Povezite se

Politika

Branko Pek: “Nije normalno da postoji Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o otocima a ne postoji Zakon o ratom stradalim područjima”.

Objavljeno

-

Zajednica povratnika od svoga osnutka 1992. godine stavljala je pred sebe ciljeve i zadaće počevši od očuvanja dostojanstva prognanika nakon što su ostali bez svega, prvenstveno bez krova nad glavom i bez svoga ognjišta a sve kroz Zakon o statusu prognanika i izbjeglica, i višegodišnjem inzistiranju na zahtjevu HOĆEMO KUĆI.

Nacionalno donosi razgovor sa Brankom Pekom, predsjednikom Zajednice povratnika Osječko baranjske županije…

Da bi ostvarili naše zahtijeve i ciljeve tražili smo zakon o obnovi. A kako se obnova približavala kraju tražili smo Zakon o područjima posebne državne skrbi, pa zakon o poticanju ulaganja radi oživljavanja gospodarstva u područjima u koja smo se vratili, kaže Pek.

Dodaje da su većinu tih zakonskih prijedloga sami pisali. Naravno svi ti zahtjevi bili su usmjereni prema Vladi RH bez obzira koja opcija bila na vlasti. Na red je došlo i stambeno zbrinjavanje mladih obitelji ali sve je to bilo usmjereno na stvaranje nužnih uvjeta za povratak i opstanak. Ono što je život pokazao je činjenica da samo krov nad glavom nije dovoljan ako obitelj koja se vratila nema posao ili radi samo jedan član obitelji za mizernu plaću od koje ne može pokriti niti osnovne životne potrebe. Dakle, trebalo je stvoriti uvjete gospodarstvenicima i potencijalnim ulagačima da dođu u ratom stradala područja i tu otvaraju proizvodne pogone i zapošljavaju povratnike. To je u samom začetku zahvaljujući Zakonu o poticanju ulaganja dalo dobre rezultate što se zorno vidi u poslovnoj zoni Beli Manastir. Onda se netko “pametan” sjetio ukinuti taj zakon i od tada je sve stalo, kaže Pek.

Započeo je retrogradni proces odlaska ljudi i to mladih, obrazovanih kadrova, iz cijele Hrvatske ali je osobito izražen u ranije okupiranim područjima. I na to već godinama upozoravamo kao i na demografsku devastaciju koja je posljedica toga.

Posljednjih nekoliko godina borimo se, i od toga nećemo odustati, tražimo da se donese Zakon o ratom stradalim područjima, budući je Zakon o područjima posebne državne skrbi nestao.

Drugi veliki cilj koji je još pred Zajednicom je naknada ratne štete. Dakle, već je rečeno da krov nad glavom i to po modelu 35+10 m2 nije naknada ratne štete nego stvaranje nužnih uvjeta za povratak. Kad je Baranja u pitanju mnogi poljoprivrednici su generacijama stvarali uvjete za što bolju i veću poljoprivrednu proizvodnju a u vrijeme okupacije i progonstva su ostali bez svega.

U isto vrijeme su seljaci u recimo Čakovcu, Varaždinu itd., gledali na televiziji što se događa u ratom zahvaćenim područjima i normalno se bavili svojim poslom. Kada se naš seljak vratio na zgarište, prvo se morao kreditno zadužiti da bi kupio osnovne stvari potrebne za početak poljoprivredne proizvodnje. I sada bi ta dva seljaka trebala zajedno ući na tržište Europske unije pod istim uvjetima. E, to nije niti pošteno niti moguće, tvrdi Pek.

Ne mogu samo prognanici koji su ujedno bili i hrvatski branitelji, snositi teret rata jer su ionako najvećom cijenom platili stvaranje hrvatske države. Zato inzistiramo na naknadi ratne štete.

U nekoliko navrata upozoravali smo na neriješeno pitanje državne granice između Republika Srbije i Hrvatske na Dunavu. Postoje tri modela rješavanja i to, međusobni dogovor, arbitraža ili međunarodni sud. Upozoravam i pozivam našu diplomaciju, vrh države da se konačno pokrene postojeća međudržavna komisija za granicu.

Nije normalno da postoji Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o otocima a ne postoji Zakon o ratom stradalim područjima. To je apsurd i moramo se zajednički boriti jer su ova područja koja su pretrpjela sve strahote rata, to zaslužila. Ključ rješenja leži u Zagrebu i moguće je sve to riješiti ako postoji politička volja.

O NAKNADI RATNE ŠTETE

Inzistirajući na naknadi ratne štete fizičkim osobama, dakle prognanicima koju su pretrpjeli u vrijeme Domovinskog rata, Zajednica povratnika primjećuje da svojom višegodišnjom šutnjom, hrvatske vlasti pokušavaju hrvatskom narodu oduzeti pravo na naplatu ratne odštete od republike Srbije.

Hrvatska od Srbije kao pravne sljednice SRJ, može naplatiti štetu. Za takve zahtjeve postoji čak i pravni okvir. Riječ je o Sporazumu o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne republike Jugoslavije, koji je potpisan 23. kolovoza 1996. Prema članku 7. tog Sporazuma, dvije su se države obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo sa po tri predstavnika i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu, kaže Pek.

Podsjetimo se da SR Njemačka i danas otplaćuje ratnu odštetu Državama protiv kojih je ratovala i na koje je izvršila agresiju. Podsjetimo se da i danas plaćaju mirovine i naknade ljudima koji su bili zatočeni u logorima i koji su preživjeli stradavanja od Njemačkih vojnika.

U međuvremenu, Hrvatska tužba za genocid na Haaškom sudu, iako odbačena po pitanju genocida dala je jasnu definiciju da Srbija treba isplatiti ratnu odštetu potvrđujući izrijekom: da je Republika Hrvatska bila napadnuta na svom teritoriju, da je na Republiku Hrvatsku izvršena agresija od strane JNA i srpskih snaga.

Republika Hrvatska je u Domovinskom ratu 1991–1995. godine, pretrpjela velike ljudske gubitke, stradanja branitelja i stanovništva te ogromne materijalne štete, a što je bitno obilježilo njen gospodarski i socijalni razvoj u protekla dva desetljeća, osobito u ratom stradalim područjima koja danas znatno zaostaju u razvoju u odnosu na ostale dijelove RH.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi te Državna revizija za popis i procjenu ratne štete, 2006. godine, napravili su opsežan dokument sa točnim izračunom počinjene izravne materijalne štete za uništenu imovinu kao i nematerijalne štete, a koja se odnosi na žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama.

Izračunom je utvrđeno da počinjena izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990–1999. godine iznosi 236.431.568.000 kuna ili da olakšamo usporedbu, oko 32 milijarde eura, dok su ukupni izdaci za žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama bili veći od 36 milijardi kuna, sa godišnjom tendencijom rasta od 4,578 milijardi, čime se u 2017. godini dug neizravne štete popeo na preko 82 milijarde kuna ili oko 11 milijardi eura, kaže Branko Pek.

Dodao je da se ta brojka, međutim, odnosi na ukupne štete, dok Zajednica povratnika inzistira na naknadi štete fizičkim osobama, koja je znatno manja od gore spomenute procjene.

Ako je tijekom Domovinskog rata bilo oko 210.000 prognanika, to je oko 50.000 obitelji. Prema popisima imovine koje smo svi predali u državni ured za statistiku, došli smo do izračuna da bi svakoj obitelji PROSJEČNO – trebalo isplatiti 200.000 – 300.000 kuna a to je oko 10 – 15 milijardi kuna. Također smo rekli da ne tražimo isplatu odjednom i da ne mora biti u svim slučajevima u novcu već u vaučerima, vrijednosnim papirima i sl. s kojima bi povratnik mogao kupiti traktor, državnu zemlju i slično za pokretanje svoje djelatnosti. Dakle to je prvorazredno gospodarsko a time i demografsko pitanje. Možemo zamisliti kako bi oživjela ta područja kada bi se u njih „upumpalo“ 10 milijardi kuna, kazao je za Nacionalno predsjednik Zajednice povratnika Osječko baranjske županije Branko Pek.

Izdvojeno

Bačić u Saboru: HRT sanirao preneseni gubitak i nastavio ulaganja

Published

on

Dodao

Ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić u četvrtak je, podnoseći pred saborskim zastupnicima izvješće o poslovanju za 2016., 2017. i 2018., rekao da je HRT zahvaljujući dobiti i restriktivnoj troškovnoj politici sanirao preneseni gubitak, ali i nastavio ulagati u imovinu i podizanje tehnologije.

Preneseni gubitak koji je u 2016. iznosio je 587 milijuna, u 2017. je smanjen na 549 milijuna, a u 2018. na 440, rekao je Bačić, naglasivši da je kreditna zaduženost od početnih 350 milijuna kuna smanjena na 157 milijuna kuna, čime su izvršene obveze iz ugovora s Vladom.

U 2018., u kojoj je povećana dobit i smanjena kreditna zaduženost, HRT je pokrenuo peti kanal HRT International namijenjen Hrvatima izvan domovine i međunarodnoj javnosti, te je nakon četverogodišnje stanke ponovno otvorio svoje dopisništva u Mostaru i Sarajevu.

U sportskom programu realizirano je više projekata, poput prijenosa Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, prijenos povratka reprezentacije u trajanju dužem od devet sati. U 2018. prodana je dramska serija Čuvar dvoraca švedskom servisu, a Netflix je kupio seriju Novine.

HRT je u 2018, kazao je Bačić, ostvario dobit od 81,3 milijun kuna i prihod od 1,387 milijardu kuna,

U 2017. po njegovim riječima uspostavljena je stabilna upravljačka struktura čime su napokon osigurani uvjeti za daljnji razvoj i pokretanje procesa koji vode prema transformaciji sustava te je zaustavljen negativni trend u programskom i poslovnom segmentu.

Rezultat poslovanja u toj godini je iznosio sto milijuna kuna, što je 46 posto više od planiranog, uz prihod od 1,389 milijarde kuna. Bačić je naglasio da je 2017. značajno poboljšanja likvidnost jer su se obveze počele izvršavati u rokovima, dok je zaduženost prema bankama smanjena za 78,2 milijuna iako se u međuvremenu HRT zadužio za 120 milijuna kuna.

Za 2016. Bačić je rekao da je usprkos čestim promjenama upravljačke strukture glavnog ravnatelja i ravnateljstva HRT poduzimao niz mjera usmjerenih na stabilizaciju poslovanja.

Nakon promjene glavnog ravnatelja napravljena je analiza učinaka programa restrukturiranja na temelju koje je vodstvo ocijenilo da realizacija programa nije izvršena pa je napušten taj program, ali je nastavljena restriktivna troškovna politika.

U 2016. povećane su obveze prema bankama za 26 milijuna kuna što je iskorišteno za smanjenje kratkotrajne zaduženosti, a skraćenja su kašnjenja u podmirenju obveza, rekao je Bačić koji je na čelno mjesto javnog servisa imenovan u veljači 2017.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Jandroković: Da postoji kult ličnosti Andreja Plenkovića suparnici bi bili u ‘mišjim rupama’

Published

on

Dodao

Glavni tajnik HDZ-a Gordan Jandroković ocijenio je u ponedjeljak da je smiješna teza zamjenika predsjednika stranke Milijana Brkića da u HDZ-u postoji kult ličnosti Andrijea Plenkovića koji se okružio poslušnicima, jer da postoji, njegovi bi suparnici “vjerojatno bili u mišjim rupama”.

Također je oštro osudio prozivke zamjenika stranke Milijana Brkića za nedostatak legitimiteta ljudi oko sadašnjeg predsjednika stanke.

“Imamo izravne izbore pa vidite na koji način suparnici komuniciraju s Andrejem Plenkovićem. Da postoji kult ličnosti vjerojatno bi bili u mišjim rupama. Očito je da ne postoji, možda je postojao kult ličnosti glavnog tajnika od 2012. do 2016.”, izjavio Jandroković ispred središnjice HDZ-a, gdje se danas podnose kandidature za unutarstranačke izbore.

Brkić je u nedjelju ustvrdio kako se Plenković, kao predsjednik  HDZ-a, okružio poslušnicima, ljudima koji nemaju izborni legitimitet što se tiče stranačke baze i da je stvorio kult obožavanja velikog vođe.

Jandroković kaže kako je u HDZ-u dosad obnašao niz visokih dužnosti te mu je neprihvatljivo spominjanje nedostatka legitimiteta od ljudi koji podržavaju kandidata Miru Kovača. Ističe kako je njegova dužnost kao glavnog tajnika da unutarstranački izbori proteknu u demokratskom ozračju, da budu transparentni i dobro organizirani te da ne bi bilo pošteno ni moralno da se kao glavni tajnik kandidira za bilo koju funkciju.

“Istovremeno vidim da mi sadašnji zamjenik predsjednika predbacuje nedostatak legitimiteta”, kazao je Jandroković. Podsjetio je kako je u visoku politiku ušao 2003. godine, dva puta bio izabran za predsjednika županijskog odbora Bjelovarsko-bilogorske županije, jednom za predsjednika HDZ-a Grada Zagreba, pet puta u Hrvatski sabor i tri puta u Predsjedništvo HDZ-a.

“Iza mene je čitav niz izbora i danas da mi netko spominje nedostatak legitimiteta krajnje mi je neprihvatljivo. Tim više što mi to spominje čovjek koji je 2012. isto bio glavni tajnik. Glavnog tajnika bira Predsjedništvo i ne bira se izravno, i od 2012. do 2016. bio je ‘bog i batina’ u HDZ-u, svi su ga se bojali. Onda mu nije smetalo to što nije imao legitimitet. Jedan jedini put izabran je na saboru HDZ-a 2016. i to kao jedini kandidat”, rekao je.

Jandroković podsjeća i kako je 2015. dobio preko 8000 glasova preferencijalnih glasova ili oko 12 posto u šestoj izbornoj jedinici, dok je 2016. kao glavni tajnik stranke organizirao jednu od najuspješnijih kampanja HDZ-a iako je dobio manje preferencijalnih glasova.

“I sada se taj podatak zloupotrebljava. Ja sam kao vezni igrač u nogometu, nije zabio gol ali je odigrao jako važnu utakmicu. A oni koji su se bavili isključivo sobom i svojim kampanjama danas mi predbacuju mali broj preferenecijalnih glasova”, kazao je. 

Kaže i kako ne zna što to znači biti glavni operativac, kakvim se smatrao Brkić dok je bio glavni tajnik stranke. “2015. kada je bila velika Domoljubna koalicija HDZ nije pobijedio. Glavni tajnik je tada bio glavni operativac. 2016. sam ja bio glavni tajnik i pobijedili smo na izborima, kao i na lokalnim izborima”.

Za tezu da je HDZ izgubio EU izbore, Jandroković kaže kako su “pobijedili ali ne onoliko koliko smo htjeli”, dok u predsjedničkim izbora on nije vodio kampanju.

Jandroković kaže kako će od sada govoriti izravno sve ono što zna i što misli, a što će nekim ljudima biti vrlo neugodno. Dosad to nije radio, kaže, jer je vodio računa o interesima HDZ-a.

Napadi kakvi su došli u prvih nekoliko dana kampanje prema predsjedniku HDZ-a mogu dovesti do toga da će kasnija suradnja biti nemoguća ocijenio je Jandroković i pozvao sve da “stanu na loptu” jer su to unutarstranački izbori, a iza toga da slijede parlamantarni izbori.

“Moraju paziti što rade zbog interesa HDZ-a. Ja nisam osoba koja bi nekog isključivala i tražila sankcije, ali postoje odgovornost svih koji sudjeluju u kampanji. Ne radi se o borbi za golu vlast nego da HDZ izađe snažniji. A oni koji se bore za golu vlast unutar stranke, pritom nanoseći štetu stranci, ne čine dobro HDZ-u, i to je moje upozorenje”, kazao je Jandroković.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Kovač, Stier i Penava predaju kandidature za unutarstranačke izbore

Published

on

Dodao

Foto: N1

Kandidati za predsjednika, zamjenika predsjednika te potpredsjednika HDZ-a, Miro Kovač, Ivan Penava i Davor Ivo Stier potpisat će obrasce za prijavu kandidatura u središnjici HDZ-a i tako službeno početi kampanju za unutarstranačke izbore.

Od kad su najavili kandidature u HDZ-u je krenulo izajšnjavanje članova kojem će se timu prikloniti.

Aktualni predsjednik stranke Andrej Plenković dobio je potporu svojih ministara, ali možda najveći “udarac” zadobio je jučer od svog zamjenika Milijana Brkića.

On je u intervjuu za Novu TV najavio da će se kandidirati za potpredsjednika stranke, a podržao je opciju Mire Kovača Davora Ive Stiera i Ivana Penave što se tiče politika.

U žestokoj kritici je predsjednika HDZ-a Plenkovića optužio da se okružio poslušnicima i stvorio kult obožavanja velikog vođe.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije