Povezite se

Politika

Branko Pek: “Nije normalno da postoji Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o otocima a ne postoji Zakon o ratom stradalim područjima”.

Objavljeno

-

Zajednica povratnika od svoga osnutka 1992. godine stavljala je pred sebe ciljeve i zadaće počevši od očuvanja dostojanstva prognanika nakon što su ostali bez svega, prvenstveno bez krova nad glavom i bez svoga ognjišta a sve kroz Zakon o statusu prognanika i izbjeglica, i višegodišnjem inzistiranju na zahtjevu HOĆEMO KUĆI.

Nacionalno donosi razgovor sa Brankom Pekom, predsjednikom Zajednice povratnika Osječko baranjske županije…

Da bi ostvarili naše zahtijeve i ciljeve tražili smo zakon o obnovi. A kako se obnova približavala kraju tražili smo Zakon o područjima posebne državne skrbi, pa zakon o poticanju ulaganja radi oživljavanja gospodarstva u područjima u koja smo se vratili, kaže Pek.

Dodaje da su većinu tih zakonskih prijedloga sami pisali. Naravno svi ti zahtjevi bili su usmjereni prema Vladi RH bez obzira koja opcija bila na vlasti. Na red je došlo i stambeno zbrinjavanje mladih obitelji ali sve je to bilo usmjereno na stvaranje nužnih uvjeta za povratak i opstanak. Ono što je život pokazao je činjenica da samo krov nad glavom nije dovoljan ako obitelj koja se vratila nema posao ili radi samo jedan član obitelji za mizernu plaću od koje ne može pokriti niti osnovne životne potrebe. Dakle, trebalo je stvoriti uvjete gospodarstvenicima i potencijalnim ulagačima da dođu u ratom stradala područja i tu otvaraju proizvodne pogone i zapošljavaju povratnike. To je u samom začetku zahvaljujući Zakonu o poticanju ulaganja dalo dobre rezultate što se zorno vidi u poslovnoj zoni Beli Manastir. Onda se netko “pametan” sjetio ukinuti taj zakon i od tada je sve stalo, kaže Pek.

Započeo je retrogradni proces odlaska ljudi i to mladih, obrazovanih kadrova, iz cijele Hrvatske ali je osobito izražen u ranije okupiranim područjima. I na to već godinama upozoravamo kao i na demografsku devastaciju koja je posljedica toga.

Posljednjih nekoliko godina borimo se, i od toga nećemo odustati, tražimo da se donese Zakon o ratom stradalim područjima, budući je Zakon o područjima posebne državne skrbi nestao.

Drugi veliki cilj koji je još pred Zajednicom je naknada ratne štete. Dakle, već je rečeno da krov nad glavom i to po modelu 35+10 m2 nije naknada ratne štete nego stvaranje nužnih uvjeta za povratak. Kad je Baranja u pitanju mnogi poljoprivrednici su generacijama stvarali uvjete za što bolju i veću poljoprivrednu proizvodnju a u vrijeme okupacije i progonstva su ostali bez svega.

U isto vrijeme su seljaci u recimo Čakovcu, Varaždinu itd., gledali na televiziji što se događa u ratom zahvaćenim područjima i normalno se bavili svojim poslom. Kada se naš seljak vratio na zgarište, prvo se morao kreditno zadužiti da bi kupio osnovne stvari potrebne za početak poljoprivredne proizvodnje. I sada bi ta dva seljaka trebala zajedno ući na tržište Europske unije pod istim uvjetima. E, to nije niti pošteno niti moguće, tvrdi Pek.

Ne mogu samo prognanici koji su ujedno bili i hrvatski branitelji, snositi teret rata jer su ionako najvećom cijenom platili stvaranje hrvatske države. Zato inzistiramo na naknadi ratne štete.

U nekoliko navrata upozoravali smo na neriješeno pitanje državne granice između Republika Srbije i Hrvatske na Dunavu. Postoje tri modela rješavanja i to, međusobni dogovor, arbitraža ili međunarodni sud. Upozoravam i pozivam našu diplomaciju, vrh države da se konačno pokrene postojeća međudržavna komisija za granicu.

Nije normalno da postoji Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o otocima a ne postoji Zakon o ratom stradalim područjima. To je apsurd i moramo se zajednički boriti jer su ova područja koja su pretrpjela sve strahote rata, to zaslužila. Ključ rješenja leži u Zagrebu i moguće je sve to riješiti ako postoji politička volja.

O NAKNADI RATNE ŠTETE

Inzistirajući na naknadi ratne štete fizičkim osobama, dakle prognanicima koju su pretrpjeli u vrijeme Domovinskog rata, Zajednica povratnika primjećuje da svojom višegodišnjom šutnjom, hrvatske vlasti pokušavaju hrvatskom narodu oduzeti pravo na naplatu ratne odštete od republike Srbije.

Hrvatska od Srbije kao pravne sljednice SRJ, može naplatiti štetu. Za takve zahtjeve postoji čak i pravni okvir. Riječ je o Sporazumu o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne republike Jugoslavije, koji je potpisan 23. kolovoza 1996. Prema članku 7. tog Sporazuma, dvije su se države obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo sa po tri predstavnika i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu, kaže Pek.

Podsjetimo se da SR Njemačka i danas otplaćuje ratnu odštetu Državama protiv kojih je ratovala i na koje je izvršila agresiju. Podsjetimo se da i danas plaćaju mirovine i naknade ljudima koji su bili zatočeni u logorima i koji su preživjeli stradavanja od Njemačkih vojnika.

U međuvremenu, Hrvatska tužba za genocid na Haaškom sudu, iako odbačena po pitanju genocida dala je jasnu definiciju da Srbija treba isplatiti ratnu odštetu potvrđujući izrijekom: da je Republika Hrvatska bila napadnuta na svom teritoriju, da je na Republiku Hrvatsku izvršena agresija od strane JNA i srpskih snaga.

Republika Hrvatska je u Domovinskom ratu 1991–1995. godine, pretrpjela velike ljudske gubitke, stradanja branitelja i stanovništva te ogromne materijalne štete, a što je bitno obilježilo njen gospodarski i socijalni razvoj u protekla dva desetljeća, osobito u ratom stradalim područjima koja danas znatno zaostaju u razvoju u odnosu na ostale dijelove RH.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi te Državna revizija za popis i procjenu ratne štete, 2006. godine, napravili su opsežan dokument sa točnim izračunom počinjene izravne materijalne štete za uništenu imovinu kao i nematerijalne štete, a koja se odnosi na žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama.

Izračunom je utvrđeno da počinjena izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990–1999. godine iznosi 236.431.568.000 kuna ili da olakšamo usporedbu, oko 32 milijarde eura, dok su ukupni izdaci za žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama bili veći od 36 milijardi kuna, sa godišnjom tendencijom rasta od 4,578 milijardi, čime se u 2017. godini dug neizravne štete popeo na preko 82 milijarde kuna ili oko 11 milijardi eura, kaže Branko Pek.

Dodao je da se ta brojka, međutim, odnosi na ukupne štete, dok Zajednica povratnika inzistira na naknadi štete fizičkim osobama, koja je znatno manja od gore spomenute procjene.

Ako je tijekom Domovinskog rata bilo oko 210.000 prognanika, to je oko 50.000 obitelji. Prema popisima imovine koje smo svi predali u državni ured za statistiku, došli smo do izračuna da bi svakoj obitelji PROSJEČNO – trebalo isplatiti 200.000 – 300.000 kuna a to je oko 10 – 15 milijardi kuna. Također smo rekli da ne tražimo isplatu odjednom i da ne mora biti u svim slučajevima u novcu već u vaučerima, vrijednosnim papirima i sl. s kojima bi povratnik mogao kupiti traktor, državnu zemlju i slično za pokretanje svoje djelatnosti. Dakle to je prvorazredno gospodarsko a time i demografsko pitanje. Možemo zamisliti kako bi oživjela ta područja kada bi se u njih „upumpalo“ 10 milijardi kuna, kazao je za Nacionalno predsjednik Zajednice povratnika Osječko baranjske županije Branko Pek.

Politika

Sabor: Rasprava o prijedlogu izglasavanja nepovjerenja ministrici Divjak

Published

on

Dodao

Hina

Hrvatski sabor je u srijedu navečer ‘otvorio’ raspravu o SDP-ovom prijedlogu da se pokrene postupak opoziva ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak zbog stanja u obrazovnom sustavu, neprovođenja obrazovne reforme i ministričine odgovornosti za nikad dulji štrajk koji je nanio veliku štetu učenicima.

 Ministrica je odgovorna za nikad duži štrajk u školama, odgovorna je što obrazovna reforma ne postoji, što se svela na nabavku jeftinih tableta, rekao je Davor Bernardić, predsjednik SDP-a, stranke čiji su prijedlog za opoziv ministrice Divjak  potpisima podržali zastupnici HSS-a, HSU-a i Živog zida.Vlada je u cijelosti odbacila oporbeni prijedlog.

 Bernardić je rekao kako projekt Škola za život nije cjelovita kurikularna reforma kako se želi prikazati, da je taj eksperimentalni projekt, prema rezultatima istraživanja koje je u suradnji sa sindikatima proveo Institut “Ivo Pilar”, dobio jedva prolaznu ocjenu dovoljan (2) upravo od onih koji su je provodili. “Tim projektom su izbačene bitne sastavnice kurikularne reforme kao što su sustavna i kvalitetna edukacija nastavnika i učitelja, promjena sustava praćenja vrjednovanja i ocjenjivanja, sustavna rješenja za darovite i učenike s teškoćama.  Njime su strukovne škole obuhvaćene samo djelomično, rješenja za umjetničke škole u potpunosti su izostale, rekao je Bernardić.

 Ustvrdio je i kako će ministricu braniti “licemjeri” koji su je u vrijeme štrajka prosvjetara napadali, pa spomenuo ministra Aladrovića, posebnog savjetnika premijera Radovana Fuchsa, akademika Željka Reinera, ministra Butkovića, Milana Bandića. 

 Bernardić je ustvrdio i kako na početku drugog polugodišta u jednoj osnovnoj školi u Vukovaru učenici još nisu dobili udžbenike te negodovao što je rasprava o opozivu krenula tek kasno u srijedu.

Iz SDP-a su podsjetili i na nepravilnosti u procesu javne nabave udžbenika i nedopuštenog dvostrukog  financiranja nabave metodičkih priručnika iz fondova EU i proračuna RH, pa će se 6,4 milijuna kuna morati isplatiti iz Proračuna. Štrajk u obrazovnom sustavu je završen nakon 36 dana prihvaćanjem najvećeg dijela sindikalnih zahtjeva pri čemu se pokazalo da su su premijerovi i argumenti članova Vlade netočni i da je izgubio u igri moći i nadmetanju na štetu učenika i roditelja, stoji u obrazloženju.

Sabina Glasovac (SDP) ministricu je prozvala da je „nasilno“ u škole uvela pokus  Škola za život, bez da je pripremila priču i osigurala bolje materijalno vrednovanje ljudi  koji su to trebalo nositi, da se taj projekt sveo na tabletizaciju. Prozvala ju je i da je samostalno donijela odluku o uvođenju informatike kao obveznog predmeta.

 Kad je riječ o štrajku učitelja, Glasovac tvrdi da je premijer pridonio što je trajao tako dugo, 36 dana, ali ministrici poručuje da je  ona odgovorna, da ga je trebala spriječiti. Izgubili ste doticaj sa stvarnošću, podrivate institucije, nabrajala je SDP-ova zastupnica, spočitavajući ministrici da je tri mjeseca držala Agenciju za odgoj i obrazovanje bez upravnog vijeća, da Etičko vijeće u znanosti ne funkcionira, da ministrica gubi bitku za uvođenje reda u viskom obrazovanju.

Makar (HNS) Bernardiću: Vaš zahtjev je velika sramota

 HNS-ovi zastupnici odbacuju SDP-ove prozivke, žestoko brane svoju ministricu. „Vaš zahtjev za opoziv je velika sramota, zašto uporno želite zaustaviti reformu, argumenti su vam redikulozni“ poručila je Bernardiću Božica Makar.

 Milorad Batinić (HNS) čudi se što je baš Bernardić uvodno raspravljao o opozivu Divjak. Očekivao sam nekoga upućenijeg, nekoga tko neće morati čitati,  rekao je Batinić šefu SDP-a, poručivši mu da njegova rasprava „vrvi“ nizom neistina. Vi zapravo čitanjem šaljete djeci poruku da i dalje „bubaju“, a ne da kritički promišljaju, rekao je.  Bernardića je ta opaska začudila. Ne razumijem što ste rekli, zamjerate što se čitalo neke podatke, što, upitao je Batinića.

 HDZ-ov Anđelko Stričak primijetio je kako su samo 23 SDP-ova zastupnika bila spremna potpisati zahtjev za opoziv, odnosno „pamflet“, a u sabornici ga brani samo njih deset. Pet će ih biti na glasovanju u petak, procijenio je.

Milorad Batinić  (HNS) istaknuo je kako su se fokusirali na sadržaj i reformu koja se provodi, a ne na jeftino politikantstvo te da ono što je izrečeno u obrazloženju prijedloga za izglasavanje nepovjerenja je upitno za žuti karton,a kamo li za crveni. 

Anka Mrak Taritaš (Glas) rekla je kako nema reforme bez suradnje s učiteljima, nastavnicima i profesorima.

Vlada je, inače, u potpunosti odbacila taj prijedlog. “U cijelosti odbacujemo sve navode iz oporbenog podneska i vezano uz dio koji se odnosio na prosvjede prosvjetara, kao i sve ono što se odnosi na reformu sustava obrazovanja”, rekao je kratko premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Politika

Beljak ne odustaje: Licemjerno je da me prozivaju oni koji podržavaju ratne zločince i teroriste

Published

on

Dodao

Predsjednik HSS-a Krešo Beljak ponovno se u srijedu ispričao zbog spornog tweeta, u kojem je opravdavao politička ubojstva emigranata za vrijeme Jugoslavije, ali i ustvrdio kako je vrlo licemjerno da ga prozivaju oni koji podržavaju ratne zločince i teroriste koji su sramotili Hrvatsku.

“Ispričao sam se i iskreno mi je žao. Naravno da ne podržavam ubojstva, dao sam se isprovocirati i to je moja velika greška. Očito se radi o nečemu što ću morati kontrolirati u budućnosti”, izjavio je Beljak novinarima u Saboru.

No, istaknuo je, vrlo je licemjerno da me prozivaju oni koji podržavaju ratne zločince i teroriste koji su radili doista velike i teške stvari koje su sramotile Hrvatsku. To, naravno, ne opravdava moj postupak, ja se zbog toga iskreno kajem i siguran sam da to više neću raditi, dodao je.

Prokomentirao je i izjavu zamjenika predsjednika HDZ-a Milijana Brkića, koji je prozvao Davora Bernardića da ne može biti premijer jer se mlako ogradio od Beljaka, rekavši kako je jasno da će se HDZ-ovci uhvatiti spornog tweeta.

“U državi u kojoj se svakodnevno događaju ubojstva, u kojoj izgori šest ljudi u staračkom domu u kojem je prije šest mjeseci bila inspekcija, u kojoj se Split pretvorio u Bronx, naravno da će se bilo koji HDZ-ovac uhvatiti za onakav, priznat ćete ipak bez obzira na sve, samo tweet koji je bio dio šire rasprave u kojoj sam si, na žalost, dopustio da me isprovociraju”, kaže Beljak.

Jasno je da će se uhvatiti toga, to je njihovo legitimno političko pravo, ali to neće umanjiti činjenicu da je HDZ nanizao dva poraza za redom i da će na parlamentarnim izborima doći i treći, poručio je.

Vjeruje da će na izborima pobijediti ljevica i da Davor Bernardić može biti premijer jer su takvi trendovi. “HDZ, Andrej Plenković i cijela njegova bulumenta napravili su previše propusta u zadnje četiri godine da bi ponovno dobili povjerenje naroda”, ocijenio je Beljak.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Politika

Kujundžić: Nije bilo povišenih tonova sinoć u HDZ-u

Published

on

Dodao

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u srijedu kako na sinoćnjoj sjednici Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a nije bilo povišenih tonova, već se se razgovaralo o tome što je propušteno na predsjedničkim izborima i što treba biti drugačije na parlamentarnima.

“Inače u životu, a posebice kad se jave poteškoće treba razgovarati i ne reagirati ishitreno. Tako smo i sinoć razgovarali, analizirali što je propušteno, što bi trebalo biti drugačije u izbornim procesima koji su u ovoj godini”, rekao je Kujundžić uoči sjednice užeg kabineta Vlade.

“Neovisno o rezultatu ovih izbora, na parlamentarnim izborima HDZ će biti ustrojen tako da će Hrvati prepoznati kako je dugotrajno rješenje u opciji koja se zove HDZ i mi ćemo dobiti sljedeće parlamentarne izbore”, ustvrdio je.

Na pitanje hoće li to biti pobjeda s Plenkovićem na čelu odgovorio je: “Samo ime kaže – Hrvatska demokratska zajednica, demokratska znači da slijede izbori pa tko bude pobjednik taj će voditi HDZ”.

Osvrnuo se i na iseljavanje iz krajeva gdje je dosad uvijek pobjeđivao HDZ rekavši kako to nije proces koji je krenuo zadnju godinu dana ili pet godina već se iz njih uvijek iseljavalo.

“Ti razmjeri sada nisu veći, ali treba ih smanjivati a ne povećavati. Zadnju godinu dana imamo nešto manje iseljavanje no to ni u kom slučaju nije samo po sebi dovoljno, treba raditi dugoročan plan”, kaže.

Što se tiče odnosa novoizrabranog predsjednika Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića Kujundžić misli da će njihova suradnja biti dobra.

“Mislim da će suradnja biti dobra. Radi se o dvojici karijernih političara koji razumiju što je vlada, predsjednik, država, a nadasve što su interesi države i nacije”. 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije