Hina

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ocijenio je u ponedjeljak nakon prvog dana summita EU-zapadni Balkan u Londonu da je u interesu Hrvatske sigurnosna suradnja s državama jugoistočne Europe, osobito u kontekstu mogućeg novog migrantskog vala na tzv. istočnomediteranskoj ruti.

Na dvodnevnom londonskom summitu, koji se održava u sklopu Berlinskog procesa, po prvi puta su se okupili i ministri unutarnjih poslova zemalja Europske unije uključenih u inicijativu i šest zemalja zapadnog Balkana kako bi razgovarali o zajedničkim sigurnosnim izazovima.

“Činjenica da su ovdje došli ministri unutarnjih poslova EU-a i zemalja zapadnog Balkana za Hrvatsku je važna jer smo razmijenili mišljenja o temama i aktivnostima usmjerenima na borbu protiv terorizma, trgovine drogom, trgovine ljudima, dakle svim vrstama transnacionalnog kriminala”, rekao je Božinović.

“Odgovor na te izazove može biti samo u suradnji među državama, a s obzirom da se radi o nama susjednim državama, naravno da nam je to u interesu, pogotovo kad to postavimo u kontekst migracija”, dodao je Božinović.

Hrvatski ministar rekao je da je u interesu Hrvatske da sve države na tom smjeru kretanja istočnomediteranskom rutom “ojačaju kapacitete svojih graničnih policija, te da slijede ono što je dogovorena politika na razini Europske unije, a to je jačanje vanjskih granica i sprečavanje ilegalnih migracija”.

“Ukoliko oni počnu davati veći doprinos u suprotstavljanju tim kretanjima na svojim granicama, naravno da će to u toj istoj mjeri smanjiti pritisak na granice država Europske unije. Tu prije svega mislimo na hrvatski interes”, kazao je Božinović.

Na rubu sastanka Božinović se sastao i sa svojim kolegama iz Slovenije i Srbije, te s domaćinom sastanka britanskim ministrom unutarnjih poslova Sajidom Javidom, s kojim je dva dana uoči polufinalne utakmice između Hrvatske i Engleske na Svjetskom nogometnom prvenstvu razmijenio navijačke insignije.

Božinović je rekao da se sa slovenskom kolegicom Vesnom Gjerkeš Žnidar dogovorio da će dvije zemlje voditi koordiniranu politiku glede migracija. “Suglasili smo se da nam se politika prema zapadnom Balkanu zasniva na istim interesima, što je i logično, vezano za jačanje njihovih kapaciteta i efikasnije suprotstavljanje ilegalnim migracijama, i u tom smislu smo se dogovorili da ćemo koordinirati naša djelovanja i prema Europskoj komisiji i prema Europskom vijeću, ali i prema zemljama na toj ruti, dakle zemljama zapadnog Balkana”, rekao je Božinović.

On je kazao da je tijekom razgovora sa srbijanskim ministrom unutarnjih poslova Nebojšom Stefanovićem “ukazao na činjenicu da je pitanje migracija i upravljanja granicama jedno od prioritetnih područja u posljednjoj EU-ovoj strategiji proširenja koja vrijedi za sve kandidate za članstvo”.

“To je uglavnom vezano za pregovaračko poglavlje 24 koje je uz poglavlje 23 zapravo noseći dio procesa pregovora”, rekao je Božinović. “Srbija ima naravno jedan od uvjeta koji su imale i druge zemlje, a to je da sa susjednim zemljama, pa tako i s Hrvatskom, ima zajedničke granične ophodnje”, rekao je Božinović, dodavši da je to “stavio i u kontekst provedbe dijela zaključaka Europskog vijeća koji se odnosi na provođenja procesa readmisije”.”Mislim da je to bila jedna kvalitetna razmjena mišljenja odnosno razmjena pozicija, pogotovo s hrvatske strane. Očekujem da ćemo nastaviti dijalog”, zaključio je Božinović.

Na londonskom summitu sudjeluje šest balkanskih zemalja aspirantica za članstvo u Uniji – Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija, Crna Gora i Srbija, sedam članica EU-a uključenih u Berlinski proces – Austrija, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Italija, Slovenija i Poljska – Velika Britanija kao domaćin te Bugarska, koja je u svibnju 2018. u Sofiji bila domaćin sastanka na vrhu između EU-a i zemalja zapadnog Balkana.

Riječ je o petom u nizu godišnjem sastanku na vrhu EU-zapadni Balkan – nakon prvog summita u Berlinu održana su još tri sastanka, u Beču, Parizu i Trstu. Drugoga dana summita u utorak okupit će se čelnici uključenih zemalja među kojima i hrvatski premijer Andrej Plenković, a sastanak bi kao domaćin trebala otvoriti britanska premijerka Theresa May.