Povezite se

Vijesti

Bozanić pozvao katoličke roditelje da vjeronaukom djeci omoguće cjelovit odgoj

Objavljeno

-

Kardinal Josip Bozanić uputio je u četvrtak pismo u kojem katoličke roditelje poziva da kod upisa djece u prvi razred izborom vjeronauka svojoj djeci omoguće cjelovit odgoj, koji integrira temeljne kršćanske vrjednote, kako bi ih se odgojilo za zrele, odgovorne i cjelovite osobe.

“Poštovani katolički roditelji, obraćam se posebno vama koji ove godine upisujete svoje dijete u prvi razred osnovne ili srednje škole”, piše kardinal i potiče roditelje da za svoje dijete izaberu “važnu odgojnu priliku koja se nudi u katoličkom vjeronauku”.

To će, ističe, djeci dati dublji i širi pogled na životno obzorje, upoznati ih s temeljima kršćanske vjere i kulture, koja duboko obilježava hrvatsku društvenu zbilju; približiti im vrijednost i ljepotu kršćanskih blagdana, tradicije i običaja.

Ova školska godina ostat će učenicima duboko urezana u pamćenje jer su bili prisiljeni napustiti svoje škole i uključiti se u online učenje, te zbog izvanrednih životnih iskustava uslijed pandemije koronavirusa i razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu.

Mnogima od djece i učenika, ocijenio je Bozanić, veći izazov bili su izolacija i ograničenje kretanja nego učenje na daljinu, koje su zbog svoje otvorenosti za novo vrlo brzo svladali i time pokazali tehničku i informatičku osposobljenost.

No, brojna su druga pitanja na koja nije moguće pronaći odgovore u tehničkim znanjima ili definicijama – poput pitanja čovjekove ograničenosti, krhkosti, nemoći, straha, patnje i smrti.

Ali ti događaji, naglasio je, postali su i novi izazovi te su iznjedrili puno dobra. “Pred našim su se očima nizali lanci dobrote, velikodušnosti, brižljivosti, požrtvovnosti i darežljivosti brojnih zdravstvenih djelatnika, volontera, karitativnih institucija, ljudi svih životnih dobi koji su posvjedočili što je stvarna snaga u nepredvidivim životnim događajima, kao i u prirodnim katastrofama”.

Djeca i učenici mogli su vidjeti što je zapravo najvažnije u životu pojedinca, obitelji, zajednice i društva te učiti kako biti dobar, brižljiv, osjetljiv, solidaran, požrtvovan, velikodušan i hrabar. To su vrline s kojima se nitko ne rađa, nego ih svatko od najranije dobi usvaja kroz životni odgoj i obrazovanje, ističe Bozanić.

Stoga je važno djeci i učenicima ponuditi sadržaje koji će ih usmjeravati te im otkrivati dublji životni smisao, a tu posebno misli na predmet školskog vjeronauka.

Prisutnost vjeronauka u školi znak je “pozitivne laičnosti” društva, jer bez religiozne dimenzije nema cjelovitog odgoja. Vjeronauk potiče na razmišljanje o najdubljem smislu ljudske egzistencije, onkraj pojedinih znanja, te pomaže pronaći jedinstven smisao, stavljajući u središte ljudsku osobu i njezino dostojanstvo, poručio je kardinal.

Politika

Blaženka Divjak odlazi iz politike

Published

on

Bivša ministrica znanosti i obrazovanja, Blaženka Divjak, na Facebooku je objavila da se povlači iz politike i odlazi natrag u akademske vode.

Zahvaljujem svima Vama koji ste mi posljednje tri godine pružali podršku u uvođenju promjena u obrazovanje i znanost u Hrvatskoj i davali sve od sebe da te promjene zažive.
Ušla sam u Vladu 2017. kao stručnjak u području obrazovanja i znanosti na poziv HNS-a, iako se do tada politikom uopće nisam bavila. Nije mi bio cilj biti ministrica već sam preuzela tu zahtjevnu i odgovornu dužnost u teškim vremenima i ostvarila ono što sam obećala, a to je kurikularna reforma općeg obrazovanja, reforma strukovnog obrazovanja, poticanje izvrsnosti u obrazovanju i znanosti, kao i rekordno ulaganje u obrazovanje i znanost.
Način na koji je sustav obrazovanja odgovorio na krizu uzrokovanu koronavirusom pokazuje da smo uspjeli obrazovanje učiniti sposobnim odgovoriti na izazove i potrebe društva, pa čak i krizne situacije.
Međutim, rezultati parlamentarnih izbora pokazali su da građani očekuju da ministri budu političari s izbornim legitimitetom. Stoga se ja vraćam svojoj akademskoj karijeri i nadam se da će se svi ovi reformski procesi nastaviti. To naravno ne ovisi samo o budućem ministru ili ministrici već i o tome koliko ljudi u sustavu obrazovanja i znanosti žele i bore se za promjene te koliko smo mi kao društvo zreli i odgovorni.
Za neizvjesnu jesen sve je pripremljeno i to omogućuje budućem ministru ili ministrici lakši početak.
Veliki projekt cjelodnevne nastave koji je pripremljen sljedeći je veliki korak i čini se da oko njega postoji široko suglasje te može biti dobar primjer i test kontinuiteta politika u obrazovanju.
Svima želim zdravlja i snage da u ovim teškim vremenima pokažemo zajedništvo i sposobnost da izazove pretvorimo u prilike. BD

Ucitavanje vijesti

Politika

SDP dobio 220.000 glasova manje, HDZ oko 80.000

Published

on

SDP je na izborima dobio čak 222.000 glasova manje nego 2016., dok je HDZ-ov manjak oko 80 tisuća.

U nedjelju je na birališta izašao rekordno nizak broj glasača, samo 46,9 posto svih onih koji imaju glasačko pravo.

Usporedbe radi, na posljednjim parlamentarnim izborima 2016. glasalo ih je više od polovice (52,59 posto), a 2000. nedostižnih 75,21 posto. Konkretno, ove je godine glasalo 1.638,497 građana, odnosno 243,830 manje nego na prošlim izborima i šokantnih milijun manje u odnosu na izbore prije dvadeset godina, promatramo li samo odnos važećih glasačkih listića.

Iako se broj aktivnih glasača iz godine u godinu smanjuje, što ozbiljno ugrožava legitimitet izbora, ovogodišnji broj nevažećih listića od 38.355, što je unutar izbornog prosjeka, sugerirao bi da ogorčenost i apatija nisu bili faktori koji su presudili na slabu izlaznost.

Ona bi se prije mogla pravdati ozbiljnom epidemiološkom situacijom, koja je sigurno dio birača obeshrabrila u odlasku na birališta te ljetnom sezonom, tijekom koje su interes za izbore i izlazak na birališta tradicionalno slabiji.

Taktika HDZ-a da raspišu izbore početkom srpnja, što je naišlo na neodobravanje jednog dijela političkih aktera, pritom je ipak urodila plodom. Poslovično disciplinirano HDZ-ovo biračko tijelo svoje je glasačko pravo dobro iskoristilo, pa je tako HDZ na ovim izborima dobio ukupno 603.103 glasova gradana (Što bi iznosilo 36,8 posto svih glasova kad bi Hrvatska bila jedna izborna jedinica), a Restart koalicija tek 414.614 (25,50 posto), odnosno 188.489 manje.

Pogledamo li opet rezultate prošlih parlamentarnih izbora, može se uočiti da su obje velike stranke izgubile dio podrške – HDZ 80.000 glasova, a SDP drastičnih 222.000, donosi Jutarnji list.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Koronavirus: SAD na pragu tri milijuna zaraženih, više od 130.000 umrlih

Published

on

Dodao

Nove porazne brojke o raširenosti i pogubnosti koronavirusa stižu u ponedjeljak iz Sjedinjenih Država. Zemlja je na pragu granice od tri milijuna zaraženih, a brojka od 130 tisuća umrlih već je premašena, pokazuju podaci sveučilišta Johnsa Hopkinsa. 

U SAD-u je u ponedjeljak ponovno zabilježeno 55 tisuća novozaraženih. Njihov ukupan broj od početka pandemije sada iznosi 2,93 milijuna.

Dodatno, s 357 novih smrtnih slučajeva, broj umrlih premašio je u ponedjeljak 130 tisuća.  

Sjedinjene Države su u apsolutnim brojevima daleko najpogođenija zemlja koronavirusom, a nekoliko saveznih država, posebno Florida i Teksas, u srpnju obara rekorde u novim slučajevima. Zbog toga je u nekim dijelovima SAD-a obustavljen proces otvaranja i ponovno su uvedene mjere suzbijanja virusa. 

Novo zatvaranje američke ekonomije više nije na dnevnom redu, nakon katastrofalnih brojki o rastu broja nezaposlenih u ožujku i travnju. 

Glavni američki epidemiolog Anthony Fauci rekao je u ponedjeljak da se još uvijek radi o prvom valu zaraze i da situacija u zemlji “uopće nije dobra”. Pošto je među zaraženima sve veći broj mlađih ljudi, pozvao ih je da virus ne shvaćaju olako. 

“Oni ne smiju misliti da su neranjivi zato što su mladi. I oni se mogu jako razboljeti”, kazao je. 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije