Povezite se

Politika

Branko Pek: “Nije normalno da postoji Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o otocima a ne postoji Zakon o ratom stradalim područjima”.

Objavljeno

-

Zajednica povratnika od svoga osnutka 1992. godine stavljala je pred sebe ciljeve i zadaće počevši od očuvanja dostojanstva prognanika nakon što su ostali bez svega, prvenstveno bez krova nad glavom i bez svoga ognjišta a sve kroz Zakon o statusu prognanika i izbjeglica, i višegodišnjem inzistiranju na zahtjevu HOĆEMO KUĆI.

Nacionalno donosi razgovor sa Brankom Pekom, predsjednikom Zajednice povratnika Osječko baranjske županije…

Da bi ostvarili naše zahtijeve i ciljeve tražili smo zakon o obnovi. A kako se obnova približavala kraju tražili smo Zakon o područjima posebne državne skrbi, pa zakon o poticanju ulaganja radi oživljavanja gospodarstva u područjima u koja smo se vratili, kaže Pek.

Dodaje da su većinu tih zakonskih prijedloga sami pisali. Naravno svi ti zahtjevi bili su usmjereni prema Vladi RH bez obzira koja opcija bila na vlasti. Na red je došlo i stambeno zbrinjavanje mladih obitelji ali sve je to bilo usmjereno na stvaranje nužnih uvjeta za povratak i opstanak. Ono što je život pokazao je činjenica da samo krov nad glavom nije dovoljan ako obitelj koja se vratila nema posao ili radi samo jedan član obitelji za mizernu plaću od koje ne može pokriti niti osnovne životne potrebe. Dakle, trebalo je stvoriti uvjete gospodarstvenicima i potencijalnim ulagačima da dođu u ratom stradala područja i tu otvaraju proizvodne pogone i zapošljavaju povratnike. To je u samom začetku zahvaljujući Zakonu o poticanju ulaganja dalo dobre rezultate što se zorno vidi u poslovnoj zoni Beli Manastir. Onda se netko “pametan” sjetio ukinuti taj zakon i od tada je sve stalo, kaže Pek.

Započeo je retrogradni proces odlaska ljudi i to mladih, obrazovanih kadrova, iz cijele Hrvatske ali je osobito izražen u ranije okupiranim područjima. I na to već godinama upozoravamo kao i na demografsku devastaciju koja je posljedica toga.

Posljednjih nekoliko godina borimo se, i od toga nećemo odustati, tražimo da se donese Zakon o ratom stradalim područjima, budući je Zakon o područjima posebne državne skrbi nestao.

Drugi veliki cilj koji je još pred Zajednicom je naknada ratne štete. Dakle, već je rečeno da krov nad glavom i to po modelu 35+10 m2 nije naknada ratne štete nego stvaranje nužnih uvjeta za povratak. Kad je Baranja u pitanju mnogi poljoprivrednici su generacijama stvarali uvjete za što bolju i veću poljoprivrednu proizvodnju a u vrijeme okupacije i progonstva su ostali bez svega.

U isto vrijeme su seljaci u recimo Čakovcu, Varaždinu itd., gledali na televiziji što se događa u ratom zahvaćenim područjima i normalno se bavili svojim poslom. Kada se naš seljak vratio na zgarište, prvo se morao kreditno zadužiti da bi kupio osnovne stvari potrebne za početak poljoprivredne proizvodnje. I sada bi ta dva seljaka trebala zajedno ući na tržište Europske unije pod istim uvjetima. E, to nije niti pošteno niti moguće, tvrdi Pek.

Ne mogu samo prognanici koji su ujedno bili i hrvatski branitelji, snositi teret rata jer su ionako najvećom cijenom platili stvaranje hrvatske države. Zato inzistiramo na naknadi ratne štete.

U nekoliko navrata upozoravali smo na neriješeno pitanje državne granice između Republika Srbije i Hrvatske na Dunavu. Postoje tri modela rješavanja i to, međusobni dogovor, arbitraža ili međunarodni sud. Upozoravam i pozivam našu diplomaciju, vrh države da se konačno pokrene postojeća međudržavna komisija za granicu.

Nije normalno da postoji Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o otocima a ne postoji Zakon o ratom stradalim područjima. To je apsurd i moramo se zajednički boriti jer su ova područja koja su pretrpjela sve strahote rata, to zaslužila. Ključ rješenja leži u Zagrebu i moguće je sve to riješiti ako postoji politička volja.

O NAKNADI RATNE ŠTETE

Inzistirajući na naknadi ratne štete fizičkim osobama, dakle prognanicima koju su pretrpjeli u vrijeme Domovinskog rata, Zajednica povratnika primjećuje da svojom višegodišnjom šutnjom, hrvatske vlasti pokušavaju hrvatskom narodu oduzeti pravo na naplatu ratne odštete od republike Srbije.

Hrvatska od Srbije kao pravne sljednice SRJ, može naplatiti štetu. Za takve zahtjeve postoji čak i pravni okvir. Riječ je o Sporazumu o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne republike Jugoslavije, koji je potpisan 23. kolovoza 1996. Prema članku 7. tog Sporazuma, dvije su se države obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo sa po tri predstavnika i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu, kaže Pek.

Podsjetimo se da SR Njemačka i danas otplaćuje ratnu odštetu Državama protiv kojih je ratovala i na koje je izvršila agresiju. Podsjetimo se da i danas plaćaju mirovine i naknade ljudima koji su bili zatočeni u logorima i koji su preživjeli stradavanja od Njemačkih vojnika.

U međuvremenu, Hrvatska tužba za genocid na Haaškom sudu, iako odbačena po pitanju genocida dala je jasnu definiciju da Srbija treba isplatiti ratnu odštetu potvrđujući izrijekom: da je Republika Hrvatska bila napadnuta na svom teritoriju, da je na Republiku Hrvatsku izvršena agresija od strane JNA i srpskih snaga.

Republika Hrvatska je u Domovinskom ratu 1991–1995. godine, pretrpjela velike ljudske gubitke, stradanja branitelja i stanovništva te ogromne materijalne štete, a što je bitno obilježilo njen gospodarski i socijalni razvoj u protekla dva desetljeća, osobito u ratom stradalim područjima koja danas znatno zaostaju u razvoju u odnosu na ostale dijelove RH.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi te Državna revizija za popis i procjenu ratne štete, 2006. godine, napravili su opsežan dokument sa točnim izračunom počinjene izravne materijalne štete za uništenu imovinu kao i nematerijalne štete, a koja se odnosi na žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama.

Izračunom je utvrđeno da počinjena izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990–1999. godine iznosi 236.431.568.000 kuna ili da olakšamo usporedbu, oko 32 milijarde eura, dok su ukupni izdaci za žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama bili veći od 36 milijardi kuna, sa godišnjom tendencijom rasta od 4,578 milijardi, čime se u 2017. godini dug neizravne štete popeo na preko 82 milijarde kuna ili oko 11 milijardi eura, kaže Branko Pek.

Dodao je da se ta brojka, međutim, odnosi na ukupne štete, dok Zajednica povratnika inzistira na naknadi štete fizičkim osobama, koja je znatno manja od gore spomenute procjene.

Ako je tijekom Domovinskog rata bilo oko 210.000 prognanika, to je oko 50.000 obitelji. Prema popisima imovine koje smo svi predali u državni ured za statistiku, došli smo do izračuna da bi svakoj obitelji PROSJEČNO – trebalo isplatiti 200.000 – 300.000 kuna a to je oko 10 – 15 milijardi kuna. Također smo rekli da ne tražimo isplatu odjednom i da ne mora biti u svim slučajevima u novcu već u vaučerima, vrijednosnim papirima i sl. s kojima bi povratnik mogao kupiti traktor, državnu zemlju i slično za pokretanje svoje djelatnosti. Dakle to je prvorazredno gospodarsko a time i demografsko pitanje. Možemo zamisliti kako bi oživjela ta područja kada bi se u njih „upumpalo“ 10 milijardi kuna, kazao je za Nacionalno predsjednik Zajednice povratnika Osječko baranjske županije Branko Pek.

Politika

Drago Krpina: Evo zločina velikosrpskih barbara

Published

on

Drago Krpina/Izvor:HRT

Bivši saborski zastupnik i glavni tajnik HDZ-a, HDZ-ov doajen Drago Krpina napisao je u prigodi obilježavanja Oluje tekst na društvenoj mreži i iznio zastrašujuće podatke. Objavu na društvenim mrežama prenosimo u cijelosti:

OLUJA SE NEPOVRATNO UTKALA U HRVATSKI NACIONALNI IDENTITET, OSTAT ĆE NJEGOVOM TRAJNOM SASTAVNICOM I NADAHNUĆEM BUDUĆIM HRVATSKIM NARAŠTAJIMA „DOK NAM ŽIVO SRCE BIJE“
Svima koji Hrvatsku istinski doživljavaju svojom Domovinom, čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i dan hrvatskih branitelja!
Prije dvadeset i pet godina ostvarili smo veličanstvenu pobjedu nad velikosrpskim agresorima čiji je cilj bio trajno okupirati trećinu hrvatskog državnog teritorija i priključiti ga stoljećima planiranoj „velikoj Srbiji“.

Nažalost, u zločinačkom okupatorskom pothvatu sudjelovao je i veliki dio hrvatskih građana srpske nacionalnosti koji su prednjačili u zatiranju svega hrvatskog na privremeno okupiranim hrvatskim područjima.
Bio je to konačan sraz hrvatske državotvorne ideje i velikosrpske osvajačke politike.

Stoljećima su bili sučeljeni imperijalni velikosrpski planovi o stvaranju „velike Srbije“ i težnja Hrvata za stvaranjem svoje slobodne države Hrvatske. Oba cilja nisu mogla biti ostvarena. Ostvarenje velikosrpskih planova isključivalo je mogućnost postojanja države Hrvatske. Uspostava države Hrvatske poništavala je mogućnost stvaranja „velike Srbije“.

Prije dvadeset i pet godina odigrala se konačna završnica u kojoj je zauvijek slomljen i poražen velikosrpski imperijalni san a ostvarena gotovo tisućljetna težnja hrvatskog naroda za obnovom svoje pune državnosti.

Sudbinu poraženih podjelio je i onaj dio Srba iz Hrvatske koji su, za ostvarenje ideje „da svi Srbi žive u jednoj državi“ sudjelovali u stravičnim zločinima nad svojim dojučerašnjim susjedima Hrvatima.
Prije dvadeset i pet godina, birajući između zapovjedi svojih vojvoda da napuste Hrvatsku i poziva predsjednika Tuđmana da ostanu, izabrali su ono prvo. Otišli su jer im je bila neprihvatljiva pomisao o životu u suverenoj, samostalnoj i slobodnoj državi Hrvatskoj i jer su bili svjesni zločina u kojima su sudjelovali. Nisu imali hrabrosti suočiti se s onima nad kojima su počinili najteže zločine.
Zločini velikosrpskih barbara ogledaju se u:

15 000 POGINULIH I JOŠ PREKO TISUĆU NESTALIH HRVATSKIH BRANITELJA I CIVILA;
402 POGINULE HRVATSKE DJECE;
33 000 RANJENIH OD TOGA OKO 10 000 CIVILA:
10 000 DJECE KOJA SU OSTALA BEZ JEDNOG ILI OBA RODITELJA;
600 HRVATA (UGLAVNOM STARACA) UBIJENIH NA PRIVREMENO OKUPIRANIM HRVATSKIM PODRUČJIMA NAKON DOLASKA SNAGA UN-a;
550 TISUĆA PROGNANIKA MEĐU NJIMA 120 000 DJECE;
OKU 150 000 POTPUNO ILI DJELOMIČNO RAZORENIH KUĆA;
PREKO TISUĆU POTPUNO ILI DJELOMIČNO RAZRUŠENIH KATOLIČKIH CRKAVA;
OKO 300 MILIJARDI KN NEPOSREDNIH I POSREDNIH RATNIH ŠTETA.

Hrvatska je vojska i policija prije dvadeset i pet godina prekinula navedeni zastrašujući ritam srpskoagresorskih zločina.

Imajući na umu sva navedena stradanja, lako je razumjeti važnost OLUJE, radost, zanos i oduševljenje kojim je ona ispunila hrvatski narod kao i razloge što njezinu godišnjicu obilježavamo s posebnim osjećajima.
U posljednje vrijeme svjedočimo podmuklim pokušajima, nakon što se u tomu nije uspjelo u Haagu, da se OLUJA prikaže kao zločin nad „nedužnim“ srpskim stanovništvom. Svrha je odavno poznata: još jednom označiti hrvatski narod genocidnim a sudionike velikosrpske agresije na Hrvatsku prikazati nevinim žrtvama.

Nažalost, svjesno ili nesvjesno u tomu sudjeluje i dio hrvatske političke i medijske elite.
Hrvatska se uporno pokušava prisiliti na opravdavanje zbog legitimnog, pravednog i neizbježnog oslobađanja svojih, od srpskih okupatora zaposjednutih, područja, na kojima su u četiri godine nad Hrvatima počinjeni najstrašniji pogromi i zločini.

Toj podmukloj nakani, zakamufliranoj floskulama o pomirbi i zajedničkoj budućnost, koja bi se trebala temeljiti na zaboravu i prešućivanju povijesne istine, valja se beskompromisno oduprijeti.
Stabilnu budućnost i pravedno društvo moguće je graditi samo na ISTINI a ne na njezinu relativiziranju i krivotvorenju.

Uz ostalo, uvijek treba podsjećati da je, nasuprot Srbima iz Hrvatske koji su sudjelovali u velikosrpskoj agresiji, u obrani Hrvatske sudjelovalo i oko deset tisuća naših prijatelja i suboraca srpske nacionalnosti koji su Hrvatsku doživljavali i branili kao svoju Domovinu.
Krici gorčine poraženih sudionika agresije na Hrvatsku, još uvijek aktualnih upravljača Srbijom, nekadašnjih Miloševićevih i Šešeljevih pobočnika, koji svake godine u ove dane dopiru iz Beograda, odjekuju i u prividno plačljivim, a zapravo perfidno zlonamjernim, pupovačkim naricanjima po Hrvatskoj.

Svi ti krici srdžbe i prijetvorna „naricanja“ vojnih i političkih velikosrpskih agresorskih gubitnika ne mogu i neće pomutiti nesputanu hrvatsku radost u prisjećanju na našu veličanstvenu pobjedu čiju 25. obljetnicu obilježavamo.
OLUJA se nepovratno utkala u hrvatski nacionalni identet, ostat će njegovom trajnom sastavnicom i nadahnućem budućim hrvatskim naraštajima „DOK NAM ŽIVO SRCE BIJE“.

OLUJA SE NEPOVRATNO UTKALA U HRVATSKI NACIONALNI IDENTITET, OSTAT ĆE NJEGOVOM TRAJNOM SASTAVNICOM I NADAHNUĆEM BUDUĆIM…

Objavljuje Drago KrpinaUtorak, 4. kolovoza 2020.

Ucitavanje vijesti

Politika

Pet od 55 sudionika nije podnijelo financijsko izvješće, prijete im kazne

Published

on

Pet od ukupno 55 stranaka, koalicija i kandidata koji su sudjelovali na saborskim izborima nije ispunilo svoju obvezu i Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) u roku dostavilo cjelovit izvještaj o financiranju izborne promidžbe.

Taj je rok istekao u utorak u ponoć, a do njega svoja izvješća u DIP-ov informacijski sustav za nadzor financiranja nisu unijeli: Hrvatska stranka budućnosti, neovisne liste Damira Grunbauma i Dina Debeljuha, te dvojica kandidata iz 12., manjinske izborne jedinice Bari Ahmedi i Robert Bosak, potvrdilo je u srijedu Povjerenstvo.

Izbornim sudionicima koji su zaboravili svoju obvezu prijete prekršajne novčane kazne koje za stranke iznose od 10 tisuća do 100 tisuća kuna, a za neovisne liste, odnosno osobe koje su ih ovlaštene zastupati i za kandidate od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Cjeloviti financijski izvještaji svih sudionika mogu se, odnosno moći će se vidjeti na jednom mjestu, DIP-ovoj mrežnoj stranici.

Izvještaji stranaka, odnosno koalicija i kandidata koji su dostavljeni zaključno sa 3. kolovozom već su objavljeni i mogu se vidjeti, dok će se izvještaji dostavljeni zadnjeg dana roka,  4. kolovoza moći vidjeti od četvrtka, 6. kolovoza.

Izvještaji se objavljuju prvog radnog dana nakon predaje, a kako je srijeda državni praznik i neradni dan, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, danas se ne objavljuju.

U četvrtak će se moći vidjeti i cjeloviti financijski izvještaji stranaka i koalicija koje su izborile najviše mjesta u Hrvatskom saboru: HDZ-a, Restart koalicije, Domovinskog pokreta, Mosta NL i platforme Možemo!

HDZ je u utorak sam izvijestio da je za promidžbu potrošio 15,8 milijuna kuna, te da su mu približno isti bili i primici.  

Po listi, odnosno kandidatu, u jednoj izbornoj jedinici na promidžbu se moglo potrošiti najviše 1,5 milijuna kuna, HDZ se natjecao u 11 jedinica, što znači da je ukupno mogao potrošiti 16,5 milijuna kuna.  

Dio izbornih troškova ta će stranka ‘pokriti’ naknadom koju država isplaćuje za svaki osvojeni saborski mandat, a koja iznosi 135 tisuća kuna po mandatu. S obzirom da ih je HDZ osvojio 66, trebalo bi mu pripasti naknada od 8,9 milijuna kuna.

Za njeno dobivanje trebat će pak pričekati da DIP provede nadzor financiranja izborne promidžbe, rok za izvješće o tom nadzoru je 14. rujna.

Ucitavanje vijesti

Politika

Na izborima u svibnju birat ćemo 634 lokalna dužnosnika manje

Published

on

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica netom je izišao iz samoizolacije, a već najavljuje ubrzane promjene u svom resoru. Prva među njima je smanjenje broja regionalnih i lokalnih dužnosnika, koje bi se trebalo provesti već na predstojećim lokalnim izborima.

Na prošlim lokalnim izborima izabrano je 20 župana i gradonačelnik Zagreba, koji ima status grada i županije. Uz to, birano je i 127 gradonačelnika i 428 načelnika općina, a po važećem zakonu svi oni imaju pravo na zamjenike.

Sa po dva zamjenika župana i gradonačelnika velikih gradova i po jednim zamjenikom načelnika općina u administrativno prilično rascjepkanoj državi broj izravno izabranih lokalnih i regionalnih dužnosnika premašio je 1300, što u Vladi smatraju prevelikim brojem bez pokrića u stvarnim potrebama lokalne samouprave.

Ministar Malenica zato najavljuje da će taj broj prepoloviti, odnosno da će u Hrvatskoj nakon lokalnih izbora biti 634 zamjenika manje nego dosad.

U njegovu Ministarstvu otkrivaju da bi zamjenike zadržale samo županije i gradovi veći od 35.000 stanovnika. No, umjesto dosadašnja dva, župani i gradonačelnici velikih gradova ubuduće će imati po jednog zamjenika, a njihove poslove djelomično će preuzeti pročelnici upravnih odjela.

U Ministarstvu argumentiraju kako su zamjenici župana i gradonačelnika velikih gradova dosad u praksi uglavnom dobivali po dio ovlasti u poslovima iz djelokruga gradonačelnika i župana.

Ti su se poslovi uglavnom raspoređivali tako da bi jedan zamjenik dobio ovlasti u društvenim djelatnostima, a drugi u komunalnim poslovima, što u Ministarstvu smatraju nepotrebnim, s obzirom na to da i u županijama i u gradovima postoje pročelnici i za jedno i za drugo, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije