Povezite se

Politika

Branko Pek: “Nije normalno da postoji Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o otocima a ne postoji Zakon o ratom stradalim područjima”.

Objavljeno

-

Zajednica povratnika od svoga osnutka 1992. godine stavljala je pred sebe ciljeve i zadaće počevši od očuvanja dostojanstva prognanika nakon što su ostali bez svega, prvenstveno bez krova nad glavom i bez svoga ognjišta a sve kroz Zakon o statusu prognanika i izbjeglica, i višegodišnjem inzistiranju na zahtjevu HOĆEMO KUĆI.

Nacionalno donosi razgovor sa Brankom Pekom, predsjednikom Zajednice povratnika Osječko baranjske županije…

Da bi ostvarili naše zahtijeve i ciljeve tražili smo zakon o obnovi. A kako se obnova približavala kraju tražili smo Zakon o područjima posebne državne skrbi, pa zakon o poticanju ulaganja radi oživljavanja gospodarstva u područjima u koja smo se vratili, kaže Pek.

Dodaje da su većinu tih zakonskih prijedloga sami pisali. Naravno svi ti zahtjevi bili su usmjereni prema Vladi RH bez obzira koja opcija bila na vlasti. Na red je došlo i stambeno zbrinjavanje mladih obitelji ali sve je to bilo usmjereno na stvaranje nužnih uvjeta za povratak i opstanak. Ono što je život pokazao je činjenica da samo krov nad glavom nije dovoljan ako obitelj koja se vratila nema posao ili radi samo jedan član obitelji za mizernu plaću od koje ne može pokriti niti osnovne životne potrebe. Dakle, trebalo je stvoriti uvjete gospodarstvenicima i potencijalnim ulagačima da dođu u ratom stradala područja i tu otvaraju proizvodne pogone i zapošljavaju povratnike. To je u samom začetku zahvaljujući Zakonu o poticanju ulaganja dalo dobre rezultate što se zorno vidi u poslovnoj zoni Beli Manastir. Onda se netko “pametan” sjetio ukinuti taj zakon i od tada je sve stalo, kaže Pek.

Započeo je retrogradni proces odlaska ljudi i to mladih, obrazovanih kadrova, iz cijele Hrvatske ali je osobito izražen u ranije okupiranim područjima. I na to već godinama upozoravamo kao i na demografsku devastaciju koja je posljedica toga.

Posljednjih nekoliko godina borimo se, i od toga nećemo odustati, tražimo da se donese Zakon o ratom stradalim područjima, budući je Zakon o područjima posebne državne skrbi nestao.

Drugi veliki cilj koji je još pred Zajednicom je naknada ratne štete. Dakle, već je rečeno da krov nad glavom i to po modelu 35+10 m2 nije naknada ratne štete nego stvaranje nužnih uvjeta za povratak. Kad je Baranja u pitanju mnogi poljoprivrednici su generacijama stvarali uvjete za što bolju i veću poljoprivrednu proizvodnju a u vrijeme okupacije i progonstva su ostali bez svega.

U isto vrijeme su seljaci u recimo Čakovcu, Varaždinu itd., gledali na televiziji što se događa u ratom zahvaćenim područjima i normalno se bavili svojim poslom. Kada se naš seljak vratio na zgarište, prvo se morao kreditno zadužiti da bi kupio osnovne stvari potrebne za početak poljoprivredne proizvodnje. I sada bi ta dva seljaka trebala zajedno ući na tržište Europske unije pod istim uvjetima. E, to nije niti pošteno niti moguće, tvrdi Pek.

Ne mogu samo prognanici koji su ujedno bili i hrvatski branitelji, snositi teret rata jer su ionako najvećom cijenom platili stvaranje hrvatske države. Zato inzistiramo na naknadi ratne štete.

U nekoliko navrata upozoravali smo na neriješeno pitanje državne granice između Republika Srbije i Hrvatske na Dunavu. Postoje tri modela rješavanja i to, međusobni dogovor, arbitraža ili međunarodni sud. Upozoravam i pozivam našu diplomaciju, vrh države da se konačno pokrene postojeća međudržavna komisija za granicu.

Nije normalno da postoji Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o otocima a ne postoji Zakon o ratom stradalim područjima. To je apsurd i moramo se zajednički boriti jer su ova područja koja su pretrpjela sve strahote rata, to zaslužila. Ključ rješenja leži u Zagrebu i moguće je sve to riješiti ako postoji politička volja.

O NAKNADI RATNE ŠTETE

Inzistirajući na naknadi ratne štete fizičkim osobama, dakle prognanicima koju su pretrpjeli u vrijeme Domovinskog rata, Zajednica povratnika primjećuje da svojom višegodišnjom šutnjom, hrvatske vlasti pokušavaju hrvatskom narodu oduzeti pravo na naplatu ratne odštete od republike Srbije.

Hrvatska od Srbije kao pravne sljednice SRJ, može naplatiti štetu. Za takve zahtjeve postoji čak i pravni okvir. Riječ je o Sporazumu o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne republike Jugoslavije, koji je potpisan 23. kolovoza 1996. Prema članku 7. tog Sporazuma, dvije su se države obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo sa po tri predstavnika i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu, kaže Pek.

Podsjetimo se da SR Njemačka i danas otplaćuje ratnu odštetu Državama protiv kojih je ratovala i na koje je izvršila agresiju. Podsjetimo se da i danas plaćaju mirovine i naknade ljudima koji su bili zatočeni u logorima i koji su preživjeli stradavanja od Njemačkih vojnika.

U međuvremenu, Hrvatska tužba za genocid na Haaškom sudu, iako odbačena po pitanju genocida dala je jasnu definiciju da Srbija treba isplatiti ratnu odštetu potvrđujući izrijekom: da je Republika Hrvatska bila napadnuta na svom teritoriju, da je na Republiku Hrvatsku izvršena agresija od strane JNA i srpskih snaga.

Republika Hrvatska je u Domovinskom ratu 1991–1995. godine, pretrpjela velike ljudske gubitke, stradanja branitelja i stanovništva te ogromne materijalne štete, a što je bitno obilježilo njen gospodarski i socijalni razvoj u protekla dva desetljeća, osobito u ratom stradalim područjima koja danas znatno zaostaju u razvoju u odnosu na ostale dijelove RH.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi te Državna revizija za popis i procjenu ratne štete, 2006. godine, napravili su opsežan dokument sa točnim izračunom počinjene izravne materijalne štete za uništenu imovinu kao i nematerijalne štete, a koja se odnosi na žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama.

Izračunom je utvrđeno da počinjena izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990–1999. godine iznosi 236.431.568.000 kuna ili da olakšamo usporedbu, oko 32 milijarde eura, dok su ukupni izdaci za žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama bili veći od 36 milijardi kuna, sa godišnjom tendencijom rasta od 4,578 milijardi, čime se u 2017. godini dug neizravne štete popeo na preko 82 milijarde kuna ili oko 11 milijardi eura, kaže Branko Pek.

Dodao je da se ta brojka, međutim, odnosi na ukupne štete, dok Zajednica povratnika inzistira na naknadi štete fizičkim osobama, koja je znatno manja od gore spomenute procjene.

Ako je tijekom Domovinskog rata bilo oko 210.000 prognanika, to je oko 50.000 obitelji. Prema popisima imovine koje smo svi predali u državni ured za statistiku, došli smo do izračuna da bi svakoj obitelji PROSJEČNO – trebalo isplatiti 200.000 – 300.000 kuna a to je oko 10 – 15 milijardi kuna. Također smo rekli da ne tražimo isplatu odjednom i da ne mora biti u svim slučajevima u novcu već u vaučerima, vrijednosnim papirima i sl. s kojima bi povratnik mogao kupiti traktor, državnu zemlju i slično za pokretanje svoje djelatnosti. Dakle to je prvorazredno gospodarsko a time i demografsko pitanje. Možemo zamisliti kako bi oživjela ta područja kada bi se u njih „upumpalo“ 10 milijardi kuna, kazao je za Nacionalno predsjednik Zajednice povratnika Osječko baranjske županije Branko Pek.

Politika

Anušić: Nema razloga da I. Radić ne bude kandidat za osječkog gradonačelnika

Published

on

Dodao

Predsjednik osječko-baranjskog HDZ-a i župan Ivan Anušić izjavio je u nedjelju kako nema razloga da predsjednik osječkog HDZ-a Ivan Radić ne bude kandidat za gradonačelnika Osijeka na lokalnim izborima 2021. godine.

Tijekom druženja s članovima stranke, u osječkom prigradskom naselju Višnjevcu, Anušić je na novinarski upit ima li HDZ već svoga kandidata kazao kako će “kandidat biti onaj tko će biti izabran od strane osječkog Gradskog odbora HDZ-a”.  
“U ovome trenutku predsjednik HDZ-a u gradu Osijeku je Ivan Radić, i nema apsolutno nikakvog razloga da to ne bude upravo on”, poručio je Anušić.

Ocijenio kako je Županija krenula u kvalitetnom, dobrom i produktivnom smjeru, ali da je u tome ključan grad Osijek, kao četvrti grad po veličini u Hrvatskoj te centar svih društvenih, gospodarskih i drugih događanja na istoku Hrvatske.
Zato je potrebno da grad Osijek napokon posloži priču, u vidu nove uprave i novoga gradonačelnika. HDZ želi 2021. godine preuzeti odgovornost za vođenje grada Osijeka i pokazati koliko puno potencijala već godinama stoji sa strane, a mogli su se upotrijebiti za razvoj grada, na korist svih građana Osijeka, Županije, a posredno i istoka Hrvatske, poručio je Anušić.

Radić je izjavio kako, nakon pobjede Ivana Anušića na izborima za župana 2017. godine, HDZ sada ide na pobjedu u gradu Osijeku gdje je u protekle dvije godine “snažna i konstruktivna oporba, koja ukazuje na sve probleme i nudi konkretna rješenja”, a uvjereni su da će 2021. godine imati gradonačelnika Osijeka.
Na upit novinara je li spreman prihvatiti odgovornost ako ga Gradski odbor HDZ-a službeno kandidira za osječkog gradonačelnika, Radić je uzvratio: “Naravno da jesam. Ne bih se prije dvije godine prihvatio dužnosti predsjednika osječkog HDZ-a da nisam spreman”.
“Apsolutno sam spreman, to će mi bit čast, i uvjeren sam da će HDZ pobijediti”, poručio je Radić.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Politika

Pula: Osnovani Demokrati Istre

Published

on

Dodao

Bivša čelnica istarskog SDP-a Maja Šarić nova je predsjednica Demokrata Istre, odlučeno je na osnivačkoj skupštini istarske podružnice Demokrata u subotu u Puli, s koje je predsjednik stranke Mirando Mrsić poručio kako su nam promjene nužne ali ih država od građana ne može tražiti ako se i sama ne mijenja.

Ustvrdivši kako se istarska podružnica osniva upravo na prvu obljetnicu osnivanja Demokrata, predsjednik stranke Mrsić kazao je kako je Hrvatska zaspala u ravnodušnost, zemlju je obuzela netrpeljivost, društvo se zatvara u sebe te kako danas u nekim dijelovima zemlje je slika kakva nije bila ni devedesetih.

“Stanje je loše, obuzelo nas je beznađe. Korupcija je rak rana ovog društva i dolazi od samog vrha vlasti. Vrijednosti slobode, jednakosti, pravde, prava na izbor i antifašizam često su na kušnji i postaje zabranjene teme u Hrvatskoj”, istaknuo je Mrsić dodavši kako se upravo stoga “treba okupiti i učiniti sve da Hrvatska prodiše”.

“Hrvatskoj su potrebne promjene, previše puta ponovljena teza, premalo je međutim učinjeno da se to ispravi. Država od svojih građana ne može tražiti promjene ako se i sama ne mijenja”, ustvrdio je Mrsić.

Dodao je kako se promjene moraju provesti i to one koje “obuhvaćaju ustroj države, način rada državnih i javnih službi, ustroj lokalne samouprave, reformu pravosuđa obrazovanja, zdravstva i poreznog sustava”. 

Miletić: Država ne ide u dobrom smjeru

Predsjednik IDS-a Boris Miletić poručio je kako je suradnja ove stranke s Demokratima prethodila osnivanju istarske podružnice i to u sklopu Amsterdamske koalicije.

“Stanje u državi nije dobro, država ne ide u dobrom smjeru, pri dnu smo prema svim pokazateljima. Stvari treba mijenjati na bolje a naš je zajednički cilj stvaranje jedne moderne, progresivne i proeuropske Hrvatske”, zaključio je Miletić.

Novoizabrana predsjednica Demokrata Istre Maja Šarić naglasila je kako su Demokrati stranka uključivosti jer, kako je rekla ” samo tako možemo kreirati kvalitetna rješenja za najzahtjevnije gospodarske i društvene probleme”.

“Izašla sam iz SDP-a 2015. godine zbog pokušaja diskreditiranja, doživljavala sam ucjene, prijetnje i shvatila sam da SDP više ne ide u pravom smjeru. Zapravo shvatila sam da se nema smisla boriti se s vjetrenjačama”, rekla je Šarić novinarima prije skupštine. 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Politika

Premijeru Plenkoviću dodijeljena plaketa Grada Novske

Published

on

Dodao

Gradsko vijeće Novske u petak navečer je u povodu Dana grada održalo svečanu sjednicu na kojoj je premijeru Andreju Plenkoviću dodijelilo najviše gradsko priznanje za doprinos u izgradnji komunalne infrastrukture, vrtića i obnovu domova te kulturnih institucija.

Plaketu je preuzeo premijerov izaslanik, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ističući da Vlada ulaže napore kako bi kroz poreznu reformu i poticaje lokalnim samoupravama ostavila što više sredstava koja će koristiti za razvoj, u čemu je Novska primjer.

“Mogu obećati da će Vlada nastaviti s takvom politikom. To je Vladina filozofija jačanja lokalne i područne samouprave. Kad vidimo da se to investira na ovaj način onda znamo da smo na pravom putu”, zaključio je Božinović.

Zahvalnice za rad u udrugama primili su Milan Čavlović i Ana Tomac, a Povelju humanosti za humanitarni rad Laura Pavić, Kristina Horžić, Mario Kasumović, Radio klub Novska i OŠ Novska.

U ime predsjednice Republike nazočne je pozdravila njezina savjetnica Mirjana Hrga.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije