Povezite se

Politika

Branko Pek: “Nije normalno da postoji Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o otocima a ne postoji Zakon o ratom stradalim područjima”.

Objavljeno

-

Zajednica povratnika od svoga osnutka 1992. godine stavljala je pred sebe ciljeve i zadaće počevši od očuvanja dostojanstva prognanika nakon što su ostali bez svega, prvenstveno bez krova nad glavom i bez svoga ognjišta a sve kroz Zakon o statusu prognanika i izbjeglica, i višegodišnjem inzistiranju na zahtjevu HOĆEMO KUĆI.

Nacionalno donosi razgovor sa Brankom Pekom, predsjednikom Zajednice povratnika Osječko baranjske županije…

Da bi ostvarili naše zahtijeve i ciljeve tražili smo zakon o obnovi. A kako se obnova približavala kraju tražili smo Zakon o područjima posebne državne skrbi, pa zakon o poticanju ulaganja radi oživljavanja gospodarstva u područjima u koja smo se vratili, kaže Pek.

Dodaje da su većinu tih zakonskih prijedloga sami pisali. Naravno svi ti zahtjevi bili su usmjereni prema Vladi RH bez obzira koja opcija bila na vlasti. Na red je došlo i stambeno zbrinjavanje mladih obitelji ali sve je to bilo usmjereno na stvaranje nužnih uvjeta za povratak i opstanak. Ono što je život pokazao je činjenica da samo krov nad glavom nije dovoljan ako obitelj koja se vratila nema posao ili radi samo jedan član obitelji za mizernu plaću od koje ne može pokriti niti osnovne životne potrebe. Dakle, trebalo je stvoriti uvjete gospodarstvenicima i potencijalnim ulagačima da dođu u ratom stradala područja i tu otvaraju proizvodne pogone i zapošljavaju povratnike. To je u samom začetku zahvaljujući Zakonu o poticanju ulaganja dalo dobre rezultate što se zorno vidi u poslovnoj zoni Beli Manastir. Onda se netko “pametan” sjetio ukinuti taj zakon i od tada je sve stalo, kaže Pek.

Započeo je retrogradni proces odlaska ljudi i to mladih, obrazovanih kadrova, iz cijele Hrvatske ali je osobito izražen u ranije okupiranim područjima. I na to već godinama upozoravamo kao i na demografsku devastaciju koja je posljedica toga.

Posljednjih nekoliko godina borimo se, i od toga nećemo odustati, tražimo da se donese Zakon o ratom stradalim područjima, budući je Zakon o područjima posebne državne skrbi nestao.

Drugi veliki cilj koji je još pred Zajednicom je naknada ratne štete. Dakle, već je rečeno da krov nad glavom i to po modelu 35+10 m2 nije naknada ratne štete nego stvaranje nužnih uvjeta za povratak. Kad je Baranja u pitanju mnogi poljoprivrednici su generacijama stvarali uvjete za što bolju i veću poljoprivrednu proizvodnju a u vrijeme okupacije i progonstva su ostali bez svega.

U isto vrijeme su seljaci u recimo Čakovcu, Varaždinu itd., gledali na televiziji što se događa u ratom zahvaćenim područjima i normalno se bavili svojim poslom. Kada se naš seljak vratio na zgarište, prvo se morao kreditno zadužiti da bi kupio osnovne stvari potrebne za početak poljoprivredne proizvodnje. I sada bi ta dva seljaka trebala zajedno ući na tržište Europske unije pod istim uvjetima. E, to nije niti pošteno niti moguće, tvrdi Pek.

Ne mogu samo prognanici koji su ujedno bili i hrvatski branitelji, snositi teret rata jer su ionako najvećom cijenom platili stvaranje hrvatske države. Zato inzistiramo na naknadi ratne štete.

U nekoliko navrata upozoravali smo na neriješeno pitanje državne granice između Republika Srbije i Hrvatske na Dunavu. Postoje tri modela rješavanja i to, međusobni dogovor, arbitraža ili međunarodni sud. Upozoravam i pozivam našu diplomaciju, vrh države da se konačno pokrene postojeća međudržavna komisija za granicu.

Nije normalno da postoji Zakon o brdsko-planinskim područjima i Zakon o otocima a ne postoji Zakon o ratom stradalim područjima. To je apsurd i moramo se zajednički boriti jer su ova područja koja su pretrpjela sve strahote rata, to zaslužila. Ključ rješenja leži u Zagrebu i moguće je sve to riješiti ako postoji politička volja.

O NAKNADI RATNE ŠTETE

Inzistirajući na naknadi ratne štete fizičkim osobama, dakle prognanicima koju su pretrpjeli u vrijeme Domovinskog rata, Zajednica povratnika primjećuje da svojom višegodišnjom šutnjom, hrvatske vlasti pokušavaju hrvatskom narodu oduzeti pravo na naplatu ratne odštete od republike Srbije.

Hrvatska od Srbije kao pravne sljednice SRJ, može naplatiti štetu. Za takve zahtjeve postoji čak i pravni okvir. Riječ je o Sporazumu o normalizaciji odnosa između Republike Hrvatske i Savezne republike Jugoslavije, koji je potpisan 23. kolovoza 1996. Prema članku 7. tog Sporazuma, dvije su se države obvezale u roku od 30 dana osnovati zajedničko povjerenstvo sa po tri predstavnika i sklopiti sporazum o naknadi za svu uništenu, oštećenu i nestalu imovinu, kaže Pek.

Podsjetimo se da SR Njemačka i danas otplaćuje ratnu odštetu Državama protiv kojih je ratovala i na koje je izvršila agresiju. Podsjetimo se da i danas plaćaju mirovine i naknade ljudima koji su bili zatočeni u logorima i koji su preživjeli stradavanja od Njemačkih vojnika.

U međuvremenu, Hrvatska tužba za genocid na Haaškom sudu, iako odbačena po pitanju genocida dala je jasnu definiciju da Srbija treba isplatiti ratnu odštetu potvrđujući izrijekom: da je Republika Hrvatska bila napadnuta na svom teritoriju, da je na Republiku Hrvatsku izvršena agresija od strane JNA i srpskih snaga.

Republika Hrvatska je u Domovinskom ratu 1991–1995. godine, pretrpjela velike ljudske gubitke, stradanja branitelja i stanovništva te ogromne materijalne štete, a što je bitno obilježilo njen gospodarski i socijalni razvoj u protekla dva desetljeća, osobito u ratom stradalim područjima koja danas znatno zaostaju u razvoju u odnosu na ostale dijelove RH.

Ministarstvo rada i socijalne skrbi te Državna revizija za popis i procjenu ratne štete, 2006. godine, napravili su opsežan dokument sa točnim izračunom počinjene izravne materijalne štete za uništenu imovinu kao i nematerijalne štete, a koja se odnosi na žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama.

Izračunom je utvrđeno da počinjena izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990–1999. godine iznosi 236.431.568.000 kuna ili da olakšamo usporedbu, oko 32 milijarde eura, dok su ukupni izdaci za žrtve i stradalnike rata te branitelje po raznim osnovama bili veći od 36 milijardi kuna, sa godišnjom tendencijom rasta od 4,578 milijardi, čime se u 2017. godini dug neizravne štete popeo na preko 82 milijarde kuna ili oko 11 milijardi eura, kaže Branko Pek.

Dodao je da se ta brojka, međutim, odnosi na ukupne štete, dok Zajednica povratnika inzistira na naknadi štete fizičkim osobama, koja je znatno manja od gore spomenute procjene.

Ako je tijekom Domovinskog rata bilo oko 210.000 prognanika, to je oko 50.000 obitelji. Prema popisima imovine koje smo svi predali u državni ured za statistiku, došli smo do izračuna da bi svakoj obitelji PROSJEČNO – trebalo isplatiti 200.000 – 300.000 kuna a to je oko 10 – 15 milijardi kuna. Također smo rekli da ne tražimo isplatu odjednom i da ne mora biti u svim slučajevima u novcu već u vaučerima, vrijednosnim papirima i sl. s kojima bi povratnik mogao kupiti traktor, državnu zemlju i slično za pokretanje svoje djelatnosti. Dakle to je prvorazredno gospodarsko a time i demografsko pitanje. Možemo zamisliti kako bi oživjela ta područja kada bi se u njih „upumpalo“ 10 milijardi kuna, kazao je za Nacionalno predsjednik Zajednice povratnika Osječko baranjske županije Branko Pek.

Politika

Medved: Nova vlada imat će od 15 do 18 ministarstava

Published

on

Ministar branitelja Tomo Medved najavio je u ponedjeljak kako bi do kraja tjedna mogli imati cjelokupnu strukuturu buduće vlade koja će brojiti od 15 do 18 ministarstava, a pojasnio je i zašto se odustalo od objedinjavanja resora obrane i branitelja.

“Predsjednik vlade svakodnevno razgovara s velikim brojem kolegica i kolega za sve resore, za dužnosnike u budućoj vladi. Očekujemo da ćemo do kraja ovog tjedna imati cjelokupnu strukturu buduće vlade. Ona je na tragu najavljenih  smanjenja broja ministarstava ali ni u kojem pogledu neće biti umanjenja u funkcionalnom segmentu”, rekao je Medved u Dnevniku HTV-a dodavši kako bi nova vlada mogla imati 15 do 18 ministarstava. 

Medved, koji bi prema najavama trebao ostati ministar branitelja te postati i jedan od potpredsjednika vlade, objasnio je zašto se odustalo od spajanja Ministarstva branitelja i obrane.

“HDZ i predsjednik Andrej Plenković odašilju snažnu poruku braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata koliko je važna ta populacija te njihov doprinos u stvaranju i obrani domovine i kroz organizacijski oblik i ostavljanje resora Ministarstva hrvatskih branitelja”, poručio je Medved.

Ministarstvo obrane, pojašnjava, ima nove i drugačije izazove ponajviše usmjerene prema obuci, osposobljavanju i nabavci moderne suvremene tehnologije, međunarodne misije i operacije.

“Upravo iz tog razloga, odluka je predsjednika vlade Andreja Plenkovića da zadržimo Ministarstvo hrvatskih branitelja”, rekao je Medved.

Dodao je su izazovi poput pronalaska nestalih osoba, rješavanja pitanja civilnih žrtava te skrbi o zdravlju branitelja takve naravi da je nužno zadržati resor.

Ucitavanje vijesti

Politika

Medved i Grlić Radman ostaju ministri, sazivanje novoizabranog Hrvatskog sabora sredinom idućeg tjedna

Published

on

Premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković potvrdio je u ponedjeljak, nakon sjednice najviših stranačkih tijela, da Tomo Medved ostaje ministar hrvatskih branitelja, a Goran Grlić Radman ministar vanjski poslova.

„Tomo Medved će biti potpredsjednik vlade i ministar hrvatskih branitelja i biti će odmah do mene u vladi, praktički drugi čovjek vlade ”, kazao je Plenković te je najavio objavu kompletnog sastava vlade krajem tjedna, nakon objave službenih rezultata izbora.

Potvrdio je i da Goran Grlić Radman ostaje ministar vanjskih poslova.

Plenković je istaknuo kako ima spremnih 76 potpisa za sastav vlade te da će nakon proglašenja službenih rezultata izbora u dogovoru s predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem dogovoriti za sredinu idućeg tjedan sazivanje novoizabranog Hrvatskog sabora.

Premijer je potvrdio i da Gordan Jandoković ostaje predsjednik Hrvatskog sabora, a Željko Reiner i Ante Sanader potpredsjednici Sabora, kao i da će Branko Bačić i dalje biti predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a.

Kazao je i kako je umjesto Jandrokovića za glavnog tajnika HDZ-a imenovan Krunoslav Katičić.

Politika dijaloga u interesu boljitka Hrvatske

Plenković je još jednom izrazio zadovoljstvom pobjedom HDZ-a na izborima i dobivenim povjerenjem birača ponovivši kako ih to dodatno obvezuje na snažan angažman u interesu svih hrvatskih građana.

Osvrnuo se i na poziv na sastanak koji je uputio predstavnicima parlamentarnih stranka rekavši kako mu je cilj otvoriti dijalog i upoznati ih s planovima vlade, a pozvao ih je i da na tome ne skupljaju političke bodove.

„To je sastanak radi dijaloga i izravnog upoznavanja s predstojećim koracima i ključnim temama i problemima koje hrvatsko društvo ima i zakonskim prijedlozima koje će biti na dnevnom redu u Saboru”, kazao je Plenković.

„Ako netko misli da će steći neke osobite poene, neće, naša je politika dijaloga u interesu boljitka Hrvatske”, dodao je.

Snubljenja nema 

Plenković je pritom poručio da mu nije namjera ikoga snubiti niti skupljati „žetončiće”. „Ukoliko netko od izabranih zastupnika ima želju za stabilnošću u zemlji, za potporu vladi, angažman u budućnosti, namjeru podržati našu većinu onda to može učiniti samoinicijativno, javno i transparentno, dakle nema snubljenja ili aluzija na političku korupciju”, istaknuo je.

Komentirajući izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će Srbija biti uspješnija u ekonomiji po rastu BDP-a od Hrvatske, Plenković je kazao da ih “nije doživio ni na koji način” te da ono što se događa u Srbiji nema nikakve veze s Hrvatskom.

„Želimo da sve zemlje u našem okruženju budu stabilne, da nema nasilja, da rješavaju probleme na demokratski način”, poručio je.

Izjavu srbijanske premijerke Ane Brnabić koja je genocid u Srebrenici nazvala nesporazumom Plenković je ocijenio promašenom. „Govoriti o najstrašnijem zločinu koji se dogodio nakon Drugog svjetskog rata u kategorijama nesporazuma mislim da je politički pogrešno, krivo i krajnje neprimjereno”, kazao je Plenković.

Ucitavanje vijesti

Politika

Jandroković: Nije točno da je HDZ primio donacije od tvrtki koje su dobile pomoć

Published

on

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković demantirao je u ponedjeljak medijske navode da je HDZ primio donacije od tvrtki koje su dobivale pomoć u sklopu mjera zbog epidemije koronavirusa, a najavio je i kako će  konstituirajuća sjednica Sabora biti idući tjedan.

„Radi se o informaciji koja nije točna. Te donacije uplaćene su najkasnije do 12. ožujka, prije nego se išlo u zatvaranje i primjene mjera za pomoć gospodarstvu. Nakon 12. ožujka nismo primili niti jednu donaciju odnosno primili smo neke donacije ali smo ta sredstva onda vratili u državni proračun, otprilike 70 tisuća kuna”, izjavio je Jandroković uoči sjednice Predsjedništva HDZ-a.

Dodao je i kako su “te donacije uplaćene prije nego što se uopće dogodila situacija s COVID-om”, poručivši kako u tom trenutku nisu mogli znati što će se događati kasnije.

Na sjednici Predsjedništva HDZ-a Jandroković bi trebao biti razriješen s mjesta glavnog tajnika stranke, a na njegovo  mjesto trebao bi biti imenovan njegov dosadašnji zamjenik i državni tajnik u Ministarstvu državne imovine Krunoslav Katičić.

U potpunosti se posvetiti funkciji predsjednika Sabora

Jandroković ističe kako će se “sada 100 posto posvetiti poziciji predsjednika Hrvatskog sabora” te da mu je drago što će po drugi put biti u prilici biti na toj poziciji.

„Bilo je zahtjevno i izazovno paralelno obnašati dužnost predsjednika Hrvatskog sabora i glavnog tajnika HDZ-a, s ponosom gledam na protekle četiri godine i svojem nasljedniku želim uspjeh”, poručio je.

Konstituirajuća sjednica Sabora, najavio je, trebala bi se održati 22. srpnja, ukoliko ne bude žalbi na izbore u Raši, i  to u zgradi Hrvatskog sabora vodeći računa o epidemiološkim mjerama.

Izrazio je također nadu da će se oporbeni čelnici odazvati pozivu premijera Andreja Plenkovića na sastanak ocijenivši taj njegov potez razboritim pokušajem i gestom dobre volje.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije