Europska unija mora raditi više na kontroli i zaštiti vanjskih granica, a to je i hrvatski nacionalni interes budući da su vanjske granica EU-a i hrvatske nacionalne granice, izjavio je u Luxembourgu ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Hrvatska je pokazala razumijevanje za države koje su pogođene bilo terorističkim napadima, bilo migrantskim valovima. Međutim, naša je glavna poruka da EU mora raditi na jačanju vanjskih granica koje su ujedno i naše nacionalne granice, rekao je Božinović nakon sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a.
Ministri su raspravljali o prijedlogu Komisije promjena Zakonika o schengenskim granicama koje bi trebale istodobno sačuvati slobodu kretanja ljudi unutar schengenskog i ujedno riješiti pitanja koja izazivaju zabrinutost u mnogim zemljama, poput terorizma ili nekontroliranog priljeva migranata.
Komisija je u tom prijedlogu koji je iznijela krajem rujna predložila promjene Zakonika koje bi omogućile uvođenje kontrola unutar toga prostora na razdoblje do tri godine u slučaju iznimnih okolnosti, poput terorističkih prijetnji.
Božinović je rekao da je nakon 27. lipnja kada je dobila pristup na Schengenskom informacijskom sustav (SIS) Hrvatska imala preko 70 milijuna provjera i više od 4000 tzv. pogodaka. To znači da je Hrvatska u tolikoj mjeri pridonijela da EU ovo ljeto bude sigurnija. Stoga mi tražimo da nas uključi i u druge programe kao što su sustavi ‘ulaz/izlaz’ i ETIAS, što je u interesu i Hrvatske i EU-a, rekao je Božinović.
SIS je već više od dvadeset godina glavni alat za suradnju policija schengenskih zemalja više od 70 milijuna podataka i pomoću njega države članice svake godine izvrše preko 3,9 milijardi provjera i pronađu preko 200.000 traženih osoba, vozila, isprava i predmeta.
U europskim institucijama se radi na uspostavi sustava “ulaz/izlaz”, centralizirane baze biometričkih podataka, kojim se želi ubrzati i pojačati učinkovitost graničnih kontrola građana trećih zemalja koji ulaze u EU. Tim bi se sustavom ubrzao ulazak putnika koji poštuju sve propise, a omogućio bi otkrivanje onih koji ostaju u EU i nakon što im istekne viza i onih koji nemaju važeće dokumente.
ETIAS je Sustav za informiranje i odobravanje putovanja, kojim bi se uvela obveza za građane zemalja koje ne trebaju vize za ulazak u EU da unaprijed najave svoje putovanje i plate naknadu. Riječ je o sličnom sustavu koji ima SAD, prema kojem se svi koji ulaze u tu zemlju, a ne trebaju vize, moraju preko interneta unaprijed registrirati najmanje 72 sata prije ulaska i platiti naknadu. Ta se registracija mora napraviti samo jednom i onda važi za veći broj putovanja, te ubrzava preglede na graničnim prelazima. Prema izvorima Komisije, takav bi prijedlog trebao biti objavljen u studenome.
Božinović je istaknuo da je Hrvatska ubrzala sve procese vezane za pristupanje Schengenu. Mi smo ubrzali sve procese za pristup Schengenu i ovi dobri podaci koje sam iznio dio su onoga što je pokazala evaluacija. Čak su i određene procedure koje je Hrvatska primijenila u provedbi novih pravila na vanjskim granicama ušle u standardnu proceduru koju će primjenjivati i druge države članice. Mi smo apsolutno profesionalni, učinkoviti i Hrvatska će, što smo već nekoliko puta javno kazali, tehnički biti spremna za ulazak u schengenski prostor do kraja sljedeće godine, kaže Božinović.
Trenutačno šest zemalja schengenskog prostora – Austrija, Danska, Francuska, Norveška, Njemačka i Švedska – koristi zakonsku mogućnost kontrola na unutarnjim granicama, a taj rok istječe sredinom studenoga. Francuska je jedina među njima koja je uvođenje kontrola obrazložila terorističkom prijetnjom. Ostalih pet zemalja kao razloge za uvođenje kontrola navelo je kaos na vanjskim granicama u Grčkoj i balkanskoj migrantskoj ruti 2015.
Sada je svih šest zemalja najavilo da će nastaviti s unutarnjim kontrolama i sve su kao obrazloženje navele sigurnosne razloge.
