Povezite se

Politika

Braniteljima je dosta, napali Đakića: Licemjeran je i dvosmislen u svojim izjavama

Objavljeno

-

Nakon što se oglasio Ante Deur i demantirao informaciju kako je on predložio da se Dan antifašističke borbe 22. lipnja prestane obilježavati kao praznik i postane spomendan, Udruga veterana 5. gardijske brigade Sokolovi i HVIDR-a Vinkovci oglasili su se priopćenjem te osvrnuli na predsjednika HVIDR-e i Odbora za Veterane Josipa Đakića.

“Skretanje istine i napad na Antu Deura nije samo napad na njega kao čovjeka, nego pokušaj diskreditacije njega kao HRVI, vukovarskog veterana, pripadnika 5. gardijske brigade „Sokolovi“ te blaćenje i sramoćenje jednog dijela braniteljske populacije i Domovinskog rata uopće. Još jednom se pokazalo da je Josip Đakić u svojim izjavama licemjeran i dvosmislen, a kao Predsjednik saborskog odbora za ratne veterane i Predsjednik HVIDR-e RH bi trebao stajati iza svojih riječi, a ne izvrtanjem istine služiti kao poslušnik jednog dijela stranke kojoj pripada u dnevno političke svrhe”, stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik Udruge veterana 5. gardijske brigade Sokolovi i HVIDR-e Vinkovci Zoran Marunček. 

Dodajmo da je saborski Odbor za ratne veterane povukao u petak svih pet amandmana koje je podnio na Vladin zakonski prijedlog o blagdanima, dakle i onaj po kojem bi državni praznik Dan antifašističke borbe, 22. lipnja postao spomendan i radni dan.

Zaključak o povlačenju amandmana Odbor je donio na svojoj telefonskoj sjednici, razmatrajući svoje Izvješće s rasprave o spomenutom zakonu koja je održana prije dva dana, u srijedu 6. studenoga.

Da će Odbor povući svoje amandmane ranije je najavio predsjednik Kluba HDZ-a Branko Bačić, izvijestivši novinare da je predsjednik Odbora Josip Đakić na sjednici HDZ-ova Kluba rekao kako će u potpunosti podržati Vladin prijedlog Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, kao i ostali članovi Odbora.

“Đakić je na Klubu bio eksplicitan da će podržati zakon. Do 14. studenoga još ima vremena, a stav Kluba je da se podrži zakon i odluka stranke, koja se jasno odredila prema ovom zakonu“, kazao je Bačić.

Politika

SDP u subotu bira svog četvrtog predsjednika

Published

on

Članice i članovi SDP-a u subotu će birati svog četvrtog predsjednika ili predsjednicu nakon što se Davor Bernardić uslijed izbornog poraza na parlamentarnim izborima u srpnju povukao sa čela stranke.

Na 286 izbornih mjesta u šest SDP-ovih područnih jedinica, odnosno izbornih regija za novog lidera glasat će oko 12.000 članica i članova s pravom glasa, od ukupno nešto više od 32.000 članova stranke. Prema stranačkim izbornim pravilima, izborima mogu pristupiti samo članovi s podmirenom članarinom.

Za Bernardićeva nasljednika natječu se saborska zastupnica i načelnica Omišlja Mirela Ahmetović, saborski zastupnik i potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin, krapinsko-zagorski župan Željko Kolar, pulski SDP-ovac Marino Percan i predsjednik SDP-a Splitsko-dalmatinske županije Ranko Ostojić.

Stranački kuloari očekuju da nitko od kandidata neće dobiti više od 50 posto glasova već u prvom krugu u subotu, nego će novog čelnika stranka dobiti tjedan dana kasnije kada će se dvoje s najviše glasova natjecati za povjerenje članstva i mandat za vođenje SDP-a u iduće četiri godine.

Političke i medijske analize u predsjedničkoj utrci favoriziraju Kolara i Grbina, pri čemu se Kolara apostrofira kao eksponenta Bernardiću bliske struje u stranci, dok se Grbina smatra kandidatom kritičara Bernardićeva načina vođenja stranke i ekipe kojom je bio okružen u svom mandatu.

Osim predsjednika, članstvo će po principu “jedan član – jedan glas” birati i 17 članova Predsjedništva, od kojih će četvero potpredsjednika postati oni koji dobiju najviše glasova na izborima, te 103 članice i člana Glavnog odbora stranke, koji je najviše tijelo između dvije konvencije.

Pri izboru članova tih tijela, članstvo je obavezno voditi računa o rodnom paritetu što znači da će svoje kandidate morati birati po takozvanom zip-modelu, a područne jedinice osigurat će adekvatnu regionalnu zastupljenost.

Za 17 mjesta u Predsjedništvu konkurira 48 članica i članova iz šest ‘izbornih jedinica’ dok će se za 103 mjesta u Glavnom odboru natjecati 300-injak kandidata iz svih županija Hrvatske.

Izborna mjesta bit će otvorena u sedam sati ujutro i glasat će se do 19 sati, no na manjim izbornim mjestima moguće je da glasanje počne kasnije, a završi ranije. Po zatvaranju birališta i obradi glasova, Središnja izborna komisija objavit će rezultate izbora u stranačkoj centrali na Iblerovom trgu u Zagrebu.

Utrka za čelno mjesto u stranci, iako protječe bez povišenih tonova, smatra se neizvjesnom. U predizbornoj kampanji pojavile su se optužbe između dva glavna tabora, Kolarevog i Grbinovog, za izborni inženjering, kupovinu članstva, podmirivanje neplaćenih članarina kako bi se pridobilo biračko tijelo te “šalabahter demokraciju”, odnosno popise s imenima koje treba zaokružiti, a koji cirkuliraju po internim stranačkim krugovima.

Aktualni glavni tajnik SDP-a Nikša Vukas ranije je izjavio da bi se novo vodstvo trebalo pozabaviti pitanjem “šalabahter demokracijom” jer ta pojava SDP-u nije nepoznata i s prethodnih unutarstranačkih izbora, iako je to još uvijek unutar granica kolegijalnih odnosa.

Uvjeren je da, bez obzira na to tko bude izabran za predsjednika, u SDP-u neće biti zle krvi, revanšizma i unutarnjih podjela i da će svi zajedno nastaviti raditi za boljitak stranke, premda je za očekivati da će nakon izbornog procesa biti i nezadovoljnih.

Ucitavanje vijesti

Politika

Vlada iza vrata o kadrovskim promjenama – Evo novih-starih lica koja su u “vrhu”

Published

on

Danas je Vlada na zatvorenome dijelu svoje 11. sjednice utvrdila stajališta Republike Hrvatske za sastanke Vijeća ministara te su utvrđeni odgovori RH na pisma službene obavijesti Europske komisije u vezi s energetskom učinkovitosti, otpadnim vozilima i tehničkim specifikacijama.

Na dnevnom redu našla su se kadrovska pitanja. Vlada je razriješila dosadašnje te imenovala nove državne tajnike u ministarstvima.

Tako je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova razriješena Andreja Metelko-Zgombić, koja je i ponovno imenovana državnom tajnicom, uz novoimenovane Zdenka Lucića i Franu Matušića.

Žarko Katić i Terezija Gras razriješeni su i ponovno imenovani državni tajnici u Ministarstvu unutarnjih poslova. Novom državnom tajnicom u tom ministarstvu imenovana je Irena Petrijevčanin Vuksanović.

U Ministarstvu obrane razriješeni su državni tajnici mr. sc. Zdravko Jakop i Tomislav Ivić, a imenovani mr. sc. Zdravko Jakop i Branko Hrg.

Zdravko Zrinušić i Stipe Župan razriješeni su u Ministarstvu financija te ponovno imenovani na isto mjesto u tom ministarstvu. Novi državni tajnik u Ministarstvu financija je Stjepan Čuraj.

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja razriješeni su državni tajnici bivšeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike: dr. sc. Mario Šiljeg, Mile Horvat i Ivo Milatić te državni tajnici bivšeg Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta: Mario Antonić, Nataša Mikuš Žigman i Zdenko Lucić.

Novim državnim tajnicima u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja imenovani su Nataša Mikuš Žigman, dr. sc. Mario Šiljeg, Mile Horvat i Ivo Milatić.

U Ministarstvu pravosuđa i uprave razriješeni su državni tajnici bivšeg Ministarstva pravosuđa Juro Martinović i dr. sc. Kristian Turkalj te Darko Nekić i Katica Prpić, državni tajnici bivšeg Ministarstva uprave.

Novim državnim tajnicima u Ministarstvu pravosuđa i uprave imenovani su Juro Martinović i Sanjin Rukavina koji stupa na dužnost 1. listopada ove godine.

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja razriješena je državna tajnica prof. dr. sc. Ivana Franić. Imenovani državni tajnici u tom ministarstvu su Stipe Mamić, prof. dr. sc. Ivana Franić te, od 1. listopada 2020. godine, Tomislav Paljak.

Krešimir Partl i dr. sc. Ivica Poljičak razriješeni su državni tajnici bivšeg Ministarstva kulture te novoimenovani državni tajnici Ministarstva kulture i medija.

Također, razriješeni su državni tajnici bivšeg Ministarstva turizma Frano Matušić i Tonči Glavina te državni tajnik bivšeg Središnjeg državnog ureda za sport Tomislav DružakSandra Herman s 1. listopadom, te Tonči Glavina i Tomislav Družak imenovani su državnim tajnicima Ministarstva turizma i sporta.

U Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije razriješeni su Spomenka Đurić, Velimir Žunac i Nikolina Klaić, a Šime Erlić te ponovno Spomenka Đurić i Velimir Žunac imenovani su državni tajnicima istog ministarstva.

Razriješeni su Majda Burić i Dragan Jelić, državni tajnici bivšeg Ministarstva rada i mirovinskog sustava te Marija Pletikosa, Margareta Mađerić i Ivica Bošnjak, državni tajnici bivšeg Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Novim državnim tajnicima u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike imenovani su Majda Burić, Dragan Jelić, Marija Pletikosa i Margareta Mađerić.

U Ministarstvu poljoprivrede razriješeni su državni tajnici Tugomir MajdakZdravko Tušek i dr. sc. Željko Kraljičak, a Tugomir Majdak i Zdravko Tušek ponovno su imenovani na istu dužnost.

Tomislav Mihotić i Josip Bilaver razriješeni su i ponovno imenovani državnim tajnicima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Novoimenovani državni tajnik tog ministarstva je dr. sc. Alen Gospočić.

Dunja Magaš, mr. sc. Željko Uhlir i Danijel Meštrić razriješeni su državni tajnici bivšeg Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja te Tomislav Boban, državni tajnik bivšeg Ministarstva državne imovine. Novim državnim tajnicima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine imenovani su Dunja Magaš, mr. sc. Željko Uhlir i Sanja Bošnjak.

Razriješeni su Ivan Vukić i Nevenka Benić, državni tajnici u Ministarstvu hrvatskih branitelja, a Stjepan Sučić i Darko Nekić imenovani su državnim tajnicima u istom ministarstvu.

Tomislav Dulibić i Željko Plazonić, dr. med. razriješeni su i ponovno imenovani, a prof. sr. sc. Silvio Bašić, dr. med., novoimenovani je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva.

Osim toga, Vlada je na današnjoj sjednici razriješila dosadašnje te imenovala nove državne dužnosnike koji upravljaju državnim upravnim organizacijama.

Tako je Bernard Gršić razriješen te ponovno imenovan državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Ivan Bubić razriješen je i ponovno imenovan državni tajnik u Središnjem državnom uredu za središnju javnu nabavu, a Nikola Mažar u Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas razriješen je te ponovno imenovan na istu dužnost.

Slavko Tucaković razriješen je te ponovno imenovan na dužnost glavnog vatrogasnog zapovjednika Hrvatske vatrogasne zajednice.

Također, razriješen je i ponovno imenovan glavni državni inspektor Državnog inspektorata dr. sc. Andrija Mikulić.

Dr. sc. Damir Šantek razriješen je te ponovno imenovani glavni ravnatelj Državne geodetske uprave, a dr. sc. Branka Ivančan-Picek razriješena je i ponovno imenovana glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Mr. sc. Ljiljana Kuterovac razriješena je te ponovno imenovana glavna ravnateljica Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, a Brankica Novosel Državnog zavoda za mjeriteljstvo.

Zbog odlaska na novu dužnost razriješeni su pomoćnik ministra znanosti i obrazovanja Stipe Mamić, pomoćnik ministra hrvatskih branitelja Stjepan Sučić i dr. sc. Alen Gospočić, pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture.

Također, na osobni zahtjev s danom 30. rujna 2020. godine razriješen je pomoćnik ministra zdravstva de. sc. Mate Car.

Vlada je na današnjoj sjednici razriješila dosadanjeg predsjednika Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine, koji je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske kojeg odredi Vlada Republike Hrvatske. Razriješen je dr. sc. Davor Božinović, a imenovan Boris Milošević.

Imenovani su predstavnici i zamjenici predstavnika Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, na temelju Sporazuma o osnivanju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, od 21. rujna 2020.

Tako su Majda Burić, Marija Pletikosa, Sanja Predavec, dr. med, Ana Michieli Pavuna, Morana Krušarovski i Ivo Bulaja imenovani predstavnicima, a Melita Čičak, Marija Penava Šimac, Dušan Mandac, Dragica Radojčević, Slavica Ružić i Dijana Vuksan zamjenicima predstavnika.

Nadalje, Davor Majetić razriješen je, a dr. sc. Damir Zorić novoimenovani član Europskog gospodarsko-socijalnog odbora, savjetodavnog tijelo Europske unije za mandatno razdoblje do 20. rujna 20205. godine, na prijedlog udruge poslodavaca.

Dr. sc. Aljoši Dupliću dano je ovlaštenje za obavljanje poslova ravnatelja Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, do provedbe javnog natječaja za imenovanje ravnatelja Zavoda, a najduže do šest mjeseci.

Ovlaštenje za obavljanje poslova ravnatelja Uprave za programe i projekte EU, europske i međunarodne poslove u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, do provedbe javnog natječaja za imenovanje ravnatelja Uprave, a najduže do šest mjeseci, dano je Marku Markiću.

Vlada je, također, Nadzornom odboru društva Jadranski naftovod d.d. predložila opoziv predsjednika Uprave društva Jadranski naftovod d.d. dr. sc. Dragana Kovačevića te imenovanje člana Uprave Društva mr. sc. Stjepana Adanića za predsjednika Uprave društva Jadranski naftovod d.d., do imenovanja predsjednika Uprave putem javnog natječaja, na razdoblje od najduže šest mjeseci.

Ucitavanje vijesti

Politika

HSU i HSS traže veći cenzus za dopunsko zdravstveno osiguranje

Published

on

Sivano Hrelja/Izvor: Nacionalno/D.Prša

Klub zastupnika HSS-a i HSU-a predstavio je u četvrtak svoj prijedlog izmjena Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju kojim traže nove, više cenzuse za dopunsko osiguranje, koji bi obuhvatili više socijalno ugroženih građana.

“Ovim se prijedlogom rješava problem dostupnosti zdravstvene zaštite za 220.000 najsiromašnijih građana i omogućuje im da bez straha od nepodnošljivog troška mogu potražiti odgovarajuću zdravstvenu zaštitu”, pojasnio je na konferenciji za novinare HSU-ov Silvano Hrelja.

Zajedno s HSS-ovim Željkom Lenartom istaknuo je da njihov prijedlog traži nove cenzuse za dopunsko osiguranje koji bi obuhvatili više socijalno ugroženih građana, podsjetivši kako je cenzus za dopunsko postavljen davne 2004. godine da socijalno ugroženi građani ne bi izgubili ustavno i ljudsko pravo na dostupnost zdravstvene zaštite.

“Cenzus za samca postavljen je na 1939 kuna, a za člana kućanstva na 1516 kuna. U 16 godina značajno su porasli troškovi života, ali cenzus se nije mijenjao, iako se obećavalo. Da bismo zaštitili tu ugroženu i zapostavljenu skupinu građana i da bismo vratili malo matematičke pravednosti u sustav, tražimo povećanje cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje te redovito godišnje usklađivanje tih cenzusa”, poručio je Hrelja.

Njihov prijedlog predviđa cenzuse od 2500 kuna za samca i 2000 za člana kućanstva. Ti iznosi, pojasnili su, nisu proizvoljni ni slučajni – cenzusi se povećavaju za polovicu visine usklađivanja mirovina i rasta plaća od 2004. godine.

Prijedlog ima ugrađen kvalitetan mehanizam usklađivanja cenzusa paralelno s usklađivanjem mirovina, čime se sprječava ispadanje iz cenzusa nakon svakog minimalnog usklađivanja, pojasnio je Hrelja.

Podsjetio je da su i u svibnju 2019. godine podnijeli takav prijedlog i za njega skupili više od 50.000 potpisa potpore, ali je preskočen kako bi se izglasao Vladin prijedlog s minimalnim povećanjem od 47 kuna za člana obitelji i 61 kunu za samce.

Upozorio je kako je od 2012. pravo na policu dopunskog zdravstvenog osiguranja na teret proračuna izgubilo više od 260.000 ljudi zbog minimalnog povećanja prihoda.

Mnogima se 70 kuna mjesečno čini malo, no socijalno ugroženima to je previše, pa je ovaj zakon dio naše strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, kaže Hrelja.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije