Povezite se

Svijet

Broj zaraženih u svijetu premašio deset milijuna

Objavljeno

-

Broj zaraženih koronavirusom u svijetu u nedjelju je premašio deset milijuna, od čega je u SAD-u četvrt milijuna oboljelih od bolesti covid-19 koja je u proteklih sedam mjeseci odnijela gotovo pola milijuna života širom svijeta, piše britanska novinska agencija Reuters.

Nakon SAD, po broju zaraženih slijedi Brazil s više od 1,3 milijuna, Rusija s više od 600 tisuća i Indija s više od 500 tisuća oboljelih, pokazuju podaci američkog sveučilišta Johns Hopkins.

Britanija ima više od 300 tisuća oboljelih, Peru 275 tisuća i Čile gotovo 270 tisuća oboljelih.

Njih slijede Španjolska s gotovo 250 tisuća zaraženih i Italija s više od 240 tisuća oboljelih.

Taj broj predstavlja otprilike dvostruko veći broj od broja oboljelih koji se svake godine zabilježi u epidemiji gripe, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

Novi brojčani prag svijet je premašio u trenutku dok mnoge pogođene zemlje ublažavaju mjere kako bi pokrenule gospodarstvo uz nova radna i društvena pravila ponašanja koja bi mogla biti na snazi više od godinu dana kad su prvi izgledi za neko cjepivo.

Neke zemlje koje su epidemiju stavile pod kontrolu sada se suočavaju s izbijanjem novih žarišta nakon što su ublažile mjere i stručnjaci smatraju da će se to ponavljati ove godine i 2021., piše Reuters.

Na Sjevernu Ameriku, Latinsku Ameriku i Europu otpada po četvrtina slučajeva covida-19, na Aziju otpada oko 11 posto slučajeva i na Bliski istok oko devet posto slučajeva.

U svijetu je do sada od te bolesti u proteklih sedam mjeseci od izbijanja pandemije preminulo više od 497.000 ljudi što odgovara godišnjem broju umrlih u svijetu u epidemiji gripe.

Prvi slučajevi korinavirusa potvrđeni su u kineskom gradu Wuhanu 10. siječnja, a bolest se pojavila krajem prošle godine.

U Brazilu i Indiji u ovom se trenutku bilježi po deset tisuća novih slučajeva zaraze dnevno što predstavlja veliki pritisak za zdravstveni sustav tih zemalja.

Brazil je 19. lipnja zabilježio rekordnih 54.700 novih slučajeva zaraze u jednom danu i stručnjaci procjenjuju da bi broj umrlih od covida-19 mogao premašiti na tom kontinentu 380.000 do listopada. Sada je tamo preminulih oko 100.000.

Prve zemlje koje su stavile epidemiju pod kontrolu – Kina, Novi Zeland, Australija i Južna Koreja sada bilježe nova ustrajna žarišta.

U glavnom kineskim gradu Pekingu stotine su novih slučajeva povezane s veletržnicom voća i povrća.

Svijet

Berlin zbog hakerskih napada na Bundestag traži sankcije protiv Rusije

Published

on

Dodao

Njemačka vlada je zemljama članicama Europske unije predložila sankcije protiv Rusije zbog hackerskog napada na Bundestag prije pet godina, javlja Njemačka novinska agencija (dpa) u nedjelju.

“Njemačka vlada polazi od toga da je u hakerski napad na IT mrežu Bundestaga u svibnju 2015. bio umiješan jedan djelatnik obavještajne službe ruske vojske GRU. Zbog toga je vlada svojim partnerima iz EU-a predložila uvođenje zajedničkih sankcija protiv Moskve”, javlja dpa pozivajući se na odgovor koji je zastupnički klub stranke Ljevica dobio na upit njemačkoj vladi.

Njemačka vlada traži uvođenje sankcija pozivajući se na okvir Vijeća EU-a iz 2017. kojim se omogućuje uvođenje mjera za odvraćanje od kibernetičkih napada.

“Njemačka vlada je prijedloge za sankcije protiv Rusije potkrijepila obilnim paketom dokaza do kojih su došli istražni organi i podacima obavještajnih službi”, stoji u odgovoru njemačke vlade zastupničkom klubu Ljevice.

Glasnogovornik Europske unije je rekao kako zemlje članice mogu podnositi prijedloge za sankcije o kojima onda mora jednoglasno odlučiti Vijeće EU-a.

Njemačka kancelarka je svojedobno, oslanjajući se na rezultate istrage govorila o “nečuvenom i skandaloznom” slučaju.

Glasnogovornik zastupničkog kluba Ljevice za pitanja EU-a, Andrej Hunko smatra da je uvođenje sankcija “krivi odgovor” na ovakve napade. On, osim toga, strahuje da je poveznica koja vodi prema Rusiji možda “lažna i namjerno postavljena”.

Glavno državno odvjetništvo u Karlsruheu je početkom svibnja podiglo optužnicu protiv ruskog državljanina Dmitrija Badina kojeg se sumnjiči da je kao pripadnik jedne hakerske skupine sudjelovao u napadu na IT mrežu Bundestaga.

Tom prilikom je, kako se pretpostavlja, velika količina podataka, prije svega elektronske pošte zastupnika, prebačena na jedan server u inozemstvu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Svijet

Prosvjed u Beogradu, incidenti ispred Skupštine Srbije

Published

on

U nekoliko gradova Srbije i u petak navečer održavaju se antivladini prosvjedi, potaknuti prije tri dana epidemiološkom i političkom situacijom u zemlji, a ispred Skupštine Srbije su nešto poslije 21 sat počeli incidenti.

Večeras je i prosvjednika i policije manje nego prethodnih dana. Ispred zgrade srbijanskog parlamenta postavljena je metalna ograda, a nakon što je stotinjak agresivnih prosvjednika pokušalo ući u parlament, na platou ispred zgrade Skupštine raspoređene su postrojbe žandarmerije i policije.

Prosvjed je počeo mirno, uz blokadu prometa ka središtu grada, a nekoliko skupina agresivnih prosvjednika, od kojih neki s ‘fantomkama’ na licu, bili su vrlo agresivni i prema izvjestiteljima beogradskih medija i u naguravanju potisnuli novinare sa stubišta ispred Skupštine.

Prosvjednici su razbili prozore na zgradi parlamenta.

Oko 21:45 policiji je počelo pristizati pojačanje.

Policija je ranije priopćila da je nakon napada i uboda nožem u svađi ispred parlamenta uhapšen napadač (47) koji je ozlijedio tridesetdvogodišnjeg muškarca. 

Ucitavanje vijesti

Svijet

Vučić kaže da Beograd neće pristati na ultimatume Kosova

Published

on

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u petak da je spreman za razgovore s Kosovom o boljim odnosima, ali ne na ultimatume i maksimalističke zahtjeve prištinskih vlasti.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron bili su u petak domaćini virtualnog samita na kojemu su sudjelovali Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti.

Dvojica čelnika dogovorila su se da će nastaviti razgovore o normalizaciji odnosa, najprije na još jednoj videokonferenciji u nedjelju, a potom na samitu uživo u četvrtak u Bruxellesu.

Beograd ne može prihvatiti ultimatume Prištine, izjavio je Vučić novinarima u Parizu. “Pred Srbijom je težak put”, istaknuo je dodajući da “neće biti lakše ni onima koji su mislili da će Srbiji uzeti sve i da ona neće dobiti ništa “. 

Po njegovim riječima, kosovski Albanci traže očuvanje teritorijalnog integriteta Kosova, ustava, trajno uzajamno priznanje, članstvo Kosova u UN-u i da ostale članice EU-a priznaju Kosovo, a kasnije bi se razgovaralo o nestalima i ratnoj odšteti.

“Srbija je tu jedina koja ima različita stajališta”, rekao je Vučić nakon videokonferencije.

Dijalog Beograda i Prištine je u zastoju od konca 2018. kad su kosovske vlesti uvele stopostotne carinske pristojbe na robu iz Srbije  u znak odmazde za diplomatske akcije Beograda za povlačenje priznanja kosovske neovisnosti i spriječavanje prijema u međunarodne organizacije svoje bivše južne pokrajine čiju nezavisnost ne priznaje.

Beograd je nastavak dijaloga uvjetovao ukidanjem pristojbi, što je učinjeno imenovanjem nove kosovske vlade te formiranjem Zajednice srpskih općina na Kosovu, na što se Priština obvezala Briselskim spoprazum iz travnja 2013. postignutom pod pokroviteljstvom Europske unije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije