Povezite se

EU

Brexit će se dogoditi 31. listopada, unatoč Johnsonovu nepotpisanom zahtjevu za produljenjem

Objavljeno

-

Britanija će napustiti Europsku uniju 31. listopada unatoč nepotpisanom pismu što ga je britanski premijer Boris Johnson poslao Europskoj uniji u subotu tražeći odgodu Brexita, priopćila je u nedjelju britanska vlada. 

Zakon, koji su njegovi protivnici usvojili prošli mjesec, Johnsona je primorao da zatraži produljenje trenutačnog roka za Brexit s 31. listopada na 31. siječnja, pošto su zastupnici ranije u subotu spriječili njegov pokušaj usvajanja sporazuma o odlasku iz Europske unije.

Pitanje Brexita posljednjih je dana usredotočeno na dvije mogućnosti: uređeni izlazak 31. listopada, u skladu sa sporazumom koji je Johnson sklopio u četvrtak i odgodu izlaska, pošto je u subotu bio prisiljen zatražiti produljenje. 

Boris Johnson je u subotu poslao nepotpisano pismo Europskoj uniji tražeći odgodu Brexita, ali je poslao još jednu poruku u kojoj stoji da on osobno ne želi produljenje, rekao je vladin izvor.

“Izlazimo do 31. listopada. Imamo I sredstva i mogućnosti za to,” rekao je za Sky News Michael Gove, ministar nadležan za pripreme u slučaju izlaska bez dogovora.

“To je pismo poslano jer je parlament tražio da se pošalje…, no parlament ne može izmijeniti mišljenje premijera, parlament ne može promijeniti vladinu politiku, kao ni njezinu odlučnost” da provede ono što je naumila, kazao je Gove. 

Johnson je ukupno poslao tri pisma: jedno Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog vijeća, fotokopiju teksta na koji ga je zakon, poznat kao Bennov zakon, prisilio da ga napiše, zatim popratnu zabilješku britanskog veleposlanika pri EU, i treće pismo u kojem kaže da on nije za produljenje roka.

(Hina)

EU

Merkel branila hrvatske napore u zaštiti vanjskih granice Unije

Published

on

Perspektiva zemlje koja štiti vanjsku granicu Europske unije razlikuje se od one koju imaju članice u srcu Schengenskog prostora, rekla je u srijedu kancelarka Angela Merkel u obrani Hrvatske od optužbi za kršenje prava migranata. 

Na konferenciji za novinare kancelarka je odgovarala na pitanje može li Hrvatska preuzeti predsjedanje Unijom kada je optužuju za nepoštivanje ljudskih prava zbog postupanja prema ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.

“Europska unija živi od toga da ima različite perspektive”, rekla je Merkel nakon sastanka s premijerom Andrejem Plenkovićem održanog na rubu kongresa Europskih pučana (EPP) koji se prvi put održava u Zagrebu.

“Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive jedne zemlje koja je u sredini europskog prostora”, rekla je Merkel.

Hrvatska kao mlada država itekako može unijeti svoja iskustva jer su joj pregovori u svježem sjećanju za razliku od Njemačke kojoj pristup u EU seže u daleku prošlost, kazala je nadalje.

“Hrvatska je puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup Schengenskom procesu i Komisija je to i pozitivno ocijenila”, rekla je Merkel. 

Njemačka još nije o tome raspravljala, dodala je.

“Ali ću skrenuti pozornost na to što je sve učinjeno. Tijekom njemačkog predsjedanja vodit će se rasprava o tome”, kazala je kancelarka Merkel čija zemlja će nakon Hrvatske u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje u drugom polugodištu.

Europska komisija dala je u listopadu zeleno svjetlo ocjenom da je Hrvatska ispunila tehničke kriterije, a konačnu odluku o pristupu donosi Europsko vijeće.

Plenković je o tome ponovio raniju izjavu da nije realno da se o hrvatskom ulasku u Schengen odlučuje upravo u vrijeme hrvatskog predsjedanja.

“No to ne znači da se na operativnoj razini radnih skupina neće razgovarati o izvješću Komisije i kako će ići proces odlučivanja dalje”, rekao je.

Podsjetio je na iskustva Bugarske i Rumunjske koje godinama čekaju na ulazak.

Zato će Hrvatska nakon predsjedanja “učiniti sve da uvjeri europske partnere da Hrvatska zavređuje biti dio Schengenskog područja”, rekao je.

Jugoistočna Europa 

Hrvatska je među prioritete svog predsjedanja uvrstila proširenje na zemlje jugoistočne Europe i Plenković je ponovio ocjenu da pregovarački okvir koji se koristi za Crnu Goru i Srbiju već omogućuje suspenziju i vraćanje na privremeno zatvorena poglavlja (reverzibilnost procesa) i zato drži da nisu potrebni “filteri” koje predlaže Francuska.

Kancelarka je ponovila da žali zbog toga “što Albaniji i Sjevernoj Makedoniji nije uspjelo otvoriti pregovore s Europskom unijom o članstvu”.

Rekla je da podupire planove hrvatske vlade i smatra da zemlje zapadnog Balkana trebaju u punom sastavu činiti dio Europske unije.

Bilateralni odnosi

Dvoje premijera razgovaralo je o odnosima Hrvatske i Njemačke za koju je Plenković rekao da je oduvijek “prijateljska država i zemlja koja nas je podupirala u strateškim međunarodnim ciljevima”.

Glavni je vanjskotrgovinski partner i jedna od glavnih zemalja za ulaganja u Hrvatsku, zemlja u kojoj žive brojni Hrvati i zemlja iz koje nam svake godine dolazi veli broj turista.

Nekih 395.000 Hrvata živi u Njemačkoj u dobrom suživotu s domaćim stanovništem, kazala je kancelarka Merkel. 

Želja dvoje premijera je  unaprijediti gospodarsku suradnju, ali i suradnju u svim drugim područjima, rekao je Plenković.

“Smatramo da se gospodarska suradnja još može ojačati”, rekla je kancelarka.

Oboje su istaknuli da su u pogledu europskih tema najbitnije sljedeća faza razgovora o Brexitu nakon izbora u Ujedinjenoj Kraljevini.

“Ovisno o rezultatima poduzimat ćemo korake odmah u siječnju kada Hrvatska preuzme predsjedanje Vijećem EU-a”, rekao je hrvatski premijer.

Druga je tema europski sedmogodišnji proračun od 2021. do 2027., koji je izgledno da postane tema hrvatskog predsjedanja.

Izrazito je važno da Hrvatska i Njemačka usuglašavaju stavove da pokušamo pronaći zajednički nazivnik, prvo o tome koliki će biti proračun, a onda koliko će se i na koje politike alocirati sredstva, smatra Plenković.

Ucitavanje vijesti

EU

Plenković smatra da su Macronovi ‘filteri’ već u postojećem mehanizmu proširenja EU-a

Published

on

Hrvatski premijer Andrej Plenković sugerirao je u srijedu u Zagrebu da su nova pravila proširenja EU-a koja predlaže Francuska nepotrebna, jer su “filteri” za zemlje kandidatkinje već sadržani u postojećem mehanizmu.

Francuska je prošloga mjeseca blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, smatrajući da Unija najprije treba reformirati metodologiju proširenja.

Potom je članicama Unije poslala dokument u kojem predlaže da se pristupanje odvija postupno, u sedam koraka. 

Plenković smatra da pregovarački okvir koji se koristi za Crnu Goru i Srbiju već omogućuje suspenziju i vraćanje na privremeno zatvorena poglavlja (reverzibilnost procesa) koje predlaže Pariz.

“Već postojeći okvir ima niz mehanizama da se s vrlo specifičnim filterima kontrolira i najsitiniji korak u bilo kojem poglavlju”, rekao je Plenković novinarima.

“Treba raditi jasnu razliku između otvaranja pregovora i procesa pregovora koji traje”, dodao je na konferenciji za novinare u sklopu kongresa Europske pučke stranke (EPP).

Srbija je od početka pregovora s EU-om početkom 2014. otvorila 17 poglavlja, a Crna Gora je u sedam godina otvorila 32 poglavlja.

Bizarna blokada

Predsjedateljica EU-a od 1. siječnja 2020., Hrvatska želi da se nastavi europski put Sjeverne Makedonije i Albanije koje u hrvatsko predsjedanje polažu velike nade. Dvije zemlje kandidatkinje podupiru i europski pučani, najbrojnija skupina u Europskom parlamentu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron predvodio je malu skupinu čelnika EU-a koji su u listopadu spriječili otvaranje pregovora s tim državama,  unatoč zabrinutosti zbog sve većeg utjecaja Kine i Rusije na Balkanu.

Plenković, član EPP-a, “bizarnim” je nazvao to što su liberalne i socijaldemokratske vlade u Francuskoj, Nizozemskoj i Danskoj blokirale otvaranje pristupih pregovora dviju zemalja zapadnog Balkana koje vode socijalisti.

Iako vjeruje da mu je cilj poboljšati funkcioniranje EU-a, hrvatski premijer ističe da Macronov prijedlog ne može zaustaviti prioširenje Unije.

“Proširenje ima jasan pravni temelj, članak 49. ugovora o Uniji koji kaže da svaka zemlja ako to zatraži može postati članica. Nema tog ‘non papera’ koji može derogirati to pravo”, rekao je Plenković.

Proširenje Unije na zapadni Balkan visoko je na dnevnom redu kongresa EPP-a koji se u srijedu i četvrtak održava u Zagrebu.

Ucitavanje vijesti

EU

Tusk i Plenković žele vratiti jedinstvo EU-a oko S. Makedonije i Albanije

Published

on

Europska unija treba ponovno postići jedinstvo oko proširenja nakon razočaravajuće odluke da Sjevernoj Makedoniji i Albaniji ne da zeleno svjetlo za početak pregovora, rekli su u utorak u Zagrebu predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Nedonošenje odluke o Makedoniji i Albaniji veliko je razočarenje, no neću prestati biti optimist”, rekao je Tusk novinarima.

“Treba učiniti sve da se ponovno ostvari jedinstvo Unije oko proširenja”, dodao je.

Plenković je istaknuo da Hrvatska želi odblokirati situaciju vezanu za Sjevernu Makedoniju i Albaniju.

“Te zemlje imaju izrazitu potporu Hrvatske i tražit ćemo rješenja idućih mjeseci”, istaknuo je premijer zemlje koja će od 1. siječnja predsjedati EU-om.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije