Povezite se

Gospodarstvo

Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

Objavljeno

-

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

To je po ocjeni analitičara Reiffeisen banke (RBA) rezultat pogoršanja inozemne pozicije kreditnih institucija i rasta inozemnog duga središnje banke.

“U odnosu na kraj 2018. bruto inozemni dug viši je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto. Posljedica je to uobičajenoga sezonskog pogoršanja inozemne pozicije kreditnih institucija (za 347,5 mil. eura ili 8,5 posto) te rasta inozemnog duga središnje banke za 1,4 mlrd. eura. Uz blagi rast bruto inozemnog duga države (za 0,7 posto) ostali domaći sektori smanjili su svoje bruto obveze”, kažu u RBA-u.

S podacima za travanj potvrđen je neprekinuti niz godišnjeg pada inozemnog duga koji traje od kraja 2015. godine, uz sporadične iznimke u lipnju 2018. te veljači 2019. godine.

Najveći doprinos smanjenju vanjskog duga na godišnjoj razini došao je od smanjenja vanjske zaduženosti javnog sektora. Naime, na kraju travnja je bruto inozemni dug sektora opće države iznosio 13,8 milijardi eura što je za 458,8 milijuna eura ili 3,2 posto manje u odnosu na isti mjesec 2018. godine.

“Nastavak povoljnih fiskalnih kretanja rezultirao je smanjenjem inozemnog duga opće države te razmjerno većom usmjerenošću države ka financiranju na domaćem tržištu”, komentiraju RBA-ovi analitičari.

Dodaju da je godišnjem smanjenju bruto inozemnog duga pridonio i nastavak razduživanja ostalih domaćih sektora čiji se bruto inozemni dug krajem travnja spustio na 13 milijardi eura (-3,4 posto), nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini traje od siječnja 2016. godine.

Ta kretanja najvećim su dijelom rezultat razduživanja u segmentu privatnih poduzeća čiji se bruto inozemni dug krajem travnja spustio na 9,4 milijardi eura (2,4 posto manje u odnosu isto razdoblje godinu ranije). Pri tome se udio bruto inozemnog duga ostalih domaćih sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu spustio na 32,5 posto (sa 34,3 posto krajem prosinca 2018.) što odražava nastavak smanjenja inozemne zaduženosti kroz supstituciju kunskim kreditima kod domaćih banaka.

U travnju je nastavljen porast zaduživanja financijskog sektora tj. domaćih banaka. U tom segmentu bruto inozemni dug je krajem travnja je iznosio 4,4 milijardi eura (+8,2 posto u odnosu na travanj 2018. te +8,5 posto u odnosu na kraj 2018.). Pri tome je udio bruto inozemnog duga financijskog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu s 10,5 posto u prosincu 2018. povećao na 11,2 posto krajem travnja 2019. godine.

Rast zaduživanja bankarskog sektora koji je započeo krajem 2018. godine analitičari RBA-a pripisuju rastućoj potražnji za kreditima, posebno gotovinskim nenamjenskim.

Napominju da bi objava statistike za svibanj i lipanj mogla potvrditi privremeni rast obveza središnje države prema inozemnim vjerovnicima. Naime, država je u lipnju na europskom tržištu izdala 1,5 milijardi eura desetogodišnjih euroobveznica čija sredstva će biti iskorištena za namiru dospijeća međunarodne obveznice denominirane u dolarima u studenom (1,5 milijardi dolara).

Na razini cijele 2019. godine očekuju nastavak trenda i poboljšanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti. Pri tome daljnje smanjenje duga u sektoru poduzeća očekuju kao rezultat iščezavanja razlike u trošku financiranja na domaćem i inozemnom financijskom tržištu.

Smatraju da će najavljeni nastavak snažnije ekspanzivne monetarne politike ESB-a i FED-a zadržavati troškove inozemnog zaduživanja na niskim razinama te da u prilog poboljšanju uvjeta financiranja svakako ide i povratak investicijskog rejtinga Hrvatske.

Gospodarstvo

Sabor: Od 1. siječnja uvoznici moraju prijaviti opasne smjese koje uvoze

Published

on

Dodao

Bez većeg zanimanja, u nazočnosti 15-ak zastupnika, Hrvatski sabor u petak je raspravio zakonski prijedlog po kojemu će od 1. siječnja iduće godine uvoznici morati Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) prijaviti opasne smjese ili kemikalije koje uvoze jer će u suprotnom platiti visoke novčane kazne.

HDZ je zakon ocijenio “dobrim “, a zastupnik te stranke Vlatko Kopić apostrofira kako uvozniku koji ne prijavi opasne tvari prijeti novčana kazna od 50 tisuća do 100 tisuća kuna.
Mostov Miro Bulj opetuje kako je Austrija zabranila glifosat, opasnu tvar koja uzrokuje najteža oboljenja, a Hrvatska to još nije učnila. U SAD-u su brojne tužbe oboljelih od tumora, dokazano je da je to otrovna tvar, kaže zastupnik i pita tko u Hrvatskoj  kontrolira njegov uvoz?
Od 1. siječnja iduće godine, uvoznici koji na tržište stavljaju smjese razvrstane kao opasne za zdravlje ljudi, obvezni su o tome informirati HZJZ putem centraliziranog portala Europske agencije za kemikalije (PCN portal). HZJZ će, pak, bez odgode staviti te informacije na raspolaganje Centru za kontrolu otrovanja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
Za uvoznike koji tako ne postupe, zapriječene su kazne od 50 tisuća do 100 tisuća kuna.
Predviđeno je to izmjenama Zakona o provedbi Uredbe br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se mijenjaju i ukidaju tri europske Direktive, a koje je Sabor u petak raspravio. 
 

(Hina) 

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

U Vukovaru tvrtka Enikon Aerospace otvara pogon komponenti za zrakoplovnu industriju

Published

on

Izvor: Radio Vukovar

Predsjednik Uprave tvrtke Enikon Aerospace Marko Josip Andrijanić i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava potpisali su u utorak Ugovor o zakupu poslovnog prostora u Poslovno industrijskom centru čime će u proizvodnji komponenti interijera putničkih i poslovnih zrakoplova kroz tri godine biti zaposleno 200 radnika.

“Raduje me suradnja s Vukovarom u kojem planiramo proširiti naše poslovanje“, izjavio je Andrijanić, navodeći kako Enikon Aerospace više od 40 godina proizvodi interijere za komercijalne i privatne zrakoplove na više lokacija: u SAD-u, Njemačkoj, Zagrebu a uskoro i u Vukovaru. Ta tvrtka, dodao je, surađuje i sa jednim od najveći dobavljača dijelova zrakoplova za Airbus i Boeing.

 Uz izravnu “višemilijunsku investiciju” i zapošljavanje oko 200 radnika, Andrijanić je otvorio mogućnost poslovne suradnje sa lokalnim poduzetnicima i dobavljačima u različitim segmentima.

 Zahvalio je gradonačelniku Penavi i svim operativcima koji su profesionalnim pristupom omogućili širenje poslovanja tvrtke na Slavoniju i Vukovar.

 Vukovarski pogon otvorit će se u drugom kvartalu 2020., ulagat će se etapno, a budući će radnici, od NKV radnika do inženjera, obvezno prolaziti tvrtkine treninge, najavio je izvršni potpredsjednik tvrtke Jakov Barišić. 

“Škole za naš posao nema, radnike ćemo obučavati i svi će prolaziti interne treninge u našim pogonima u Hrvatskoj i inozemstvu“, rekao je Barišić dodavši da će radnička primanja biti iznad hrvatskog prosjeka.

 Najavio je da će do pune zaposlenosti doći u roku od tri godine, kada će s proizvodnih traka dnevno izlaziti do 1.500 različitih dijelova i komponenti za avioindustriju. 

 Gradonačelnik Penava naglasio je kako je posljednjih godina u Vukovaru stvoreno poslovno okruženje koje je dovelo do otvaranja novih, tehnološki naprednih industrija, poput farmaceutske ili IT sektora, a sada i  zrakoplovne industrije.

 “Kao grad ponudili smo što imamo, a to su pouzdanost, transparentnost i otvorenost te maksimalno povoljne uvijete“, rekao je Penava.

  Podsjetivši na predratna vremena, kada je Vukovar imao oko 45.000 stanovnika i 29.000 radnih mjesta, Penava je naveo da danas ima oko 20.000 stanovnika, a da je zaposlenost prešla brojku od 10.000.

  Naglasio je kako 200 novih radnih mjesta puno znači, ali da zadnjih godina problem Vukovara nisu samo radna mjesta.

 “Nezaposlenost je prestala biti problem, naš problem je mali broj stanovnika i kvaliteta i broj radno sposobnih ljudi“, rekao je i naglasio kako Vukovaru trebaju tvrtke poput Enikoma, s novim pristupom, tržišno konkurentne i tvrtke s izvoznim proizvodnjom.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

“Zelenu” i “plavu” Hrvatsku povezati svakodnevnom zračnom linijom

Published

on

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić najavio je u ponedjeljak kako će se povezivanje ‘zelene’ i ‘plave’ Hrvatske pokušati potaknuti uspostavom cjelogodišnje svakodnevne izravne zračne linije Osijek-Dubrovnik te distributivnog centra za slavonske proizvode u Dubrovniku.

 Dobroslavić je to izjavio nakon sastanka s vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem u dubrovačkoj palači Ranjina, istaknuvši da će se suradnja najviše razvijati na području turizma i poljoprivrede.

 “Naše županije jesu jako udaljene, ali gaje međusobno razumijevanje. Već smo određene poteze povukli pa se u našim hotelima mogu konzumirati razni slavonski proizvodi, ali smo se dogovorili da ćemo raditi u dva smjera. Zrakoplovnom linijom bi gospodarstvenici planirali poslovanje, a stanovnici juga Hrvatske, ali i turisti mogli posjetiti istočnu Slavoniju”, rekao je.

 Najavio je kako će Vladi, Ministarstvu turizma i Croatia airlinesu uputiti inicijativu da se ova projekt i ostvari, a pokušat će osnovati i distributivni centar za proizvode iz Slavonije kako bi bili dostupniji građanima, ali i hotelijerima.

 Župan Galić podsjetio je kako suradnja dviju županija traje još od ratnih dana, a danas je u praksi vrlo dobra.

 “Naši proizvodi već godinama stižu na jug Hrvatske, a s juga Hrvatske dolaze nama u Slavoniju. Sve je to znak dobre suradnje. Nama je prijevoz kroz Hrvatsku opteretio cijenu proizvoda i nastojat ćemo to riješiti povezivanjem, ili zrakoplovnom linijom ili izvedbom koridora VC“, rekao je Galić.

 Župani su prethodno u dubrovačkom Gospinom polju podijelili pet tona jabuka udrugama i ustanovama s područja najjužnije hrvatske županije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije