Povezite se

EU

Božinović: Pitanje hrvatskog članstva u schengenskoj zoni prevažno je pitanje ne samo za hrvatsku i europsku već i za slovensku sigurnost

Objavljeno

-

Ministar unutarnjh poslova Davor Božinović rekao je u subotu da je pitanje hrvatskog članstva u schengenskoj zoni prevažno pitanje, ne samo za hrvatsku i europsku, već i za slovensku sigurnost istaknuvši kako hrvatska i slovenska policija dobro surađuju na granici.

“Pitanje hrvatskog članstva u schengenskoj zoni je prevažno pitanje, ne samo za hrvatsku i europsku, već i za slovensku sigurnost. Vidite i sami i danas vijesti koje dolaze iz Grčke, s te tzv. balkanske rute koja je potencijalno najmasovnija migratnska ruta u Europi. Hrvatska i slovenska policija dobro surađuju na granici i ja sam siguran da slovenski građani cijene ono što radi hrvatska policija štiteći vanjske granice EU”, rekao je Božinović komentirajući izjavu slovenskog  premijera Marjana Šareca da je Hrvatska još daleko od članstva u Schengenskom prostoru.

Što se tiče dijela o hrvatskoj spremnosti, podsjetio je da je Hrvatska krajem prošle godine predala dokumente Europskoj komisiji u kojem stoji da smatramo da smo ispunili sve prepourke u svih osam područja. Europska komisija je u ovih par mjeseci 2019. potvrdila to za pet poglavlja te u sljedećih par mjeseci očekujemo da će potvrditi i za preostala tri.

Upitan može li Slovenija uvjetovati ulazak naše zemlje u Schengen eventualnim nekim dogovorom  oko arbitraže, Božinović je rekao kako te dvije stvari nemaju veze jedna s drugom.”Ovo je važno pitanje sigurnosti i RH i Slovenije. Govorim o migranstkoj krizi i EU. Sve države članice EU-a, pogotovo one koje su dalje na tom putu, poput Njemačke i Austrije, visoko cijene ono što radi hrvatska policija i siguran sam das u svi odgovorni toga svjesni”.

Nije želio komentirati informacije koje su proteklih dana izašle u slovenskoj javnosti da je Sigurnosno-obaviještajna agencija (SOA) 2015. snimala razgovore tadašnjeg slovenskog suca u arbitraži Jerneja Sekoleca i zaposlenice slovenskog ministarstva vanjskih poslova i agentice u arbitraži Simone Drenik. Kratko je rekao kako je siguran da će se SOA, kao što se već očitovala o takvim stvarima, to učiniti i ovoga puta.

Slovenski  premijer Marjan Šarec izjavio je u subotu da je Hrvatska još daleko od članstva u Schengenskom prostoru, ne isključujući mogućnost da njegova vlada pitanje slovenske potpore njezinu članstvu poveže s neriješenim arbitražnim sporom.

“Što se tiče Schengena, Hrvatska je još daleko od ispunjavanja kriterija za članstvo i mora u tom smislu mnogo toga napraviti. Evaluacijska komisija koja procjenjuje njezinu spremnost izjavila je da se to za Hrvatsku i dalje prolongira, pa smo još daleko od točke u kojoj bi se moglo govoriti o nekakvoj slovenskoj blokadi”, kazao je Šarec u razgovoru za slovensku televizijsku postaju POP-TV, upitan hoće li Slovenija blokirati hrvatsko članstvo u Schengenu glede neriješenog pitanja granice i arbitražnog spora, te najnovijeg “otkrića” slovenske obavještajne službe da su hrvatski obavještajci 2015. snimali razgovore tadašnjeg slovenskog suca u arbitraži Jerneja Sekoleca i zaposlenice slovenskog ministarstva vanjskih poslova i agentice u arbitraži Simone Drenik.

EU

Plenković: Slovencima su naše obalne županije u zelenome

Published

on

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković izjavio je u petak u Zagrebu da su slovenskim državljanima naše obalne županije kategorizirane po njihovim kriterijima, i nalaze se u zelenoj kategoriji.

Premijeri Hrvatske i Slovenije, Andrej Plenković i Janez Janša susreli su se ranije danas u Otočcu na Krki, gdje su dogovorili još intenzivniju razmjenu informacija u borbi protiv koronavirusa.

“Što se tiče Hrvatske i Slovenije, najvažnija poruka bila je o epidemiološkoj slici u onim hrvatskim županijama koje su trenutno najzanimljivije za slovenske državljane, a to su naše obalne županije, gdje smo, po njihovim kriterijima, u zelenome”, rekao je Plenković po povratku u Zagreb, na konferenciju za novinare u Banskim dvorima o ulasku Hrvatske u europski tečajni mehanizam ERM II. 

Dakle, dodao je, Slovenija je u istoj kategoriji sama kao što je stavila i Hrvatsku.

Mi radimo na tome da se zdravstveni stožeri obje države konzultiraju na tjednoj bazi, rekao je hrvatski premijer. “Da imamo što manje zapreka za prelazak granica. To je intencija i mislim da smo na dobrom putu da to i realiziramo”, naglasio je Plenković 

Predsjednici Vlada Slovenije i Hrvatske, Janša i Plenković ranije danas sastanak u Otočcu na Krki ocijenili su uspješnim, na kojem je jedina tema bila epidemiološka situacija u obje države i mjere koje su za suzbijanje zaraze koronavirusom donijele obje vlade.

Slovenski premijer je rekao da ga raduju mjere koje Hrvatska poduzima na kontroli pandemije i koje je poduzela na vanjskim granicama EU-a kao i činjenica da priprema aplikaciju za praćenje zaraze, za koju Plenković kaže da će biti gotova za desetak dana. 

Epidemiolozi i nadležne institucije dviju država razmjenjuju informacije i iskustva, a sada smo dogovorili još intenzivniju svakodnevnu suradnju, kazao je Janša.

Hrvatski premijer Plenković istaknuo je da je sedam obalnih županija u Hrvatskoj u zelenoj zoni, što je “poruka pouzdanja i sigurnosti svim slovenskim turistima”. 

U Hrvatskoj je u petak prema podacima eVisitora boravilo 92.000 Slovenaca. 

Ucitavanje vijesti

EU

Hrvatska ušla u ERM II – čekaonicu za euro

Published

on

Republika Hrvatska ušla je u europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka uspostavila je blisku suradnju s Europskom središnjom bankom, objavili su petak ESB i Europska komisija. 

“Na zahtjev Republike Hrvatske, ministri financija država europodručja, predsjednica Europske središnje banke te ministri financija i guverneri središnjih banaka Danske i Hrvatske, slijedom postupka u kojemu je sudjelovala Europska komisija i nakon konzultacija s Gospodarskim i financijskim odborom (EFC), donijeli su zajedničku odluku o uključivanju hrvatske kune u mehanizam ERM II”, navodi se u priopćenju.

Središnji paritet hrvatske kune utvrđen na 7,53450 kuna za jedan euro. 

Hrvatska kuna sudjelovat će u mehanizmu ERM II u standardnom rasponu fluktuacije plus/minus 15 posto oko središnjeg pariteta. Obvezni intervencijski tečajevi bit će objavljeni u ponedjeljak, 13. srpnja u vrijeme otvaranja deviznih tržišta.

Sporazum o sudjelovanju kune u ERM II temelji se, između ostaloga, i na obvezi Hrvatske da se simultano priduži bankovnoj uniji.

Inače, država članica koja želi uvesti euro mora najmanje dvije godine provesti u mehanizmu ERM II prije nego što uvede zajedničku europsku valutu, što znači da Hrvatska može računati na ulazak u eurozonu najranije 2023. godine.

Kako se navodi u priopćenju, Hrvatska je uspješno provela mjere na koje se obvezala u pismu namjere o ulasku u europski tečajni mehanizam iz srpnja 2019., koje se odnose na daljnje jačanje supervizije bankovnog sustava, jačanje okvira za provođenje makroprudencijalne politike, jačanje okvira za sprječavanje pranja novca, unaprjeđenje sustava prikupljanja, obrade i objave statističkih podataka, poboljšanje upravljanja u javnom sektoru te smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo. 

“U cilju ostvarenja visokog stupnja održive ekonomske konvergencije i uspješnog sudjelovanja u europodručju, Republika Hrvatska se obvezala na provedbu dodatnih mjera u reformskim područjima te je iskazala čvrstu namjeru da uvede euro kada kriteriji konvergencije budu ispunjeni. Navedene dodatne mjere odnose se na jačanje okvira za borbu protiv pranja novca, smanjenje administrativnoga i financijskog opterećenja za gospodarstvo daljnjim pojednostavnjivanjem administrativnih postupaka i smanjenjem parafiskalnih i neporeznih davanja, poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima te jačanje nacionalnoga stečajnog okvira”, ističe se u priopćenju.

Istodobno, Europska središnja banka (ESB) danas je donijela odluku o uspostavljanju bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB), čime je hrvatska središnja banka postala dijelom jedinstvenoga nadzornog mehanizma i prije ulaska u europodručje, što znači da ESB preuzima superviziju hrvatskih banaka.

Odluka o bliskoj suradnji stupit će na snagu 14 dana od objave u Službenom listu Europske unije.

U sljedećem razdoblju ESB će izvršiti procjenu i odlučiti koje hrvatske banke ispunjavaju kriterij za svrstavanje među značajne institucije, a od 1. listopada 2020. provodit će i neposrednu superviziju značajnih institucija u Hrvatskoj. Također, od datuma stupanja na snagu odluke ESB-a o bliskoj suradnji Republika Hrvatska sudjelovat će i u jedinstvenome sanacijskom mehanizmu (SRM), navodi se u priopćenju ESB-a.

Ucitavanje vijesti

EU

Orban o suzbijanju epidemije: Više Balatona, manje Jadrana

Published

on

Mjere zaštite od uvoza koronavirusa u Mađarsku iz inozemstva moraju biti na snazi, rekao je mađarski premijer Viktor Orban u radijskom intervjuu u petak, dodajući da se svaki novi slučaj zaraze u zemlji može povezati s dolascima iz inozemstva.

Komentirajući porast broja zaraženih u nekoliko zemalja kao što su Hrvatska, Srbija, Rumunjska i Slovenija, Orban je rekao da je “Mađarska sigurna”, ali da su potrebne mjere zaštite kako se ne bi virus uvozio izvana.

“Morat ćemo se suočiti s još jednim pooštravanjem (epidemioloških pravila) kod kuće”, kazao je. “Još ne znamo kako će to izgledati”, izjavio je on dodavši da je operativni odbor zadužen za mjere suzbijanja novog koronavirusa dobio rok do podneva u petak da iznese prijedlog kako zaštititi Mađarsku.

“Više jezera Balaton, manje Jadrana”, poručio je premijer. “Tada se epidemija može držati pod kontrolom.” Kazao je da je operativni odbor otkrio strani “soj” u svakoj novoj infekciji u Mađarskoj.

Orban je rekao da je Mađarska ponovno uvela mjere praćenja kakve je poduzela Austrija, a koje uključuju karantenu, testiranje i kontrole na granici, sve u istom paketu.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije