Povezite se

Politika

Branko Pek: “Nije normalno da postoji Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o otocima a ne postoji Zakon o ratom stradalim područjima”.

Objavljeno

-

Zajednica povratnika od svoga osnutka 1992. godine stavljala je pred sebe ciljeve i zadaće počevši od očuvanja dostojanstva prognanika nakon što su ostali bez svega, prvenstveno bez krova nad glavom i bez svoga ognjišta a sve kroz Zakon o statusu prognanika i izbjeglica, i višegodišnjem inzistiranju na zahtjevu HOĆEMO KUĆI.

Nacionalno donosi razgovor sa Brankom Pekom, predsjednikom Zajednice povratnika Osječko baranjske županije…

Da bi ostvarili naše zahtijeve i ciljeve tražili smo zakon o obnovi. A kako se obnova približavala kraju tražili smo Zakon o područjima posebne državne skrbi, pa zakon o poticanju ulaganja radi oživljavanja gospodarstva u područjima u koja smo se vratili, kaže Pek.

Dodaje da su većinu tih zakonskih prijedloga sami pisali. Naravno svi ti zahtjevi bili su usmjereni prema Vladi RH bez obzira koja opcija bila na vlasti. Na red je došlo i stambeno zbrinjavanje mladih obitelji ali sve je to bilo usmjereno na stvaranje nužnih uvjeta za povratak i opstanak. Ono što je život pokazao je činjenica da samo krov nad glavom nije dovoljan ako obitelj koja se vratila nema posao ili radi samo jedan član obitelji za mizernu plaću od koje ne može pokriti niti osnovne životne potrebe. Dakle, trebalo je stvoriti uvjete gospodarstvenicima i potencijalnim ulagačima da dođu u ratom stradala područja i tu otvaraju proizvodne pogone i zapošljavaju povratnike. To je u samom začetku zahvaljujući Zakonu o poticanju ulaganja dalo dobre rezultate što se zorno vidi u poslovnoj zoni Beli Manastir. Onda se netko “pametan” sjetio ukinuti taj zakon i od tada je sve stalo, kaže Pek.

Započeo je retrogradni proces odlaska ljudi i to mladih, obrazovanih kadrova, iz cijele Hrvatske ali je osobito izražen u ranije okupiranim područjima. I na to već godinama upozoravamo kao i na demografsku devastaciju koja je posljedica toga.

Posljednjih nekoliko godina borimo se, i od toga nećemo odustati, tražimo da se donese Zakon o ratom stradalim područjima, budući je Zakon o područjima posebne državne skrbi nestao.

Drugi veliki cilj koji je još pred Zajednicom je naknada ratne štete. Dakle, već je rečeno da krov nad glavom i to po modelu 35+10 m2 nije naknada ratne štete nego stvaranje nužnih uvjeta za povratak. Kad je Baranja u pitanju mnogi poljoprivrednici su generacijama stvarali uvjete za što bolju i veću poljoprivrednu proizvodnju a u vrijeme okupacije i progonstva su ostali bez svega.

U isto vrijeme su seljaci u recimo Čakovcu, Varaždinu itd., gledali na televiziji što se događa u ratom zahvaćenim područjima i normalno se bavili svojim poslom. Kada se naš seljak vratio na zgarište, prvo se morao kreditno zadužiti da bi kupio osnovne stvari potrebne za početak poljoprivredne proizvodnje. I sada bi ta dva seljaka trebala zajedno ući na tržište Europske unije pod istim uvjetima. E, to nije niti pošteno niti moguće, tvrdi Pek.

Ne mogu samo prognanici koji su ujedno bili i hrvatski branitelji, snositi teret rata jer su ionako najvećom cijenom platili stvaranje hrvatske države. Zato inzistiramo na naknadi ratne štete.

U nekoliko navrata upozoravali smo na neriješeno pitanje državne granice između Republika Srbije i Hrvatske na Dunavu. Postoje tri modela rješavanja i to, međusobni dogovor, arbitraža ili međunarodni sud. Upozoravam i pozivam našu diplomaciju, vrh države da se konačno pokrene postojeća međudržavna komisija za granicu.

Nije normalno da postoji Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o otocima a ne postoji Zakon o ratom stradalim područjima. To je apsurd i moramo se zajednički boriti jer su ova područja koja su pretrpjela sve strahote rata, to zaslužila. Ključ rješenja leži u Zagrebu i moguće je sve to riješiti ako postoji politička volja.

O NAKNADI RATNE ŠTETE

Inzistirajući na naknadi ratne štete fizičkim osobama, dakle prognanicima koju su pretrpjeli u vrijeme Domovinskog rata, Zajednica povratnika primjećuje da svojom višegodišnjom šutnjom, hrvatske vlasti pokušavaju hrvatskom narodu oduzeti pravo na naplatu ratne odštete od republike Srbije.

Hrvatska od Srbije kao pravne sljednice SRJ, može naplatiti štetu. Za takve zahtjeve postoji čak i pravni okvir. Riječ je o Sporazumu o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne republike Jugoslavije, koji je potpisan 23. kolovoza 1996. Prema članku 7. tog Sporazuma, dvije su se države obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo sa po tri predstavnika i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu, kaže Pek.

Podsjetimo se da SR Njemačka i danas otplaćuje ratnu odštetu Državama protiv kojih je ratovala i na koje je izvršila agresiju. Podsjetimo se da i danas plaćaju mirovine i naknade ljudima koji su bili zatočeni u logorima i koji su preživjeli stradavanja od Njemačkih vojnika.

U međuvremenu, Hrvatska tužba za genocid na Haaškom sudu, iako odbačena po pitanju genocida dala je jasnu definiciju da Srbija treba isplatiti ratnu odštetu potvrđujući izrijekom: da je Republika Hrvatska bila napadnuta na svom teritoriju, da je na Republiku Hrvatsku izvršena agresija od strane JNA i srpskih snaga.

Republika Hrvatska je u Domovinskom ratu 1991–1995. godine, pretrpjela velike ljudske gubitke, stradanja branitelja i stanovništva te ogromne materijalne štete, a što je bitno obilježilo njen gospodarski i socijalni razvoj u protekla dva desetljeća, osobito u ratom stradalim područjima koja danas znatno zaostaju u razvoju u odnosu na ostale dijelove RH.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi te Državna revizija za popis i procjenu ratne štete, 2006. godine, napravili su opsežan dokument sa točnim izračunom počinjene izravne materijalne štete za uništenu imovinu kao i nematerijalne štete, a koja se odnosi na žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama.

Izračunom je utvrđeno da počinjena izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990–1999. godine iznosi 236.431.568.000 kuna ili da olakšamo usporedbu, oko 32 milijarde eura, dok su ukupni izdaci za žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama bili veći od 36 milijardi kuna, sa godišnjom tendencijom rasta od 4,578 milijardi, čime se u 2017. godini dug neizravne štete popeo na preko 82 milijarde kuna ili oko 11 milijardi eura, kaže Branko Pek.

Dodao je da se ta brojka, međutim, odnosi na ukupne štete, dok Zajednica povratnika inzistira na naknadi štete fizičkim osobama, koja je znatno manja od gore spomenute procjene.

Ako je tijekom Domovinskog rata bilo oko 210.000 prognanika, to je oko 50.000 obitelji. Prema popisima imovine koje smo svi predali u državni ured za statistiku, došli smo do izračuna da bi svakoj obitelji PROSJEČNO – trebalo isplatiti 200.000 – 300.000 kuna a to je oko 10 – 15 milijardi kuna. Također smo rekli da ne tražimo isplatu odjednom i da ne mora biti u svim slučajevima u novcu već u vaučerima, vrijednosnim papirima i sl. s kojima bi povratnik mogao kupiti traktor, državnu zemlju i slično za pokretanje svoje djelatnosti. Dakle to je prvorazredno gospodarsko a time i demografsko pitanje. Možemo zamisliti kako bi oživjela ta područja kada bi se u njih „upumpalo“ 10 milijardi kuna, kazao je za Nacionalno predsjednik Zajednice povratnika Osječko baranjske županije Branko Pek.

Politika

Vukovar: Glogoški optužio SNV, SDSS i ZVO da nisu odustali od velikosrpskih ideja

Published

on

Izvor: Lidija Galić

Predsjednik Udruge 100-posto hrvatskih ratnih vojnih invalida Đuro Glogoški ocijenio  je u ponedjeljak u Vukovaru kako su oni koji su 1991. izveli agresiju na Hrvatsku danas prihvaćeni u hrvatskom društvu, a Hrvatskoj su se odužili tako što ju ne mogu prihvatiti jer su ostali na onim temeljima s kojima su počeli agresiju.

Na konferenciji za novinare pod nazivom “Mi vas ‘dobro’ razumijemo” Glogoški je naveo što je Hrvatska dala svima onima koji su na nju izveli agresiju 1991., pri čemu je spomenuo Zakon o općem oprostu, za koji je rekao kako je taj akt “obuhvatio i više nego što je trebao”, Zakon o konvalidaciji kojim je “omogućeno da mirovine dobiju i oni koji su sudjelovali u agresiji i nisu niti jedne lipe uplatili u mirovinski sustav, a stekli su pravo da im se prizna radni staž za vrijeme okupacije”.

Spomenuo je i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, koji je, ocijenio je, donesen pod ucjenama jedne političke opcije koja zastupa pripadnike srpske nacionalne manje, a koja se, kako je rekao, ucjenama i danas bavi u institucijama hrvatske države, među kojima i u Hrvatskome saboru.

Pokazao i hrvatske udžbenike povjesti za osme razrede osnovne škole po hrvatskome i srpskom programu, ističući kako u udžbeniku po hrvatskom programu piše da se 90-ih godila dogodio raspad SFRJ, a u udžbeniku na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu “to ne piše, nego piše da bio raspad komunizma”.

“Znači li to da za njih još uvijek nije bilo raspda SFRJ? Po programima koje uče, to je očito”, zaključio je Glogoški. Naveo je i primjer i identične fotografije iz tih dvaju udžbenika za koju u udžbeniku na hrvatskom jeziku piše da prikazuje odlazak srpskog pučanstva i paravojnih jedinica za vrijeme Oluje, a u udžbeniku na srpskom jeziku navodi se kako je riječ o odlasku srpskih civila nakon Oluje.

“Tražili smo da se taj udžbenik povuče iz upotrebe, ali još jedna generacija djece pripadnika srpske nacionalne manjine učit će da su Hrvati protjerali srpsko stanovništvo iz Knina nakon Oluje. Za nas je to neprihvatljivo”, poručio je Glogoški.

Također je ocijenio kako ćirilica nije samo pismo, nego i simbol velikosrpske agresije i težnji, te je Srpskome narodnom vijeću (SNV), SDSS-u i ZVO-u zamjerio što se nisu ogradili od otkrivanja spomen-ploče generalu bivše JNA Mladenu Bratiću u Novome Sadu, koji je kao zapovjednik Novosadskog korpusa poginuo 1991. godine tijekom napada na Vukovar.

“Pozvamo gospodina Pupovca da javno progovori je li upoznat s održavanjem sjednica skupštine Republike Srpske Krajine u Beogradu i zašto se ne ograđuje od tih stvari. Zašto se ne ograđuje od podizanja spomen-ploče ratnom zločincu u Novom Sadu i od transparenata u Hrvatskoj i Srbiji koje ispisuju pripadnici srpske nacionalne manjine? Je li to da se bolje razumijemo ili je to način da političkim putem postignu ono što nikada nisu postigli oružjem? Gospodo, dok je onih koji su branili hrvatsku domovinu, u tome nećete uspjeti”, poručio je Đuro Glogoški.

On je hrvatskim vlastima zamjerio mlaku reakciju u vezi s otkivanjem spomen-ploče generalu JNA Bratiću u Novome Sadu.

“Kada pogledamo koje nam poruke stižu iz Beograda, sa stadiona, onda nam je jasno odakle je izvor svega toga što preuzimaju pripadnici srpske manjine u Hrvatskoj”, rekao je Glogoški. Pokazao je fotografije s beogradskih stadiona i navijačkim transparentima kojima se veliča negdašnja “Krajina” i “velika Srbija”, ističući kako institucije u Srbiji ništa ne poduzimaju protiv takvih i sličnih transparenata.

Ucitavanje vijesti

Politika

Culej pozdravio zahtjeve HVIDR-e za smjenom glavnog državnog odvjetnika

Published

on

HDZ-ov saborski zastupnik Stevo Culej pozdravio je u utorak zahtjeve HVIDR-e za smjenom glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića zbog odbacivanja kaznenih prijava protiv čelnika SDSS-a Milorada Pupovca, te najavio da će svoj stav pokazati u četvrtak prilikom glasovanja u Saboru. 

 Iznenađuje me brzina kojom je Državno odvjetništvo odbacilo optužbe protiv Pupovca, mislim da su zahtjevi HVIDR-e izuzetno opravdani, izjavio je novinarima Culej na okruglom stolu “Ovčara – zločin bez kazne” nakon odbacivanja 13 kaznenih prijava protiv čelnika SDSS-a Milorada Pupovca, kojega su braniteljske udruge prijavile za širenje govora mržnje i omalovažavanje Hrvatske.

 Podržao je time zahtjeve predsjednika Glavnog odbora HVIDR-e Josipa Periše, koji je u utorak izjavio kako glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić treba odstupiti jer “DORH nije ništa učinio na procesuiranju srpskih ratnih zločinaca”.

 Svoj stav Culej će, kaže, pokazati već u četvrtak u Saboru kada se bude glasovalo i o Vladinu prijedlogu zakona o blagdanima, kao i na svojoj izložbi o velikosrpskoj agresiji na Vukovar i Škabrnju čije je otvaranje također najavio za četvrtak. 

 Upitan ima li i dalje vladajuća većina njegovu ruku, poručio je da će se to vidjeti već u četvrtak. 

 Što se tiče eventualnih sankcija u HDZ-u, istaknuo je da ga u prvom redu zanima što o nekom pitanju misli njegova izborna baza te da će u skladu s tim i glasovati.

Culej: Nisam član nijedne grupe na društvenim mrežama

 Culej je rekao i da nije član nijedne grupe na društvenim mrežama u kojima se širio govor mržnje i kritiziralo vodstvo HDZ-a. 

 “Općenito ne volim prijetnje preko društvenih mreža jer sam i sam doživio takve prijetnje. To obično rade kukavice na taj način”, rekao je Culej te dodao da je član drugih grupa – braniteljskih, Kamenjar i ostalih.

 Odbacivanje kaznenih prijava protiv Pupovca nije začudilo Tomislava Josića, predsjednika braniteljskog Savjeta Grada Vukovara.

Josić: Ne vjerujem da će Pupovca ikad osuditi

 “Protiv Pupovca postoji niz kaznenih prijava, no ne vjerujem da će ga ikada osuditi jer se kod nas selektivno provode zakoni”, izjavio je Josić koji smatra da je za to odgovorna politika.

 “Politici to ne odgovara i ona želi da se to zaboravi, da se pogura pod tepih. Da je politika to htjela odraditi, mi danas ne bismo raspravljali o temama neprocesuiranih ratnih zločina, to bi bilo riješeno. Svatko tko je sudjelovao u nekim stvarima, morao bi odgovarati. No, nažalost kod nas, mali običan čovjek odgovara sutradan, u roku četiri dana ga osude i zatvore, a neki koji imaju privilegije, mogu napraviti što god žele i neće biti osuđeni nikada”, zaključio je Josić.

Ucitavanje vijesti

Politika

Bulj: Još ovoga tjedna raspraviti o iznajmljivanju sabornice

Published

on

Zastupnik Miro Bulj (Most) pozvao je u utorak predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića da Sabor još ovoga tjedna raspravi njegov prijedlog zaključka kojim traži poništenje odluke saborskog Predsjedništva o iznajmljivanju sabornice Europskoj pučkoj stranci (EPP).

 Bulj je na konferenciji za novinare rekao da Jandroković to odbija uvrstiti u dnevni red iako se EPP u Saboru sastaje idućeg utorka, te se zapitao zašto ga je strah rasprave o tome.

“Dobio sam opomene i zabranu govora u Saboru jer sam inzistirao da se glasuje o ovom zaključku prije nego EPP idući tjedan dođe u Sabor, no predsjednik Sabora nikako ne želi da to uvrsti u dnevni red i da zastupnici o tome glasuju”, rekao je.

“Budući da je ovo presedan, jer niti jedna druga članica EU-a dosad nije iznajmila svoju sabornicu, i da je Jandroković lagao kad je rekao da su se ovakve sjednice održavale i u drugim parlamentima, smatram da ovo treba raspraviti u Saboru”, ustrajao je Bulj.

Opetovao je da se u grupaciji EPP-a nalaze i “četnik Aleksandar Vučić i fašist Antonio Tajani”, te podsjetio da se dva dana prije tog događaja u Saboru obilježava dan sjećanja na žrtvu Vukovara.

“Mislim da nije dobro da oni sad dolaze u Hrvatsku i izruguju nam se, kao što je to Vučić već jednom napravio kad ga je u Zagreb bila pozvala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović”, poručio je Bulj.

Očekuje da se njegov zaključak odmah stavi na glasovanje kako bi “saborski zastupnici koje je narod birao odlučili o tome hoće li se sabornica iznajmiti EPP-u u kojem je četnik Vučić”.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije