Povezite se

Politika

Branko Pek: “Nije normalno da postoji Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o otocima a ne postoji Zakon o ratom stradalim područjima”.

Objavljeno

-

Zajednica povratnika od svoga osnutka 1992. godine stavljala je pred sebe ciljeve i zadaće počevši od očuvanja dostojanstva prognanika nakon što su ostali bez svega, prvenstveno bez krova nad glavom i bez svoga ognjišta a sve kroz Zakon o statusu prognanika i izbjeglica, i višegodišnjem inzistiranju na zahtjevu HOĆEMO KUĆI.

Nacionalno donosi razgovor sa Brankom Pekom, predsjednikom Zajednice povratnika Osječko baranjske županije…

Da bi ostvarili naše zahtijeve i ciljeve tražili smo zakon o obnovi. A kako se obnova približavala kraju tražili smo Zakon o područjima posebne državne skrbi, pa zakon o poticanju ulaganja radi oživljavanja gospodarstva u područjima u koja smo se vratili, kaže Pek.

Dodaje da su većinu tih zakonskih prijedloga sami pisali. Naravno svi ti zahtjevi bili su usmjereni prema Vladi RH bez obzira koja opcija bila na vlasti. Na red je došlo i stambeno zbrinjavanje mladih obitelji ali sve je to bilo usmjereno na stvaranje nužnih uvjeta za povratak i opstanak. Ono što je život pokazao je činjenica da samo krov nad glavom nije dovoljan ako obitelj koja se vratila nema posao ili radi samo jedan član obitelji za mizernu plaću od koje ne može pokriti niti osnovne životne potrebe. Dakle, trebalo je stvoriti uvjete gospodarstvenicima i potencijalnim ulagačima da dođu u ratom stradala područja i tu otvaraju proizvodne pogone i zapošljavaju povratnike. To je u samom začetku zahvaljujući Zakonu o poticanju ulaganja dalo dobre rezultate što se zorno vidi u poslovnoj zoni Beli Manastir. Onda se netko “pametan” sjetio ukinuti taj zakon i od tada je sve stalo, kaže Pek.

Započeo je retrogradni proces odlaska ljudi i to mladih, obrazovanih kadrova, iz cijele Hrvatske ali je osobito izražen u ranije okupiranim područjima. I na to već godinama upozoravamo kao i na demografsku devastaciju koja je posljedica toga.

Posljednjih nekoliko godina borimo se, i od toga nećemo odustati, tražimo da se donese Zakon o ratom stradalim područjima, budući je Zakon o područjima posebne državne skrbi nestao.

Drugi veliki cilj koji je još pred Zajednicom je naknada ratne štete. Dakle, već je rečeno da krov nad glavom i to po modelu 35+10 m2 nije naknada ratne štete nego stvaranje nužnih uvjeta za povratak. Kad je Baranja u pitanju mnogi poljoprivrednici su generacijama stvarali uvjete za što bolju i veću poljoprivrednu proizvodnju a u vrijeme okupacije i progonstva su ostali bez svega.

U isto vrijeme su seljaci u recimo Čakovcu, Varaždinu itd., gledali na televiziji što se događa u ratom zahvaćenim područjima i normalno se bavili svojim poslom. Kada se naš seljak vratio na zgarište, prvo se morao kreditno zadužiti da bi kupio osnovne stvari potrebne za početak poljoprivredne proizvodnje. I sada bi ta dva seljaka trebala zajedno ući na tržište Europske unije pod istim uvjetima. E, to nije niti pošteno niti moguće, tvrdi Pek.

Ne mogu samo prognanici koji su ujedno bili i hrvatski branitelji, snositi teret rata jer su ionako najvećom cijenom platili stvaranje hrvatske države. Zato inzistiramo na naknadi ratne štete.

U nekoliko navrata upozoravali smo na neriješeno pitanje državne granice između Republika Srbije i Hrvatske na Dunavu. Postoje tri modela rješavanja i to, međusobni dogovor, arbitraža ili međunarodni sud. Upozoravam i pozivam našu diplomaciju, vrh države da se konačno pokrene postojeća međudržavna komisija za granicu.

Nije normalno da postoji Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o otocima a ne postoji Zakon o ratom stradalim područjima. To je apsurd i moramo se zajednički boriti jer su ova područja koja su pretrpjela sve strahote rata, to zaslužila. Ključ rješenja leži u Zagrebu i moguće je sve to riješiti ako postoji politička volja.

O NAKNADI RATNE ŠTETE

Inzistirajući na naknadi ratne štete fizičkim osobama, dakle prognanicima koju su pretrpjeli u vrijeme Domovinskog rata, Zajednica povratnika primjećuje da svojom višegodišnjom šutnjom, hrvatske vlasti pokušavaju hrvatskom narodu oduzeti pravo na naplatu ratne odštete od republike Srbije.

Hrvatska od Srbije kao pravne sljednice SRJ, može naplatiti štetu. Za takve zahtjeve postoji čak i pravni okvir. Riječ je o Sporazumu o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne republike Jugoslavije, koji je potpisan 23. kolovoza 1996. Prema članku 7. tog Sporazuma, dvije su se države obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo sa po tri predstavnika i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu, kaže Pek.

Podsjetimo se da SR Njemačka i danas otplaćuje ratnu odštetu Državama protiv kojih je ratovala i na koje je izvršila agresiju. Podsjetimo se da i danas plaćaju mirovine i naknade ljudima koji su bili zatočeni u logorima i koji su preživjeli stradavanja od Njemačkih vojnika.

U međuvremenu, Hrvatska tužba za genocid na Haaškom sudu, iako odbačena po pitanju genocida dala je jasnu definiciju da Srbija treba isplatiti ratnu odštetu potvrđujući izrijekom: da je Republika Hrvatska bila napadnuta na svom teritoriju, da je na Republiku Hrvatsku izvršena agresija od strane JNA i srpskih snaga.

Republika Hrvatska je u Domovinskom ratu 1991–1995. godine, pretrpjela velike ljudske gubitke, stradanja branitelja i stanovništva te ogromne materijalne štete, a što je bitno obilježilo njen gospodarski i socijalni razvoj u protekla dva desetljeća, osobito u ratom stradalim područjima koja danas znatno zaostaju u razvoju u odnosu na ostale dijelove RH.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi te Državna revizija za popis i procjenu ratne štete, 2006. godine, napravili su opsežan dokument sa točnim izračunom počinjene izravne materijalne štete za uništenu imovinu kao i nematerijalne štete, a koja se odnosi na žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama.

Izračunom je utvrđeno da počinjena izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990–1999. godine iznosi 236.431.568.000 kuna ili da olakšamo usporedbu, oko 32 milijarde eura, dok su ukupni izdaci za žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama bili veći od 36 milijardi kuna, sa godišnjom tendencijom rasta od 4,578 milijardi, čime se u 2017. godini dug neizravne štete popeo na preko 82 milijarde kuna ili oko 11 milijardi eura, kaže Branko Pek.

Dodao je da se ta brojka, međutim, odnosi na ukupne štete, dok Zajednica povratnika inzistira na naknadi štete fizičkim osobama, koja je znatno manja od gore spomenute procjene.

Ako je tijekom Domovinskog rata bilo oko 210.000 prognanika, to je oko 50.000 obitelji. Prema popisima imovine koje smo svi predali u državni ured za statistiku, došli smo do izračuna da bi svakoj obitelji PROSJEČNO – trebalo isplatiti 200.000 – 300.000 kuna a to je oko 10 – 15 milijardi kuna. Također smo rekli da ne tražimo isplatu odjednom i da ne mora biti u svim slučajevima u novcu već u vaučerima, vrijednosnim papirima i sl. s kojima bi povratnik mogao kupiti traktor, državnu zemlju i slično za pokretanje svoje djelatnosti. Dakle to je prvorazredno gospodarsko a time i demografsko pitanje. Možemo zamisliti kako bi oživjela ta područja kada bi se u njih „upumpalo“ 10 milijardi kuna, kazao je za Nacionalno predsjednik Zajednice povratnika Osječko baranjske županije Branko Pek.

Politika

Kajin: Bernardić je žrtvovao SDP u Istri

Published

on

Nositelj liste u 8. izbornoj jedinici koalicije stranaka Demokrati i Hrvatski laburisti Damir Kajin ocijenio je u subotu u Puli kako je Davor Bernardić, iz straha i zbog lošeg rejtinga, sklopio koaliciju s IDS-om žrtvujući vlastitu stranku u Istri.

“Ni SDP ni IDS ne rade u korist hrvatskih građanki i građana već im je primaran cilj sačuvati monopol i pozicije. Čak i među članovima IDS-a i SDP-a vlada veliko nezadovoljstvo i negodovanje zbog perfidne izborne trgovine koja čuva samo one na vrhu i njihove vlastite interese” ustvrdio je Kajin na konferenciji za novinare.

Kajin: Bero i Bambi nisu rješenje

“Ljudima je u Istri i na Kvarneru dosta prodavanja magle koja našu zemlju vodi u provaliju i skretanje u krajnje desno. Istra, Kvarner i cijela Hrvatska su na prekretnici. Prijeti nam velika opasnost ako opstane koalicija Plenković i Škoro, a ni Bambi (Boris Miletić), niti Bero nisu rješenje jer im ljudi ne vjeruju”, ocijenio je  Kajin.

Kajin smatra da se samo dosljednom borbom protiv korupcije može najbezbolnije premostiti teška ekonomska kriza koja nam je na dovratniku i očuvati temelje demokracije.

Na konferenciji za novinare predsjednica Demokrata Istre Maja Šarić izvijestila je da su u Istri hoteli – prazni.

“Turističke agencije ne prodaju aranžmane za Istru i Hrvatsku, sve vezane djelatnosti uz turizam, od poljoprivrede preko event menadžment industrije, kulture, umjetnika su na koljenima. Naše sezonske radnice i radnici su bez prihoda, a i onima koji rade i ovise o minimalcu prijete otkazi”, rekla je i dodala da se za to vrijeme “trči za ulaznim mjestom i ugodom saborske fotelje” te da su građani krajnje nezadovoljni.

Šarić smatra da su dvije velike gospodarske djelatnosti čuvale ekonomiju Istre, a to su brodogradnja i turizam.

Šarić: Regije ovisne o turizmu sada su na prosjačkom štapu

“Brodogradnja je odavno uništena, usprkos činjenici da je ova grana industrije mogla biti zamašnjak za razvoj, između ostaloga, malog i srednjeg poduzetništva, razvoj novih tehnologija, stvaranja dodatne vrijednosti, otvaranje radnih mjesta. Korona kriza skinula je sve maske lošeg upravljanja svih ovih godina, ne samo u Istri veći i cijeloj Hrvatskoj. Naša Istra, Kvarner, Dalmacija, regije ovisne o turizmu spale su na prosjački štap”, rekla je Šarić.

Rekla je i da je sad trend spominjati poljoprivredu kao jedini spas gospodarstva, što je opet ponovno ponavljanje istog obrasca krivog upravljanja. T

“Trebamo cjelovito restrukturirati gospodarski sektor koji ne smije biti ovisan niti o jednoj djelatnosti, no može biti uže fokusiran kako bi se iskoristili postojeći hrvatski resursi”, dodala je.

“Istra, Kvarner i cijela Hrvatska umorne su od nepravdi. Pozivam sve građanke i građane koji znaju da Bero i Bambi nisu rješenje da biraju odgovorno. Jedino zajednički možemo ovoj nepravdi stati na kraj”, zaključio je Damir Kajin.

Ucitavanje vijesti

Politika

Plenković: Aktivnosti Škore i Mosta razlog što je na Pantovčaku kandidat SDP-a

Published

on

Predsjednik Vlade i HDZ-a Plenković poručio je u Požegi da će građani na izborima birati hoće li dati glas onima koji su osigurali zdravlje, radna mjesta i gospodarski rast ili grupacijama koje su same sebi cilj, a aktivnosti Škore i Mosta razlog su što je sada na Pantovčaku kandidat SDP-a.

Naglasio je da se predsjednik SDP-a i Davor Bernardić svojim izjavama diskvalificirao za bilo kakvu funkciju.

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković u sklopu priprema za predstojeće parlamentarne izbore u subotu razgovara sa čelnicima županijskih odbora stranke u Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj, Osječko-baranjskoj  i Virovitičko-podravskoj županiji.

“Na ovim izborima se bira da li će te dati glas onima koji su osigurali zdravlje, radna mjesta i gospodarski rast ili grupacijama koje su same sebi cilj”, poručio je Plenković nakon sastanka sa stranačkim vodstvom u Požegi.”Izbor za predsjednika vlade je u konačnici između mene, aktualnog premijera i gospodina Bernardića koji se svojim izjavama diskvalificirao za bilo kakvu funkciju. I grupacija koje su same sebi cilj”, rekao je Plenković.

Podsjetio je i na postupanje Miroslava Škore i Mosta u kampanji za predsjedničke izbore, koji su tada pozivali svoje glasače da ne izađu na izbore ili da u drugom krugu prekriže listić. “Oni su zaslužni što imamo SDP-ovog kandidata na Pantovčaku”, istaknuo je Plenković. 

Upitan što konkretno građanima može ponuditi, ako želi ostvariti bolje izborne rezultate, posebno u Slavoniji,  Plenković je podsjetio na Vladin projekt Slavonija u kojem je ugovoreno više od 12 milijardi kuna. 

“Mi smo Projekt Slavonija u prošloj kampanji najavili kao prioritet, ugovoreno je preko 12 milijardi kuna, realiziramo projekte, Vlada i ministri su prisutni u Slavoniji, mislim da će birači, poučeni iskustvom na predsjedničkim izborima, dobro promisliti kome će dati povjerenje, bira se hoćete li ići na one za koje znate tko su i što su, koji su osigurali zdravlje, radna mjesta, gospodarski rast. Noćas je Fitch Hrvatskoj zadržao kreditni rejting, to znači da nam vjeruje, vide otpornost, znanje i povjerenje da se mjerama za gospodarski opravak što prije vratimo razinu od prije”, rekao je premijer Plenković. 

Također, dodao je, “imamo situaciju (koronavirus) u kojoj se Hrvatska jako dobro postavila, to nije slučajno. Ekonomske mjere koje smo dali, to nije slučajno. Konkretno više od  8.000 ljudi u Požeško-slavonskoj županiji je dobilo plaću za ožujak i travanj i dobit će za svibanj isključivo radi političke volje ove Vlade i načina da  iznađemo sredstva za to”, podsjetio je. 

“Računamo na siguran odabir onih na koje iduće četiri godine možete ozbiljno računati, imate one za koje ne znate što ćete dobiti, one koji imaju teme koje nemaju nikakve veze s budućnosti”, istaknuo je Plenković.  Dodao je kako izbor onoga koji je racionalan, ne bi trebao biti pretjerano težak, posebno u Slavoniji. Možete li tvrditi da prosječni Slavonac nakon mandata ove vlade živi bolje, pitali su novinari premijera.”Cijela Hrvatska živi bolje”, rekao je Plenković, potkrepljujući  rezultatima  kao što je  1.150 kuna veća prosječna plaća ili  754 kuna veća minimalna plaća.  Ističe kako u slijedećem mandatu želi da minimalna plaća dođe do 4250 kuna. “Smatram da je Hrvatska danas puno bolja u odnosu 2016. godinu kad smo dobili povjerenje”, rekao je Plenković. 

Novinari su i ovom prilikom upitali za komentar  afere “vjetroelektrane” i probijanja mjera.  Plenković je ponovio da kao premijer ima povjerenje u sustav, te pozvao da se utvrdi tko je taj koji probija  mjere, a što se događalo i ranije. 

 “Da postoji neka nevidljiva ruka koja utječe na DORH i policiju, istraga se ne bi dogodila. To je ta razlika poštovanja neovisnog djelovanja policije i DORH-a, za mene;  povjerenje građana u policiju, DORH i sud je ključno da se otkrije tko unutar sustava probija mjere, to je za njih ključno, nije ovo prvi put, neka se potrude i jedni i drugi i treći saznati kako im se to dogodilo”, zaključio je premijer.

Ucitavanje vijesti

Politika

Škoro: “Ne paniramo povećavati broj ministarstava”

Published

on

Nakon što je objavljeno da će Miroslav Škoro i njegov Domovinski pokret osnovati “Ministarstvo sreće”, preko Facebook stranice oglasio se Škoro koji pojašnjava:

Domovinski pokret ne planira povećavati broj ministarstava niti pospješivati daljnje bujanje ionako preglomaznog državnog aparata. Boje nas se pa izmišljaju da ćemo osnivati Ministarstvo sreće. Mi znamo kako ćemo hrvatski narod usrećiti – tako što ćemo smanjiti broj ministarstava i decentralizirati državnu upravu. Zašto neka ministarstva ne bi bila u Slavoniji, a neka u Dalmaciji? I, na kraju, kome bi uopće moglo smetati podizanje kvalitete života i sreća hrvatskoga naroda?

Domovinski pokret ne planira povećavati broj ministarstava niti pospješivati daljnje bujanje ionako preglomaznog…

Objavljuje Miroslav ŠkoroSubota, 6. lipnja 2020.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije