Povezite se

Gospodarstvo

Brnjac – Očekujemo više od 20 milijardi eura za oporavak od pandemije

Objavljeno

-

Izvor: Nacionalno/D.Prša

Hrvatska može očekivati više od 20 milijardi eura za oporavak od pandemije, izjavila je državna tajnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova Nikolina Brnjac.

Državna tajnica Brnjac podsjetila je da se prijedlog Paketa za oporavak Europske komisije sastoji od dva dijela: modificiranog Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) od 1100 milijardi eura i Instrumenta za oporavak (Next Generation EU) od 750 milijardi eura, od toga 500 milijardi bespovratnih sredstava i 250 milijardi povoljnih zajmova. Instrument za oporavak financirat će se novcem koji će EK posuditi na financijskim tržištima na temelju kreditnog rejtinga EU, a otplata tih zajmova počela bi 2028. i trajala do 2058.

“Prema preliminarnim izračunima, Hrvatska može očekivati iz tog paketa nešto više od 20 milijardi eura. Međutim, cijeli paket moraju prihvatiti sve zemlje članice na razini Europskog vijeća”, kaže Brnjac.

Potvrdila je i da je Vlada prikupila obimnu dokumentaciju o štetama u potresu pogođenom Zagrebu i prijavila se za financijsku podršku iz Fonda solidarnosti. Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete iznosi otprilike 86 milijardi kuna, odnosno više od 11,5 milijardi eura, prema metodologiji Svjetske banke.

“Uvjereni smo da je potrebno iskoristiti europska sredstva za obnovu Zagreba upravo zato što možemo računati na bespovratna sredstva, ne samo iz Fonda solidarnosti, nego i iz drugih programa koji će nam biti dostupni kroz novi VFO. Nije nam cilj zaduživati svoju djecu, već odgovorno rješavati prioritete putem bespovratnih sredstava i povoljnih zajmova”, kazala je.

Ocijenila je da je pandemija na neki način “otela” pola hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, zbog čega su brojne planirane teme zasjenjene tom globalnom krizom, no smatra da je Hrvatska odlično reagirala u potpuno nepredviđenim i neočekivanim uvjetima kakve ni jedna država osnivačica Unije pa ni najdugovječniji europski službenici nikada nisu iskusili.

Najveći je izazov bio okupiti ministre i omogućiti im kvalitetnu raspravu, zbog čega su se vrlo brzo počele organizirati videokonferencije koje su neka vrsta neformalnih sastanaka Vijeća i dosad ih je održano više od pedeset.

Kao ključne poteze predsjedanja izdvojila je dogovor država članica o otvaranju pregovora o pristupanju za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. “Nismo željeli odustati ni od summita EU i šest zemalja zapadnog Balkana, pa je i Zagrebačkom deklaracijom poslana snažna poruka solidarnosti i podrške europskom putu naših susjeda”, dodala je.

Izdvojila je i dogovore Vijeća o dva paketa investicijskih inicijativa koje su bile prvi odgovor Komisije na krizu izazvanu koronavirusom koji su raspravljeni u Vijeću i usuglašeni s Europskim parlamentom u manje od mjesec dana.

Gospodarstvo

Hrvatski pivari 2019. uprihodili 2,3 milijarde kuna

Published

on

Dodao

Proizvođači piva u Hrvatskoj prošle su godine ostvarili 2,3 milijarde kuna ukupnih prihoda i ostvarili konsolidiranu dobit od 284,4 milijuna kuna, ili 17,8 posto manju u odnosu na 2018. godinu, objavila je Financijska agencija (Fina).

Prema Fininim podacima temeljenim na godišnjim financijskim izvještajima, u 2019. u djelatnosti proizvodnje piva poslovalo je 92 poduzetnika, od kojih 44 s dobiti.

U proizvodnji piva bilo je 1.592 zaposlenih, što je 2,5 posto više u odnosu na 2018. godinu.

Prosječna mjesečna obračunata neto plaća zaposlenih kod poduzetnika u industriji piva iznosila je lani 9.596 kuna, što je 3,5 posto manje u odnosu na 2018. godinu te 65 posto više od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini Hrvatske (5.815 kune), pokazuju podaci Fine.

Prošlogodišnji izvoz poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva iznosio je od 253,2 milijuna kuna, što je pad od 18,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz porastao za sedam posto, na 414 milijuna kuna. 

Među 92 poduzetnika u djelatnosti proizvodnje piva najveći ukupan prihod, u iznosu od 1,1 milijardu kuna, ostvarila je Zagrebačka pivovara, koja je bila i najveći izvoznik.

Ta je tvrtka imala 577 zaposlenih kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 11.791 kunu.

Zagrebačka pivovara je u 2019. ostvarila dobit od 234,1 milijun kuna, što je rast prema godini ranije kada je iznosila 233,2 milijuna kuna.

Na drugom mjestu po ostvarenim prihodima je Heineken Hrvatska s 673,3 milijuna kuna. Dobit tvrtke je iznosila 64,1 milijun kuna, a zapošljavala je 326 djelatnika kojima je obračunata prosječna mjesečna neto plaća u iznosu od 12.157 kuna.

Iz Fine napominju kako je zadnjih godina na hrvatskom tržištu sve prisutniji trend proizvodnje craft piva.

“Taj trend, uz nove male igrače, prate i već poznata imena pivske industrije”, ističu iz Fine navodeći kako je sve više poduzetnika, koji posluju u proizvodnji piva, u svoju standardnu ponudu uvrstilo i craft vrste piva.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Fina: Svaki peti poduzetnik u djelatnosti trgovine

Published

on

Dodao

Od 136.260 poduzetnika u 2019. godini, njih 28.814 ili skoro svaki peti, poslovao je u djelatnosti trgovine, pokazuju podaci Financijske agencije (Fina).

Iza trgovine po brojnosti slijede poduzetnici u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (21.489), što je udio od 15,8 posto, građevinarstvu (16.161) s udjelom od 11,9 posto i prerađivačkoj industriji (14.890) s udjelom od 10,9  posto u ukupnom broju poduzetnika.

Iz Fine navode i kako je analiza godišnjih financijskih izvještaja koji su sastavljeni i obrađeni prema pretežitoj djelatnosti pokazala da u posljednjih 20 i više godina prema broju dominiraju poduzetnici u području djelatnosti trgovine.

Kod 136.260 poduzetnika u 2019. radilo je 969.776 zaposlenih, što je 58.040 ili 6,4 posto više nego u 2018. godini.

Najveći broj zaposlenih bio je, kao i ranijih godina, u prerađivačkoj industriji i trgovini, navode iz Fine.

Prerađivačka industrija je tako zapošljavala 240.081 radnika (24,8 posto), a trgovina 195.927 (20,2 posto).

Nominalno, broj radnika najviše je porastao u trgovini (20.521), građevinarstvu (9.867), prerađivačkoj industriji (6.351), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (6.250) i u području djelatnosti informacija i komunikacija (3.701), pokazuju podaci Fine.

Najveći dio prihoda i rashoda ostvarili su poduzetnici u području trgovine (275,6 milijardi kuna prihoda i 266,1 milijarde kuna rashoda).

Slijede poduzetnici u prerađivačkoj industriji (185,5 milijardi kuna prihoda i 176,6 milijardi kuna rashoda) te poduzetnici u djelatnosti građevinarstva (59,98 milijarda kuna prihoda i 58,22 milijarde kuna rashoda).

Promatrano prema neto dobiti, u 2019. su najbolji poduzetnici u trgovini sa 7,4 milijarde kuna, što je pad od 4,1 posto u odnosu na 2018.

Drugi su poduzetnici prerađivačke industrije sa 7,2 milijarde kuna, a treći poduzetnici u području stručnih znanstvenih i tehničkih djelatnosti sa 3,9 milijardi kuna neto dobiti.

U statističku obradu, kako navode iz Fine, nisu uključeni podaci 47 društava bivše Agrokor grupe d.d. koja su 31. ožujka lani izvršila prijenos gospodarske cjeline na novoosnovana društva Fortenova grupe d.d.


Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Hrvatska prva u EU-u po padu prodaje novih vozila

Published

on

Hrvatska je s međugodišnjim padom od 54,4 posto prva u EU-u po padu prodaje novih vozila u prvoj polovici godine, prenosi u subotu Hrvatska gospodarska komora podatke agencije Promocija Plus, navodeći kao jedan od glavnih razloga smanjenje prodaje rent-a-car kompanijama.

Na hrvatskom tržištu broj registracija novih automobila pao je za 54,4 posto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Španjolska je na drugom  mjestu s padom od 50,9 posto, a treći je Portugal s 49,6-postotnim padom. Za više od 40 posto prodaja je pala i u Italiji (-46,1 posto), Bugarskoj (-44,5 posto) i Grčkoj (-44,2 posto), dok je prosjek na razini svih zemalja članica EU (EU-27) 38,1 posto.

Statistika pokazuje da je tržište najviše palo u južnoeuropskim i mediteranskim zemljama, a zajedničko im je da su sve značajno naslonjene na turizam.

Naime, pad turističkog prometa smanjio je potražnju za rent-a-car vozilima koja čine značajne udjele prodaje novih vozila u svim turističkim zemljama. Primjerice, kod nas je u prvoj polovici prošle godine svako drugo novo vozilo bilo registrirano za potrebe najma, a kako su se poremećaji na tržištu poklopili s tradicionalnim mjesecima najvećih isporuka vozila rent-a-car kućama (travanj i svibanj), to je i dovelo do ovakvih brojki.

U većini zemalja članica Unije prodaja novih vozila je pala između 30 i 40 posto, a samo u osam članica za manje od 30 posto.

Dobra vijest je da se trendovi polako mijenjaju pa je tako na domaćem tržištu međugodišnji pad u travnju u odnosu na isti mjesec lani iznosio -87,4 posto, da bi se u iduća dva mjeseca smanjio na -76,2 posto, odnosno -49,6 posto.

Iz brojki o registracijama novih vozila u posljednjih mjesec i pol je vidljivo da se polako približavamo lanjskim razinama, kažu u Komori.

Smatraju da su nužne subvencije trgovini motornih vozila ili smanjenja PDV-a na motorna vozila po uzoru na Njemačku, a moguća je i kombinacija te dvije mjere.

U protivnom će vrlo skoro, najkasnije na jesen, broj zaposlenih u prodaji vozila biti znatno smanjen, upozorava pomoćnik direktora Sektora za trgovinu HGK Hrvoje Paver. Procjenjuje da bi branša u tom slučaju mogla izgubiti i do 30 posto radnika te da stoga očekuje hitne vladine mjere.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije