Povezite se

Politika

Bruna Esih otkiva pozadinu raskola na desnici!

Objavljeno

-

“Zagreb nikad nije bio jedina opcija za Izborni sabor, mi smo protiv centralizacije i veliki broj naših delegata je iz Dalmacije, i južnih dijelova
Hrvatske, zato je Zadar logičan izbor kao mjesto održavanja izbornog sabora jer se nalazi na pola puta između sjevera i juga Hrvatske” tim riječima novonastalu situaciju u Neovisnima za Hrvatsku, za portal Dnevno.hr komentira šefica stranke Bruna Esih, čije se ime u javnom prostoru ovih dana spominje u kontekstu sukoba s kolegom Zlatkom Hasanbegovićem, što tvrdi se rezultira raskolom na desnici.

Prema njenim riječima nema govora o dva sabora, održati će se samo jedan Izborni sabor. “I to onaj 22.srpnja, u Zadru, razne konfabulacije i konstrukcije me ne zanimaju, kao predsjednica imam ovlasti sazivanja Izbornog sabora i to sam učinila” komentira Esih najavljujući kandidaturu za novo vodstvo stranke, što uključuje i mjesto predsjednika.

“Prema našem Statutu, koji ima snagu našeg Ustava, svi članovi se mogu kandidirati za središnja tijela stranke, kao i za samo mjesto predsjednika. Mi imamo šest županijskih organizacija, rastemoorganizacijski i normalno je da i nove ljude treba uključiti u rad raznih tijela stranke. „ – rekla je Bruna Esih za Dnevno.hr. No, s druge strane, stav njenog dojučerašnjeg prijatelja Hasanbegovića potpuno je oprečan, on naime najavljuje da će se Izborni sabor održati 22. srpnja, ali ne u Zadru već u Zagrebu.

“Prema našem Statutu, koji ima snagu našeg Ustava, svi članovi se mogu kandidirati za središnja tijela stranke, kao i za samo mjesto predsjednika. Mi imamo šest županijskih organizacija, rastemoorganizacijski i normalno je da i nove ljude treba uključiti u rad raznih tijela stranke. „ – rekla je Bruna Esih za Dnevno.hr. No, s druge strane, stav njenog dojučerašnjeg prijatelja Hasanbegovića potpuno je oprečan, on naime najavljuje da će se Izborni sabor održati 22. srpnja, ali ne u Zadru već u Zagrebu.

U svojim posljednjim istupima Hasanbegović se poziva na nepoznatu odluku predsjednika, no službena pismena odluka do sada službeno nije javno objavljena. Da su ove perjanice hrvatske desnice u sukobu, potvrđuju ove potpuno oprečne izjave, koje daju naslutiti da Neovisnima prijeti potpuni raskol. Takvo što ne treba čuditi, jer izbor osim različitih mišljenja, koja nalikuju na medijsko prepucavanje Esih i Hasanbegović nagrizaju i drugi problemi.

Naime, javna je tajna da dvojac Hasanbegović Esih, sve teže usklađuje mišljenja, poglavito ona glede praktične implementacije političkog programa. Prividni konsenzus oko ključnih programskih točaka doveden je u pitanje, a ovom stanju mora da su kumovali i loši rezultati na europskim izborima, kada je desnica bila podjeljena između NHR-a i Suverenista.

Budući da je Esih predsjendica stranke, dio članstva zagovara tezu da je došlo vrijeme za promjene na čelu stranke, pa stoga dio njih zagovara Hasanbegovića kao novog šefa stranke, što potvrđuje i konfuzna priča o dva izborna sabora. Dio javnosti, koja prati desnu političku scenu tvrdi da se ponavlja povijest, jer na sličan se način svojedobno osuo i HSP, u rujnu 1993. godine kada je Anto Đapić na izvanredsnom saboru stranke izvlastio dotadašnjeg predsjednika Dobroslava Paragu, do danas je ostao upitan legitimitet tog izvanrednog sabora HSP-a u Kutini, nakon kojeg se pravaška scena osipala. Skorašnji Izborni sabor Neovisnih, izazvao je sličnu pomutnju među Neovisnima, i dok jedni za ovo stanje krive samovolju Brune Esih, drugi pak situaciju pripisuju želji Zlatka Hasanbegovića da preuzme kormilo stranke.

Politika

Drago Krpina: Evo zločina velikosrpskih barbara

Published

on

Drago Krpina/Izvor:HRT

Bivši saborski zastupnik i glavni tajnik HDZ-a, HDZ-ov doajen Drago Krpina napisao je u prigodi obilježavanja Oluje tekst na društvenoj mreži i iznio zastrašujuće podatke. Objavu na društvenim mrežama prenosimo u cijelosti:

OLUJA SE NEPOVRATNO UTKALA U HRVATSKI NACIONALNI IDENTITET, OSTAT ĆE NJEGOVOM TRAJNOM SASTAVNICOM I NADAHNUĆEM BUDUĆIM HRVATSKIM NARAŠTAJIMA „DOK NAM ŽIVO SRCE BIJE“
Svima koji Hrvatsku istinski doživljavaju svojom Domovinom, čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i dan hrvatskih branitelja!
Prije dvadeset i pet godina ostvarili smo veličanstvenu pobjedu nad velikosrpskim agresorima čiji je cilj bio trajno okupirati trećinu hrvatskog državnog teritorija i priključiti ga stoljećima planiranoj „velikoj Srbiji“.

Nažalost, u zločinačkom okupatorskom pothvatu sudjelovao je i veliki dio hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji su prednjačili u zatiranju svega hrvatskog na privremeno okupiranim hrvatskim područjima.
Bio je to konačan sraz hrvatske državotvorne ideje i velikosrpske osvajačke politike.

Stoljećima su bili sučeljeni imperijalni velikosrpski planovi o stvaranju „velike Srbije“ i težnja Hrvata za stvaranjem svoje slobodne države Hrvatske. Oba cilja nisu mogla biti ostvarena. Ostvarenje velikosrpskih planova isključivalo je mogućnost postojanja države Hrvatske. Uspostava države Hrvatske poništavala je mogućnost stvaranja „velike Srbije“.

Prije dvadeset i pet godina odigrala se konačna završnica u kojoj je zauvijek slomljen i poražen velikosrpski imperijalni san a ostvarena gotovo tisućljetna težnja hrvatskog naroda za obnovom svoje pune državnosti.

Sudbinu poraženih podjelio je i onaj dio Srba iz Hrvatske koji su, za ostvarenje ideje „da svi Srbi žive u jednoj državi“ sudjelovali u stravičnim zločinima nad svojim dojučerašnjim susjedima Hrvatima.
Prije dvadeset i pet godina, birajući između zapovjedi svojih vojvoda da napuste Hrvatsku i poziva predsjednika Tuđmana da ostanu, izabrali su ono prvo. Otišli su jer im je bila neprihvatljiva pomisao o životu u suverenoj, samostalnoj i slobodnoj državi Hrvatskoj i jer su bili svjesni zločina u kojima su sudjelovali. Nisu imali hrabrosti suočiti se s onima nad kojima su počinili najteže zločine.
Zločini velikosrpskih barbara ogledaju se u:

15 000 POGINULIH I JOŠ PREKO TISUĆU NESTALIH HRVATSKIH BRANITELJA I CIVILA;
402 POGINULE HRVATSKE DJECE;
33 000 RANJENIH OD TOGA OKO 10 000 CIVILA:
10 000 DJECE KOJA SU OSTALA BEZ JEDNOG ILI OBA RODITELJA;
600 HRVATA (UGLAVNOM STARACA) UBIJENIH NA PRIVREMENO OKUPIRANIM HRVATSKIM PODRUČJIMA NAKON DOLASKA SNAGA UN-a;
550 TISUĆA PROGNANIKA MEĐU NJIMA 120 000 DJECE;
OKU 150 000 POTPUNO ILI DJELOMIČNO RAZORENIH KUĆA;
PREKO TISUĆU POTPUNO ILI DJELOMIČNO RAZRUŠENIH KATOLIČKIH CRKAVA;
OKO 300 MILIJARDI KN NEPOSREDNIH I POSREDNIH RATNIH ŠTETA.

Hrvatska je vojska i policija prije dvadeset i pet godina prekinula navedeni zastrašujući ritam srpskoagresorskih zločina.

Imajući na umu sva navedena stradanja, lako je razumjeti važnost OLUJE, radost, zanos i oduševljenje kojim je ona ispunila hrvatski narod kao i razloge što njezinu godišnjicu obilježavamo s posebnim osjećajima.
U posljednje vrijeme svjedočimo podmuklim pokušajima, nakon što se u tomu nije uspjelo u Haagu, da se OLUJA prikaže kao zločin nad „nedužnim“ srpskim stanovništvom. Svrha je odavno poznata: još jednom označiti hrvatski narod genocidnim a sudionike velikosrpske agresije na Hrvatsku prikazati nevinim žrtvama.

Nažalost, svjesno ili nesvjesno u tomu sudjeluje i dio hrvatske političke i medijske elite.
Hrvatska se uporno pokušava prisiliti na opravdavanje zbog legitimnog, pravednog i neizbježnog oslobađanja svojih, od srpskih okupatora zaposjednutih, područja, na kojima su u četiri godine nad Hrvatima počinjeni najstrašniji pogromi i zločini.

Toj podmukloj nakani, zakamufliranoj floskulama o pomirbi i zajedničkoj budućnost, koja bi se trebala temeljiti na zaboravu i prešućivanju povijesne istine, valja se beskompromisno oduprijeti.
Stabilnu budućnost i pravedno društvo moguće je graditi samo na ISTINI a ne na njezinu relativiziranju i krivotvorenju.

Uz ostalo, uvijek treba podsjećati da je, nasuprot Srbima iz Hrvatske koji su sudjelovali u velikosrpskoj agresiji, u obrani Hrvatske sudjelovalo i oko deset tisuća naših prijatelja i suboraca srpske nacionalnosti koji su Hrvatsku doživljavali i branili kao svoju Domovinu.
Krici gorčine poraženih sudionika agresije na Hrvatsku, još uvijek aktualnih upravljača Srbijom, nekadašnjih Miloševićevih i Šešeljevih pobočnika, koji svake godine u ove dane dopiru iz Beograda, odjekuju i u prividno plačljivim, a zapravo perfidno zlonamjernim, pupovačkim naricanjima po Hrvatskoj.

Svi ti krici srdžbe i prijetvorna „naricanja“ vojnih i političkih velikosrpskih agresorskih gubitnika ne mogu i neće pomutiti nesputanu hrvatsku radost u prisjećanju na našu veličanstvenu pobjedu čiju 25. obljetnicu obilježavamo.
OLUJA se nepovratno utkala u hrvatski nacionalni identet, ostat će njegovom trajnom sastavnicom i nadahnućem budućim hrvatskim naraštajima „DOK NAM ŽIVO SRCE BIJE“.

OLUJA SE NEPOVRATNO UTKALA U HRVATSKI NACIONALNI IDENTITET, OSTAT ĆE NJEGOVOM TRAJNOM SASTAVNICOM I NADAHNUĆEM BUDUĆIM…

Objavljuje Drago KrpinaUtorak, 4. kolovoza 2020.

Ucitavanje vijesti

Politika

Pet od 55 sudionika nije podnijelo financijsko izvješće, prijete im kazne

Published

on

Pet od ukupno 55 stranaka, koalicija i kandidata koji su sudjelovali na saborskim izborima nije ispunilo svoju obvezu i Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) u roku dostavilo cjelovit izvještaj o financiranju izborne promidžbe.

Taj je rok istekao u utorak u ponoć, a do njega svoja izvješća u DIP-ov informacijski sustav za nadzor financiranja nisu unijeli: Hrvatska stranka budućnosti, neovisne liste Damira Grunbauma i Dina Debeljuha, te dvojica kandidata iz 12., manjinske izborne jedinice Bari Ahmedi i Robert Bosak, potvrdilo je u srijedu Povjerenstvo.

Izbornim sudionicima koji su zaboravili svoju obvezu prijete prekršajne novčane kazne koje za stranke iznose od 10 tisuća do 100 tisuća kuna, a za neovisne liste, odnosno osobe koje su ih ovlaštene zastupati i za kandidate od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Cjeloviti financijski izvještaji svih sudionika mogu se, odnosno moći će se vidjeti na jednom mjestu, DIP-ovoj mrežnoj stranici.

Izvještaji stranaka, odnosno koalicija i kandidata koji su dostavljeni zaključno sa 3. kolovozom već su objavljeni i mogu se vidjeti, dok će se izvještaji dostavljeni zadnjeg dana roka,  4. kolovoza moći vidjeti od četvrtka, 6. kolovoza.

Izvještaji se objavljuju prvog radnog dana nakon predaje, a kako je srijeda državni praznik i neradni dan, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, danas se ne objavljuju.

U četvrtak će se moći vidjeti i cjeloviti financijski izvještaji stranaka i koalicija koje su izborile najviše mjesta u Hrvatskom saboru: HDZ-a, Restart koalicije, Domovinskog pokreta, Mosta NL i platforme Možemo!

HDZ je u utorak sam izvijestio da je za promidžbu potrošio 15,8 milijuna kuna, te da su mu približno isti bili i primici.  

Po listi, odnosno kandidatu, u jednoj izbornoj jedinici na promidžbu se moglo potrošiti najviše 1,5 milijuna kuna, HDZ se natjecao u 11 jedinica, što znači da je ukupno mogao potrošiti 16,5 milijuna kuna.  

Dio izbornih troškova ta će stranka ‘pokriti’ naknadom koju država isplaćuje za svaki osvojeni saborski mandat, a koja iznosi 135 tisuća kuna po mandatu. S obzirom da ih je HDZ osvojio 66, trebalo bi mu pripasti naknada od 8,9 milijuna kuna.

Za njeno dobivanje trebat će pak pričekati da DIP provede nadzor financiranja izborne promidžbe, rok za izvješće o tom nadzoru je 14. rujna.

Ucitavanje vijesti

Politika

Na izborima u svibnju birat ćemo 634 lokalna dužnosnika manje

Published

on

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica netom je izišao iz samoizolacije, a već najavljuje ubrzane promjene u svom resoru. Prva među njima je smanjenje broja regionalnih i lokalnih dužnosnika, koje bi se trebalo provesti već na predstojećim lokalnim izborima.

Na prošlim lokalnim izborima izabrano je 20 župana i gradonačelnik Zagreba, koji ima status grada i županije. Uz to, birano je i 127 gradonačelnika i 428 načelnika općina, a po važećem zakonu svi oni imaju pravo na zamjenike.

Sa po dva zamjenika župana i gradonačelnika velikih gradova i po jednim zamjenikom načelnika općina u administrativno prilično rascjepkanoj državi broj izravno izabranih lokalnih i regionalnih dužnosnika premašio je 1300, što u Vladi smatraju prevelikim brojem bez pokrića u stvarnim potrebama lokalne samouprave.

Ministar Malenica zato najavljuje da će taj broj prepoloviti, odnosno da će u Hrvatskoj nakon lokalnih izbora biti 634 zamjenika manje nego dosad.

U njegovu Ministarstvu otkrivaju da bi zamjenike zadržale samo županije i gradovi veći od 35.000 stanovnika. No, umjesto dosadašnja dva, župani i gradonačelnici velikih gradova ubuduće će imati po jednog zamjenika, a njihove poslove djelomično će preuzeti pročelnici upravnih odjela.

U Ministarstvu argumentiraju kako su zamjenici župana i gradonačelnika velikih gradova dosad u praksi uglavnom dobivali po dio ovlasti u poslovima iz djelokruga gradonačelnika i župana.

Ti su se poslovi uglavnom raspoređivali tako da bi jedan zamjenik dobio ovlasti u društvenim djelatnostima, a drugi u komunalnim poslovima, što u Ministarstvu smatraju nepotrebnim, s obzirom na to da i u županijama i u gradovima postoje pročelnici i za jedno i za drugo, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije