Povezite se

Vijesti

Božinović i Milina za Dan policije nagradili najuspješnije policajce i odjele

Objavljeno

-

Dan policije i njenog zaštitnika sv. Mihovima u petak je obilježen polaganjem vijenaca i svečanom akademijom na kojoj su potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te ravnatelj policije Nikola Milina najuspješnijim policajcima i odjelima uručili godišnje nagrade.

Čestitajući Dan policije Božinović je podsjetio kako je početkom rujna, s europske razine dobivena potvrda o ispunjenju zahtjeva iz posljednjeg područja za pristupanje prostoru bez graničnih kontrola. “To nam daje pravo da očekujemo i finalnu vijest o našoj tehničkoj spremnosti, čime će se potvrditi da je Hrvatska ispunila sve tehničke pretpostavke za priključenje Schengenu”, ustvrdio je ministar.

Dodao je kako se sve to zbiva se u vrijeme kad migracije postaju jedno od temeljnih pitanja europske pa i globalne ne samo političke sadašnjosti, već i budućnosti. 

“U spektru različitih pogleda i pristupa ovom fenomenu, Hrvatska je zauzela jasnu poziciju sprječavanja ilegalnih migracija, uz očuvanje politike međunarodne solidarnosti. Time smo uz svakodnevni trud da se migracije masovnije ne preliju i ne promijene naš uobičajeni životni ritam, ili utječu na turističku sezonu, ostali itekako vidljivi u krugu zemalja koje štite zajedničke europske vrijednosti”, kazao je ministar.

Sigurnost vodeća tema hrvatskog predsjedanja Vijećem EU

Dodao je i da će jedna od vodećih tema hrvatskog predsjedanja Vijećem EU biti upravo sigurnost.

U nacionalnim okvirima, Vladin, a time i moj cilj i interes kao ministra, je stvoriti sve pravne, financijske i druge nužne preduvjete, kako bi svaki policijski službenik imao što jasniji okvir djelovanja, ali i znao da iza njegovog zakonitog rada stoji cjelokupni sustav, istaknuo je Božinović.

Iznio je i podatak da je u osam mjeseci ove godine, samo po dojavama građana, policija postupila već gotovo 185 tisuća puta.

Uz niz izmjena u pravnom okviru, od kojih su u javnosti najjače odjeknule izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama, Božinović je kao uspjehe MUP-a istaknuo i uvođenje reda u sustav civilne zaštite, olakšavanje dobivanja državljanstva za Hrvate iz iseljeništva, ali i nabavu policijske opreme, podizanje koeficijenata za plaće, uređenju postaja i ugovaranje EU projekata vrijednih gotovo 300 milijuna eura.

Važan iskorak, dodao je, učinjen je i na području međunarodne suradnje, ali i povezivanju s nevladinim sektorom i akademskom zajednicom.

“Sva naša razvojna nastojanja imaju i svrhu vraćanja digniteta policijskim službenicima i policijskom pozivu, jer ne zaboravljamo žrtvu koju su ljudi iz ovog sustava dali za stvaranje i obranu naše domovine, kao i za današnju sigurnost svih naših građana i sve brojnijih gostiju”, zaključio je Božinović.

I glavni ravnatelj policije Nikola Milina podsjetio je na 761 poginulog i 26 nestalih policajaca u Domovinskom ratu, ali i na 29. obljetnicu osnutka najelitnije postrojbe hrvatske policije – Antiterorističke jedinice Lučko.

”U tom vremenu, kada smo tkali snažne niti hrvatske samostalnosti i slobode Domovine Hrvatske, bili smo mladi i neustrašivi, puni ljubavi i strasti prema policijskom pozivu.  Danas, 29 godina poslije, ništa se nije promijenilo. I zato, naše mlade generacije policajaca trebaju biti svjesni žrtve koju je podnijela hrvatska policija i koja je utkana u temelje naše Domovine Hrvatske”, kazao je.

Obilježen Dan policije

Prioritet rasvijetliti sve zločine iz Domovinskog rata

Milina je ukazao kako je policiji prioritet i dužnost rasvijetliti sve zločine počinjene u Domovinskom ratu.

”U kriminalističkim istraživanjima ratnih zločina počinjenih na području Vukovara, Škabrnje, Gospića, Petrinje i Glinske Poljane podnijeli smo kaznene prijave, a u prijavljivanju i procesuiranju krivaca i dalje ćemo biti ustrajni i pritom nećemo posustati u prikupljanju i sistematiziranju svih činjenica koje nam mogu pomoći u otkrivanju počinitelja ratnih zločina”, poručio je.

Milina je istaknuo i kako su policijski rezultati u suzbijanju gospodarskog kriminaliteta ”izuzetno reprezentativni”.

”Procesuiran je veći broj počinitelja koji su svojim radnjama počinili znatnu štetu državnom proračunu te im je privremeno oduzeta nezakonito pribavljena imovinska korist. Porezne prijevare više nisu siva zona kriminaliteta, a nastavit ćemo aktivnosti na rješavanju korupcijskih kaznenih djela posebno u javnom sektoru, ali i u svim sferama našeg društva”, kazao je Milina. Pritom je zaključio da korupcija podriva same temelje društva i donosi višestruku štetu jer dovodi u pitanje povjerenje građana u institucije države.

Među nagrađenim policajcima je i Duje Podrug koji je uhvatio pljačkaša banke na Črnomercu kao i policajci koji su iz tonućeg kombija spasili skupinu migranata. Nagrađena je i skupina djelatnika Pnuskoka koji su proveli akcije ‘Tebra’ i ‘Familia’ kojom su u međunarodnoj policijskoj suradnji razbijeni lanci krijumčarenja narkoticima.

BIH

BiH od 1. lipnja otvara granice za građane Hrvatske, Srbije i Crne Gore

Published

on

Bosna i Hercegovina od 1. lipnja otvara svoje granice za ulazak državljana svih susjednih zemalja uključujući Hrvatsku, potvrdio je predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

– Donijeli smo odluku da od 1. lipnja otvorimo granice sa susjednim državama bez bilo kakvih ograničenja vezanih za testiranja (na koronavirus), kazao je Tegeltija novinarima u Sarajevu nakon sjednice Vijeća ministara.

Dodao je kako su sva ograničenja za putnički promet sa susjedima ukinuta unatoč činjenici da su neke susjedne države, odnosno Hrvatska i Crna Gora, još uvijek zadržale ograničenja za ulazak državljana BiH.

– Na žalost (te) susjedne države nisu bile blagonaklone prema BiH na isti način, kazao je Tegeltija.

Za međunarodni promet bit će biti otvorene i sve zračne luke pa je od 1. lipnja moguća potpuna obnova zračnog prometa.

Za državljane drugih zemalja osim susjednih BiH je za sada zadržala ograničenja a Tegeltija je kazao kako će se liberalizacija graničnog režima s njima razmatrati od slučaja do slučaja, ovisno o tome kako će se u drugim državama razvijati epidemiološka situacija.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Priština uvela nove restriktivne mjere za uvoz iz Srbije

Published

on

Beograd

Kosovska vlada zabranila je uvoz robe iz Srbije ako na dokumentima ne piše “Republika Kosovo”, obavila je u nedjelju Priština, potez koji službeni Beograd smatra gorim od uvođenja pristojbi od 100 posto 2018. godine.

“Dijalog je na respiratoru”, izjavio je srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić, ilustrirajući odnose između Beograda nakon što se kosovska vlada odlučila na tu restriktivnu mjeru.

Njome se zabranjuje uvoz proizvoda ako na dokumentima nije naznačeno “Republika Kosovo” i uvodi obveza da svako vozilo s robom iz Srbije ima posebnu dozvolu.

“U trgovinskim odnosima sa Srbijom zabranjuje se uporaba dokumenata za poljoprivredne i industrijske proizvode koji koriste imena zemalja ili sadrže druge elemente, koji su u suprotnosti sa ustavom Kosova i kosovskim zakonodavstvom”, objavila je kosovska vlada.

Kosovo je 31. ožujka donijelo odluku o postupnom uvođenju recipročnih mjera Srbiji, koje bi trebale zamijeniti pristojbu od 100 posto na robu iz te zemlje što ju je 2018. uvela prethodna vlada Ramusha Haradinaja. Pristojba za robu iz Bosne i Hercegovine ukinuta je bez recipročnih mjera.

Dačić je srbijanskoj javnoj televiziji rekao kako bi prihvaćanjem novih mjera Srbija priznala Kosovo i upozorio da neće biti nastavka dijaloga dok je kosovska vlada ne povuče.

“Mi nemamo ni namjeru nastaviti dijalog dok se ne ukinu pristojbe i reciprocitet. To je neprihvatljivo za nas i negacija svih dogovora. Sa pravom očekujemo reakciju međunarodne zajednice”, istaknuo je.

Nakon što su najmanje dva kamiona s robom iz Srbije vraćena s granice s Kosovom, direktor vladina ureda za Kosovo Marko Đurić zatražio je hitnu reakciju međunarodne zajednice.

“Prištinska vlada je uvela novu trgovinsku blokadu za robu iz središnje Srbije. Ovaj protuzakoniti akt je protivan i zdravom razumu i podriva europske vrijednosti i egzistencijalne interese i Albanaca i Srba”, objavio je Đurić na Tvitteru.

Vlada prethodnog kosovskog premijera Ramusha Haradinaja uvela je je u studenom 2018. pristojbe od 100 posto na robu iz Srbije i BiH, kao odgovor na kampanju Srbije protiv prijema Kosova u u međunarodne institucije.

Taj potez prekinuo je dijalog Beograda i Prištine koji je vođen uz posredovanje Europske unije.

Nakon izbora na Kosovu u listopadu prošle godine, tadašnji oporbeni vođa, a danas tehnički premijer Albin Kurti obećao je ukinuti takse i zamijeniti ih reciprocitetom.

Novi specijalni predstavnik EU-a za dijalog Prištine i Beograda i Zapadni Balkan Miroslav Lajčak poručio je da je razočaran najnovijom odlukom kosovske vlade.

Lajčak je na Tvitteru objavio da jednostrani akti podrivaju mogućnost obnavljanja dijaloga i moraju se odmah povuči. Bruxelles očekuje da “obje strane u dijalogu primjenjuju i poštuju ranije sporazume“, rekao je Lajčak.

Briselski sporazum o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine poptisan je 19. travnja 2013., a obje strane međusobno se optužuju za njegovo kršenje.

Ključna primjedba Beograda je da Priština nije provela obvezu formiranja Zajednice srpskih općina na Kosovu, što Srbija vidi ključnim za sigurnost i samoupravu Srba.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Brazil prelazi pola milijuna zaraženih koronavirusom

Published

on

Brazil je u nedjelju zabilježio 16.409 novih slučajeva zaraženih koronavirusom, povećavši tako ukupan broj zaraženih na 514.849, što je druga najgora epidemija COVID-a19 na svijetu, nakon Sjedinjenih Država, priopćilo je brazilsko Ministarstvo zdravstva.

U priopćenju se navodi i da je u posljednja 24 sata u Brazilu zabilježeno 480 novih smrtnih slučajeva, što je ukupno 29.314 smrtnih slučajeva. Tako je Brazil po broju smrtnih slučajeva četvrta zemlja, nakon Sjedinjenih Država, Britanije i Italije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije