Povezite se

Politika

Božinović u Izraelu: Terorizam jedan od najvećih sigurnosnih izazova

Objavljeno

-

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u utorak je u Tel Avivu, otvarajući konferenciju Međunarodnog instituta za borbu protiv terorizma (ICT), kazao da je terorizam jedan od najvećih sigurnosnih izazova te da je malo naznaka da će se takva situacija uskoro promijeniti.

Tim više što su terorističke skupine i njihovi ideolozi pokazali izuzetnu sposobnost u prihvaćanju novih trendova na društvenim mrežama i razvoju tehnologije.

“Osnažene internetom i društvenim medijima, terorističke skupine uspjele su privući nove sljedbenike i potaknuti pojedinačna teroristička djela u prividno udaljenim mjestima. U posljednje vrijeme, desničarski i lijevi ekstremisti koristili su slične digitalne platforme”, kazao je Božinović na konferenciji Terorizam 2020: “Razumijevanje sadašnjosti, priprema za budućnost”.

Sporazum o suradnji na području sigurnosti i borbe protiv terorizma

Božinović je na konferenciji potpisao i sporazum s čelnikom ICT-a Boazom Ganorom koji će, među ostalim, hrvatskim policajcima omogućiti sudjelovanje u inovativnim programima obuke i izobrazbe iz područja domovinske sigurnosti i borbe protiv terorizma.

U izjavi Hini Ganor je kazao da je vrlo ponosan što je s hrvatskim MUP-om potpisao sporazum o suradnji u suzbijanju terorizma.

“Svi ovdje vjerujemo da je riječ o rastućem svjetskom fenomenu kojemu se možemo suprotstaviti samo međunarodnom suradnjom”, kazao je Ganor.

Božinović je u izjavi Hini kazao da je počašćen činjenicom da je mogao otvoriti konferenciju koja je okupila više od tisuću eksperata iz 60 zemalja. “Siguran sam da ovaj sporazum odražava naše zajedničke vrijednosti, prije svega demokraciju i našu spremnost da ih branimo od suvermenih izazova među kojima je terorizam vrlo visoko na agendi”, rekao je Božinović.

Tijekom posjeta Izraelu Božinović će se, u pratnji svojih suradnika i hrvatske veleposlanice Vesele Mrđen Korać, susresti i s ministrom javne sigurnosti, strateških poslova i informiranja Gilardom Erdanom te ministrom regionalne suradnje Tzahijem Hanegbijem.

U EU oko 5.000 terorista povratnika s ratišta u Siriji i Iraku

Božinović je u svom govoru na konferenciji kazao da je EU u posljednje vrijeme posebno zabrinuta zbog utjecaja terorističkih skupina na radikalizaciju svojih građana koji se odlučuju čak i na odlazak u inozemstvo kako bi postali teroristički borci.

“Sada nakon ISIL-ovih neuspjeha na bojnom polju, naš fokus se prebacuje na borce koji se vraćaju. Broj povratnika varira u europskim zemljama”, rekao je Božinović dodajući da se broj ‘terorista povratnika’ s ratišta u Siriji i Iraku procjenjuje na oko pet tisuća.

Europa se, dodao je Božinović, bori i s etnonacionalističkim i separatističkim terorističkim grupacijama, ali i desničarskim ekstremistima koji su iskoristili zabrinutost javnosti zbog percepcije pretjeranih migracijskih tokova u Europu.

No, borba protiv terorizma pojačala je solidarnost i poboljšala suradnju među državama.

“Naše agencije za provođenje zakona i obavještajne službe razmjenjuju informacije i rade zajedno kao nikad do sada. U međuvremenu, vidimo sve više i više osujećenih terorističkih zavjera”, rekao je hrvatski ministar.

Pooštreni zakoni pokrivaju širi spektar nedjela povezanih s terorizmom

Dodao je da zajedničke preventivne akcije uključuju nove direktive i zakonodavstvo, raspodjelu sredstava i više resursa, ali i poboljšani nadzor vanjskih granica, razmjenu informacija i suradnju privatnog i javnog sektora.

Naročito, naši napori za provedbu zakona širom EU-a pojačani su pooštrenim zakonima koji sada pokrivaju širi spektar kaznenih djela povezanih s terorizmom.

Što se tiče područja jugoistočne Europe ministar je kazao da je to područje, iako nije doživjelo ozbiljnije terorističke napade, ipak posebno ranjivo.

Prije svega zbog etničkih napetosti i neriješenih političkih problema nakon oružanih sukoba devedesetih, migracijskih putova preko Balkana do zapadne Europe, terorista povratnika, ali i “vanjskih aktera” koji pokušavaju zaustaviti pristupanje zemalja regije u EU i NATO.

Politika

Trump: Prosvjednike će dočekati “najopasniji psi” ako prijeđu ogradu Bijele kuće

Published

on

Američki predsjednik Donald Trump u subotu je rekao prosvjednicima da bi smrt crnog muškarca koji je umro nakon što mu je bijeli policajac vrat prikliještio koljenom, mogla biti “dočekana s najopasnijim psima  i najopasnijim oružjem koje sam vidio” ako prijeđu ogradu Bijele kuće. 

U nizu objava na Twitteru Trump je također izgleda pozvao svoje pristaše da se okupe ispred zgrade izvršene vlasti, rekavši, “VEČERAS JE, KOLIKO ČUJEM, MAGA VEČER U BIJELOJ KUĆI???”. MAGA je skraćenica Trumpova slogana: “Make America Great Again”, odnosno “Učinimo Ameriku ponovno velikom”.

Kasnije je rekao da ne zna hoće li njegove pristaše doći.

Smrt Georgea Floyda koja se dogodila u ponedjeljak u Minneapolisu pokrenula je prosvjede, neke od njih nasilne, u mnogim gradovima diljem zemlje, uključujući i one u Washingtonu u petak.

Bijela kuća je bila privremeno zatvorena dok su se stotine ljudi okupljaju tijekom podneva okupljale preko puta na trgu Lafayette.

Nakon što su otišli u prosvjednoj povorci, prosvjednici su se kasnije opet okupili, a video snimke su pokazale naguravanje između policajaca i prosvjednika koji su se razišli u subotu rano ujutro.

Trump je pohvalio pripadnike američke tajne službe koji čuvaju Bijelu kuću rekavši da su bili “vrlo hladnokrvni”. “Bio sam unutra, pratio svaki pokret, i nisam se mogao osjećati sigurnije.”

“Velika gomila, profesionalno organizirana, no nitko nije došao blizu ograde. Da jesu, bili bi dočekani s najopasnijim psima i najopasniim oružjem”, rekao je. “Mnogi tajni agenti samo čekaju taj korak.”

Trump je optužio gradonačelnicu Washington D.C.-a, Muriel Bowser, zato što je odbila poslati policiju koja bi pomogla tajnim službama, iako je Washington Post izvijestio da su gradski policajci pomogli kontrolirati kasnije okupljanje. 

Ured gradonačelnice i policije Washington D.C.-a nije odmah odgovorio na zahtjev za komentarom.

U petak, nakon upozorenja i osude demokrata, Trump je s Twittera povukao komentar da “pljačka vodi ubojstvu” sugerirajući da bi se moglo pucati na prosvjednike koji su krenuli pljačkati.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Politika

Penava na izborima kao neovisni kandidat na listi Domovinskog pokreta

Published

on

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava na parlamentarne izbore izaći će kao neovisni kandidat na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore, potvrdio je Penava u subotu u Vukovaru rekavši kako je interese Vukovara pokušao obraniti kroz HDZ, ali nije uspio.

Penava je novinarima izjavio da je s Miroslavom Škorom postigao dogovor o izlasku na skorašnje parlamentarne izbore na listi Domovinskog pokreta kao neovisni kandidat nakon što je naišao na Škorinu podršku oko tri točke koje su njemu iznimno bitne.

“Prva od njih je procesuiranje ratnih zločina, odnosno presude vojnom vrhu bivše JNA za zločine učinjene u Hrvatskoj 1991., druga točka je popis stanovništva koji mora biti u službi točnog broja stanovnika, a ne nažalost kao do sada, predmet koalicijskog sporazuma HDZ-a s, prije svega, SDSS-om, i treća točka je ulaganje u razvoj Slavonije kako bi Slavonac, Srijemac i Baranjac mogli živjeti dostojanstveno od svoga rada”, kazao je Ivan Penava u izjavi novinarima koju je uz Miroslava Škoru dao u perivoju Dvorca Eltz.

Ustvrdio je da predsjednik Vlade Andrej Plenković nije prepoznao i podržao interese grada Vukovara, posebice u projektu drvne industrije u Vukovaru.

“Nakon što je došlo do privođenja čelnog čovjeka Hrvatskih šuma, kojega je ova Vlada postavila, čujemo kako je to dokaz da institucije funkcioniraju i da je ova Vlada odlučna u borbi protiv klijentelizma. Davati takve izjave na kraju svog manadta, kad ništa niste napravili da te stvari promjenite, kada ste jednom Vukovaru obećali tvornicu i petstotina radnih mjesta i to ste pogazali, naprosto je licemjerno. Takvi ljudi po meni više ne zaslužuju nikada dobiti prigodu upravljati ovim bogatim resursima”, rekao je Penava.

Dodao  je kako je Domovinski rat u Slavoniji, u usporedbi s gubitkom stanovništva u miru – bio dječja igra.

Miroslav Škoro je rekao kako Domovinski pokret još jednom dokazuje da je pokret u kojem ljudi prepoznaju mogućnost da na nadolazećim izborima zaustave duopol HDZ – SDP.

“Neizmjerno mi je drago da danas ovdje, u hrvatskom Vukovaru imamo čast obznaniti da će našu listu iz V. izborne jedinice povesti Ivan Penava i to na način da još jedanput i Vukovar i ostale dijelove Slavonije, Baranje i Srijema povede u drugačijem pravcu i nećemo se zaustavti do rta Oštro na Prevlaci”, dodao je.

Škoro je ustvrdio da su ‘HDZ i SDP  sklopili ugovor o međusobnom nenapadanju’ te i jedini i drugi pljačkaju Hrvatsku u mandatima u kojima su na vlasti.

“Predstojeći izbori osiguravaju biračima da se pobrinu tko će Hrvatsku nastaviti pljačkati u iduće četiri godine ili će povjerenje dati Domovinskom pokretu da tu pljačku zaustavi”, izjavio je Škoro.

Dodao je kako ne vjeruje da će rezultat izbora za Hrvatski sabor biti takav da će biti moguće govoriti kako će isključivo ili HDZ ili SDP formirati Vladu.

O mogućim post koalicijama nakon rezultata izbora

Škoro je rekao da će Domovinski pokret pokazati odgovornost, ali ne želi prije razultata izbora govoriti o mogućim post koalicijama.

Osvrnuvši se na aktualna uhićena vezana uz Hrvatske šume, Škoro je komentirao zanimljivim da su se uhićenja dogodila baš pred izbore.

“Mi smo se u Hrvatskoj nagledali jako puni tih uhićenja ali nikada nismo vijesti ishode i došli do toga da vidimo što se dogodilo s tim ljudima u konačnici. Sada bi mogli pobrojati četiri, pet slučajeva koji su se otvarali u ovakvim, zgodnim situacijama, a nakon toga ‘ujeo vuk magare’. Kada mi dođemo na vlast onda nema ‘ujeo vuk magare,’ onda će se odgovarati ozbiljno”, poručio je Miroslav Škoro.

Na pitanje novinara gdje je bio na današnji dan 1990. godine kazao je kako je u SAD službeno odselio u rujnu 1990.  nakon čega je u Hrvatsku dolazio u nekoliko navrata, a za stalno sredinom 1992. godine, priznavši kako je u travnju 1990. u Osijeku vodio skup koalicije Narodnog sporazuma.

Komentirajući razmoizilaženja HDZ-a i predsjednika Republike Zorana Milanovića oko proslave Dana državnosti 30. svibnja, ocijenio je kako je Milanovićeva reakcija na tragu njegovog ponašanja od početka mandata.

“On je takav čovjek, on tako reagira i izaziva te konflikte, ali mislim da je to sve skupa u želji da se sve teme koje su bitne za ovaj narod svedu na ideologiju. Čim se on javi, javi se i danas gospodin Šeks koji traži njegov opoziv, a gospodin Plenković se čudi što se sve skupa događa. Vjerujem da što se tiče Šeksa i Milanovića, oni će to riješiti u nekom od zagrebačkih restorana, a Milanović će s ovakvim ispadima vjerojatno nastaviti do kraja mandata”, ustvrdio je Škoro.

Ucitavanje vijesti

Politika

Plenković: Loše je što Milanović tako govori o propisima koje je donio Sabor

Published

on

Premijer Andrej Plenković izjavio je u subotu da mu je žao da predsjednik Republike govori o Danu državnosti na način da ga naziva predizbornim skupom HDZ-a te poručivši da je loše da tako govori o pozitivnim zakonskim propisima koje je donio Sabor.

“Mislim da je loše da predsjednik Republike tako govori o pozitivnim zakonskim propisima koje je donio Sabor”, komentirao je Plenković novinarima izjavu predsjednika Republike Zorana Milanovića da 30. svibnja nije Dan državnosti i da se radi o malom privatluku jedne stranke (HDZ).

“Jako dobro znamo da je Račanova vlada promijenila Dan državnosti 2001. i stavila ga 25. lipnja koji je isto tako važan datum. Ovo je bio početak, i zato mi je žao da tako govori o ključnom datumu za suvremenu Hrvatsku”, dodao je.

Izrazio je uvjerenje da će Milanović kroz svoj mandat promijeniti stajalište.

Premijer je rekao da nije čuo Milanovićeve optužbe da je ovo predizborni skup HDZ-a te izjave Vladimira Šeksa da su se stekli uvjeti za opoziv predsjednika Republike.

“Danas je ključni dan hrvatske države i ponosan sam da sam predsjednik Vlade i drago mi je da smo Dan državnosti vratili na ovaj dan”, naglasio je.

Nije želio komentirati niti to što Milanović nije došao položiti vijence i na grob prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, poručivši da to treba njega osobno pitati.

“Ja sam predsjednik Vlade, HDZ-a, čovjek na čiju se inicijativu promijenio Dan državnosti. On je druga osoba, druga institucija, pitajte njega za njegovo ponašanje. Ja sam o tome dovoljno rekao i to nije predmet mog interesa”, istaknuo je Plenković.

Ponovio je da je 30. svibnja dan kada je prvi put konstituiran demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. “Riječ  je o ključnom datumu u razdoblju između 1990. i 1992. kada su se sve one bitne odluke donosile za našu samostalnost neovisnost i slobodu. Posebno mi je drago da  je ovaj saziv Hrvatskoga sabora na prijedlog Vlade vratio Dan državnosti na 30. svibnja”, naglasio je premijer.

Dodao je da je to bio onaj dan kada se osjećala emocija hrvatskoga naroda i kada se Dan državnosti slavio na način “da smo gradili respekt prema institucijama države, njenim simbolima i ključnim trenucima njene povijesti.”

“Stoga vjerujem da je upravo ova 30. obljetnica bio pravi, istinski trenutak da stavimo ključne datume na svoje mjesto”, poručio je Plenković.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije