Povezite se

Vijesti

Božinović: Dosljedno kažnjavanje utječe na poštivanje prometnih propisa

Objavljeno

-

Novim prijedlogom Zakona o sigurnosti prometa na cestama čiji je glavni cilj smanjenje broja nesreća i poginulih, po riječima ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, predviđene su znatno strože kazne jer iskustva zemalja s manje stradalih ukazuju da dosljedno kažnjavanje utječe na poštivanje prometnih propisa.

“Iskustva skandinavskih zemalja, ali i Velike Britanije, koje imaju visoke novčane kazne za prometne prekršaje vezane uz alkohol, prolazak kroz crveno svjetlo, nekorištenje pojasa, uporabu mobitela i prekoračenje brzine, ukazuju na činjenicu da dosljedno kažnjavanje itekako utječe na poštivanje prometnih propisa i prihvaćanje pravilnog ponašanja u prometu”, kazao je Božinović Hini uoči slanja prijedloga novog zaklona iz Vlade u saborsku proceduru.  

Ministar podsjeća i da po službenim statistikama Hrvatska ima 7,7 smrtno stradalih na 100 tisuća stanovnika, dok je europski prosjek pet, a države poput Velike Britanije i skandinavskih zemljama imaju tri smrtno stradale osobe na 100 tisuća stanovnika.

Na sigurnosnu statistiku utječe i 150 milijuna putnika koji u gotovo 57 milijuna vozila godišnje prijeđu hrvatsku granicu, ali i velik broj recidivista koje treba odvratiti od ponavljanja nezakonitog postupanja.

Božinović kaže kako je iniciranje zakonskih izmjena smatrao svojom obvezom iako MUP nije jedini koji može utjecati na usvajanje prometne kulture. Stoga su u traženje novih rješenja bili uključeni najbolji policijski, ali i stručnjaci zagrebačkog Fakultet prometnih znanosti.

“Represija nije generalni, a niti isključivi smjer MUP-a, ali je itekako snažna poruka onima koju učestalo i grubo krše zakonske propise te ugrožavaju ljudske živote”, poručio je Božinović. 

Znatno veće novčane kazne, obligatorne mjere i negativni bodovi

U novom zakonskom prijedlogu povećavaju se novčane kazne za najteže prometne prekršaje, odnosno sankcije se usklađuju s težinom nastalih posljedica u prometnim nesrećama.

Sa sadašnjih 5.000 do 15.000 kuna novčane kazne se povećavaju na 10.000 do 20.000 kuna za osam najtežih prekršaja – vožnju u suprotnom smjeru na autocesti ili brzoj cesti, prekoračenje brzine u naseljenom mjestu za više od 50 km/h, namjeran prolazak kroz crveno svjetlo, odbijanje testiranja na alkohol ili droge, vožnju pod utjecajem droga ili alkohola iznad 1,5 g/kg, vožnju prije stjecanja prava te za vrijeme dok je vozačka dozvola privremeno oduzeta ili ukinuta.

Osim toga s 500 na 1000 kuna povećat će se i kazne za nekorištenje sigurnosnog pojasa te nepropisan prijevoz djece, a na 1.500 kuna za nepropisno korištenje mobitela u vožnju. U MUP-u ističu da ‘zlouporaba’ mobitela sudjeluje s 5,7 posto u ukupnom broju utvrđenih prekršaja u prometu, a samo u pet mjeseci 2019. evidentirano je 15.554 prekršaja, što je povećanje od 5,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Ako vozač drugi put unutar tri godine ponovi već spomenutih osam najtežih prometnih prekršaja (za koje je došlo i do najvećih povećanja kazni) vozačka dozvola oduzet će mu se na najmanje šest mjeseci, a za treći i svaki sljedeći put na najmanje godinu dana.

Što se tiče tzv. negativnih bodova do sada ih se za pojedini prekršaj moglo dobiti najmanje tri, a prođe li zakonski prijedlog najveći broj bodova će se popeti na šest. I ta je mjera, kako ističu u MUP-u uvedena zbog recidivista, prvenstveno zbog učinkovite identifikacije vozača koji ponavljaju najteže prekršaje. Kao krajnja mjera za ponavljače prekršaja predviđeno je i ukidanje vozačke dozvole, a koja ima za posljedicu ponovno polaganje vozačkog ispita.

Mogućnost oduzimanja vozila kao sredstva počinjenja prekršaja

Kako bi se vozačima koji uporno ponavljaju najteže prekršaje oduzelo sredstvo počinjenja prekršajnog djela, izmjenama zakona predviđena je i mjera privremenog oduzimanja vozila. Ta mogućnost, kako ističu u MUP-u, ima za cilj dati do znanja vozaču koji ponavlja najteže prekršaje da je vozilo opasno sredstvo ukoliko se ne koristi na primjeren način. Na ovaj način se i vlasnike vozila obvezuje da ih ne daju na upotrebu osobama za koje prethodno nisu provjerili njihovu sposobnost za upravljanje te ispunjavanje određenih uvjeta za upravljanje vozilom, smatraju u MUP-u. 

Za privremeno oduzimanje vozila do sudske odluke koja mora biti donesena za 15 dana povod također može biti ponavljanje (najmanje dva puta) osam najtežih prekršaja za koje su i najviše podignute novčane kazne.

Od zakonskih novina uvodi se i obveza da vozač na autocesti, kada se kreće iza drugog vozila istim prometnim trakom, mora voziti na udaljenosti koja nije manja od udaljenosti koju bi prešao brzinom kojom vozi u dvije sekunde (sigurnosni razmak), odnosno udaljenosti propisanom prometnim znakom.

Uvodi se i obveza snimanja vozačkog ispita, a MUP će na svojim internetskm stranicama omogućiti provjeru statusa vozačke dozvole kako bi se olakšano moglo otkriti je li ona važeća te postoje li negativni bodovi ili izrečene mjere zabrane vožnje.

Sport

Darijo Srna o koronavirusu, oproštajnoj utakmici, te zašto je odbio Barcelonu

Published

on

Bivši kapetan hrvatske nogometne reprezentacije, a trenutačno pomoćni trener Šahtara, Darijo Srna u razgovoru s navijačima ukrajinskog velikana na Instagramu otkrio je kako se bori s koronavirusom, priznao da piše biografiju, te zašto je odbio Barcelonu.

“Ovog jutra bio sam testiran na koronavirus i test je bio negativan. Naš dragi predsjednik Rinat Ahmetov poklonio je Ukrajini i Ukrajincima 300 tisuća testova, a mene ja izabrao za prvog koji je testiran. Nisam zabrinut jer mi je disciplina na visokoj razini, a ona je najbolja taktika u borbi protiv koronavirusa,” kazao je Srna.

Dodao je kako je ova situacija dokaz da bismo trebali živjeti, voljeti, cijeniti, poštovati jedni druge, dodavši kako bi cijeli svijet trebao biti jači nakon izlaska iz ove situacije.

“Ne znate što se sutra može dogoditi  Svi imamo jedan život i trebali bismo ga živjeti u potpunosti. Imamo svoju obitelj: trebali bismo se voljeti, cijeniti, poštovati jedni druge. Trenutno provodimo više vremena sa svojim najmilijima, obraćamo pažnju na stvari koje nikad prije nismo primijetili. Na to bismo trebali gledati pozitivno. Siguran sam da bi cijeli svijet trebao biti jači nakon izlaska iz ove situacije. Ljudi bi trebali postati bolji nego što su nekad bili.”

Srna je naglasio kako igrači Šahtara treniraju pojedinačno i svaki ima vlastiti program.

“Siguran sam da svaki igrač Šahtara trenira pojedinačno, čak i bez programa koji smo pripremili. Ako bi se ukrajinska liga nastavila za tri dana, siguran sam da bi naša momčad bila fizički spremana.”

Srna je igračku karijeru zaključio u lipnju prošle godine, a priznao je žali li  zbog toga.

“U ovoj situaciji moram ugušiti svoj ego u skladu sa trenutnom situacijom. Sada sam bivši nogometaš i više neću igrati nogomet na profesionalnoj razini. Sretan sam što svojim iskustvom i znanjem mogu pomoći treneru Luisu Castru, igračima i navijačima Šahtara.

Uvjeren je kako će se klub jednog dana vratiti u svoj Donjeck.

“Sigurna sam da ćemo se jednog dana vratiti u Donjeck. Želim igrati svoju posljednju utakmicu u dresu Šahtra u Donbass Areni. Ponekad za sebe napravim popis igrača koje bi želio pozvati. I vjerujte mi, to bi bio nogometni festival za Ukrajinu, Europu i cijeli svijet. Bit će stvarno ozbiljna momčad, ne samo oni koji su igrali sa mnom u Šahtaru,” otkrio je.

Priznao je i kako je počeo s pisanjem biografije.

“Bit će vrlo zanimljivo, jer sam opisao neke stvari koje nitko ne zna. Možda će uz pomoć ove knjige ljudi spoznati Darijevu drugu stranu.”

Naglasio je kako cijeni iskrenost.

“To mi je najvažnija kvaliteta. Ne trebam ništa drugo. Ako je osoba iskrena sa mnom, možda ćemo nešto smisliti; a ako ne, neće biti dugog puta.”

Otkrio je i zašto je u siječnju 2017. odbio ponudu španjolskog velikana Barcelone. Katalonci su mjesecima tražili igrača na mjestu desnog beka jer nisu zadovoljni Aleixom Vidalom, a Šahtarov kapetan im je bio prva želja.

“Odluku sam donio srcem. Nisam mogao napustiti Šahtar. Bilo je to ratno vrijeme. Nisam želio da ljudi misle da odlazim iz kluba jer više nismo u Donjecku. Osjetio sam da je ovo važan trenutak u našem životu – život Šahtjora i Donbasa. Znam koliko su me poštovali i voljeli u Donjecku i koliko sam volio … Jednostavno si nisam mogao priuštiti da uvrijedim ili razočaram ljude. Ne žalim zbog svoje odluke da se ne preselim u Barcelonu. Ostao sam u Šakhtaru jer je moje srce donijelo takvu odluku, to je to,” zaključio je legendrni hrvatski nogometaš.

Za Šahtar je igrao od 2003. do 2018. godine te je nastupio rekordnih 536 puta, uz 49 postignutih pogodaka i 26 osvojenih trofeja, uključujući deset naslova prvaka, sedam domaćih kupova, osam superkupova i jedan Kup Uefe. Tijekom igračke karijere, nastupao je za GOŠK, Hajduk, Šahtar i Cagliari.

Srna je rekorder i po broju nastupa za Hrvatsku (134) pri čemu je 68 puta nosio kapetansku vrpcu, a za Vatrene je postigao 22 pogotka.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Više od 90 zemalja traži pomoć MMF-a

Published

on

Više od 90 zemalja zatražilo je od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) izvanrednu financijsku pomoć zbog pandemije koronavirusa koja je dovela do ekonomske krize bez presedana, rekla je u petak čelnica MMF-a Kristalina Georgieva.

“Nikada u povijesti MMF-a nismo svjedočili zaustavljanju svjetske ekonomije”, rekla je Georgieva na online konferenciji za medije, zajedničkom sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) .

“Sada smo u recesiji. Mnogo je gore nego globalna financijska kriza” prije desetak godina, dodala je.

Georgieva je rekla da su najteže pogođene ekonomije u razvoju i rastuće ekonomije te da su izgubile gotovo 90 milijardi dolara.   

MMF posebno zabrinjava mogućnost da se nedavni ekonomski rast afričkih zemalja preokrene.

Georgieva je najavila da će MMF iskoristiti svoju pričuvu za izvanredna stanja od bilijun dolara kako bi pomogao pogođenim gospodarstvima, uključujući afričke zemlje koje bi inače morale birati između borbe protiv novog koronavirusa i toga da nahrane svoje stanovništvo.

Čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus pozvao je zemlje da suspendiraju naplatu medicinskih usluga i osiguraju besplatno testiranje i zdravstvenu skrb za slučajeve Covida-19.

“Ako ljudi odgađaju ili odustanu jer si to ne mogu priuštiti, ne štete samo sebi nego otežavaju nadzor nad pandemijom i dovode društvo u opasnost”, rekao je.  

Čelnik WHO-a izvijestio je da su zemlje donatori već obećale ili uplatile gotovo 690 milijuna dolara za WHO-ov plan odgovora na Covid-19, što je više od zatraženih 675 milijuna dolara. 

Broj slučajeva zaraze Covidom-19 u svijetu ovoga je tjedna prešao je milijun, a umrlo je više od 50.000 oboljelih.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Sindikat umirovljenika traži javnu osudu Pernarova istupa protiv starijih osoba

Published

on

Ilustracija

Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) najoštrije je u petak osudio istupe saborskog zastupnika Ivana Pernara protiv starijih osoba koji je pozvao na ukidanje mjera za sprečavanje širenja zaraze, nečovječno objašnjavajući kako stariji ljudi ionako moraju od nečega umrijeti.

U trenutku kad se cijeli svijet, pa tako i Hrvatska, bore protiv koronavirusa koji je svima zaustavio svakodnevicu i do sada odnio više od 50 tisuća života, Pernar je na svojoj facebook stranici s više od 300.000 pratitelja uveo anketu kojom nudi dva odgovora: „Svaki život je bitan!“ i „Od nečega se mora umrijeti“. Bilo bi to manje bitno kad bi bila riječ o jednom od marginalnih teoretičara zavjere kakvih ima u svim zemljama, kad se utjecaj toga saborskog zastupnika ne bi vidio i u tome da je čak 64 posto „anketiranih pratitelja“ prihvatilo njegovu tezu kako se od nečega mora umrijeti, a osobito ako si star, upozorava SUH.

Pernar smatra kako su mjere za suzbijanje koronavirusa ekonomski uništile državu i narod, a uz to oduzele mladima osnovna ljudska prava i slobode, zbog čega je napao i ministra zdravstva Vilija Beroša, optuživši ga da zajedno s medijima stvorio farsu i dojam da se u Hrvatskoj umire samo od koronavirusa.

Iznio je i podatke kako u svijetu godišnje od najobičnije gripe umre oko 500 tisuća ljudi, dodajući u svom bezosjećajnom stilu kako su svi ti ljudi bili manje-više jednom nogom u grobu, a da nisu dobili gripu bi poživjeli još koji dan, tjedan, mjesec ili možda čak i godinu dulje, navodi SUH u priopćenju.

Iako smo, navodi SUH, svjesni da je Pernar tipičan ekshibicionist koji voli privlačiti pozornost i svjetla pozornice šokantnim izjavama, na tako nehumane istupe moramo reagirati, jer umjesto da brine o općem dobru, poziva na diskriminaciju starijih osoba u delikatnom pitanju života i smrti, te utječe na mlađu populaciju kojoj će koronavirus također ugroziti zdravlje.

Nažalost, ti istupi su samo nastavak Pernarove netrpeljivosti prema starijim osobama, jer je svojedobno optuživao starce (ćorave i nepokretne) za loše izborne rezultate, a govorio je i da birači iznad 65 godina nemaju razvijeno kritičko mišljenje jer su izmanipulirani i isprogramirani od strane medija. Sindikat umirovljenika Hrvatske stoga poziva javnost da osudi Pernarove istupe, jer je riječ o istupima mržnje spram starijih osoba, stoji u priopćenju.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije