatsko izricanje zabrane rada s djecom uz pravomoćnu presudu za seksualno zlostavljanje ili iskorištavanje djece te izricanje zaštitnog nadzora neovisno o visini izrečene kazne i nakon što počinitelj odsluži kaznu.

Ucitavanje vijesti

Politika

Izbori: Škorin DP dotjerao izvješće, dobiva 2, 2 milijuna kuna naknade

Published

on

Na račun Domovinskog pokreta Miroslava Škore ovih će dana ‘sjesti’ 2, 2 milijuna kuna naknade za troškove nastale na srpanjskim izborima za Hrvatski sabor.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavilo je, naime, kako je ta stranka kompletirala svoje završno financijsko izvješće čime su se stekli uvjeti da od države dobije naknadu koja joj pripada.

Stranka je završno izvješće dopunila podacima o 56.783 kuna prihoda, te gotovo 65 tisuća kuna troškova.

DP, koji je na izbore išao da Hrvatskim suverenistima, Blokom za Hrvatsku, Hrvatskom konzervativnom strankom, Hrastom i Strankom umirovljenika, osvojio je 16 zastupničkih mandata, a kako za svako država daje naknadu od 135 tisuća kuna ukupno mu pripada nešto manje od 2, 2 milijuna kuna.

Sulejmani dobiva naknadu, čeka se još SDA-H

Svoje izborne račune ‘dotjerao’ je i Idris Sulejmani, kandidat za zastupnika pet manjina (albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske) pa će mu na račun ‘sjesti’ 20.250 kuna.

Sulejmani nije uspio ući u Sabor, pet manjina ponovno će zastupati Ermina Lekaj Prljaskaj, no Sulejmani ima pravo na naknadu jer je kao kandidat manjina koje čine manje od 1,5 posto stanovništva Hrvatske, osvojio više od 15 posto glasova u 12. izbornoj jedinici.

Svoje račune još treba ‘dotjerati’ Stranka demokratske akcije Hrvatske (SDA-H), ako to učini dobit će naknadu od 20.250 kuna, a DIP će moći  zatvoriti financijsku stranu izbora održanih 5. srpnja.

Na tim su izborima sudjelovale 54 stranke, koalicije i kandidata, no samo njih 18 ima pravo dobiti od države naknadu troškova, ukupno 20, 3 milijuna kuna.

Iznos koji su svi sudionici izbora potrošili na promidžbu dvostruko je veći od iznosa za naknade, riječ je o gotovo 44 milijuna kuna.

 

Ucitavanje vijesti

Politika

Plenkovićev plan protiv korupcije

Published

on

Radna skupina za izradu nove strategije borbe protiv korupcije započet će s radom kroz petnaestak dana, a sama strategija trebala bi biti napisana do konca godine, piše u ponedjeljak Jutarnji list pozivajući se na Ministarstvo pravosuđa.

Paralelno s time, Vlada kreće u izmjene nekoliko zakona – mijenjat će se Zakon o kaznenom postupku, Zakon o Vladi, Zakon o Uskoku, Zakon o lokalnoj samoupravi, Zakon o proračunu i Zakon o zviždačima.

“Osnovna ideja je na tragu već postojeće Strategije borbe protiv korupcije, ali ćemo značajno pojačati prevenciju protiv korupcije te podizanje svjesnosti u društvu o štetnosti korupcije kao društveno neprihvatljivog ponašanja.

Što se tiče izmjena Zakona o kaznenom postupku, treba naglasiti daje taj zakon donesen 2008., da je u međuvremenu bilo desetak izmjena, da je svaka od njih unosila određenu konfuziju te da je Ustavni sud u nekoliko svoj ih odluka ukidao pojedinačne odredbe tog zakona.

Formirat ćemo radnu skupinu u koju ćemo uključiti i odvjetnike praktičare, suce, državne odvjetnike i akademsku zajednicu, da vidimo zapravo što se u tih 12 godina sa svim tim izmjena zakona postiglo i da vidimo koje su to odredbe koje dovode do nepotrebnog produljivanja i odugovlačenja kaznenih postupaka.

Cilj nam je ubrzati proces tako da kompletni kazneni postupak završava u razumnom roku”, poručuju za Jutarnji list iz Ministarstva pravosuđa i uprave.

Dodaju da pod “razumnim rokom” podrazumijevaju da cijeli proces od podizanja optužnice do pravomoćne presude treba biti okončan unutar tri godine kažu.

Izmjenama Zakon o Vladi ukinut će se, poručuju iz Ministarstva, imunitet članovima Vlade za koruptivna kaznena djela (kaznena djela davanja i primanja mita, zloporaba položaja i ovlasti i slična djela) koja se gone po službenoj dužnosti, donosi Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije