Povezite se

Vijesti

Bivši saborski zastupnik Branimir Bunjac javio se iz Irske gdje radi i živi

Objavljeno

-

Nakon šest mjeseci bivši saborski zastupnik Živog zida Branimir Bunjac javio se iz Irske gdje živi već šest mjeseci. Objavom na Facebooku ispričao je kako mu je i koje su različitosti između Hrvatske i Irske.

Kaže da ga je životna situacija natjerala da se malo premjesti.

Sad sam se već prilično naviknuo, upoznao sam dosta ovu zemlju. Imam problema s klimom, ali to je možda najvažniji problem za nekoga tko je doselio iz Hrvatske. Već je sedam dana predivno vrijeme, možda čak i ljepše nego u Hrvatskoj tako da i Irska po tom pitanju zna iznenaditi, kazao je na početku.

Dodaje da je u Irskoj dobro to što tamo posla ima ”koliko god hoćete”, čak i za vrijeme pandemije kada su brojni radnici ostali bez posla.

”Mogli ste doslovce birati posao koji želite raditi. Ja sam u jednom trenutku na stolu imao sedam ponuda za posao između kojih sam trebao izabrati. I dan danas svaki tjedan dobivam dvije, tri ponude za posao. Ali, trenutno me ne zanimaju neke velike promjene”, kaže Bunjac i dodaje da u Irskoj ima sva prava, uključujući i mirovinsko osiguranje, kao i godišnji odmor.

Bivši saborski zastupnik u Irskoj radi i još dva posla kako bi, kaže, dodatno zaradio i još bolje naučio jezik. Kazao je i da je radna atmosfera u Irskoj neusporediva s Hrvatskom jer ”ima posla na svakom ćošku”.

”Nije problem dati otkaz u bilo kojoj sekundi i već sutra početi raditi nešto novo. Plaće su visoke. Minimalac je 1700 eura. Tko se malo potrudi, brzo dođe na 2500, 3000 eura. Plaća je na vrijeme. Ne, plaća ne da je na vrijeme, nego ako je u četvrtak, vi možete već 15 minuta nakon ponoći plaću početi trošiti. Dakle u minutu kad je najavljena, a ne ono kad se prvo proknjiži na Fini ili u nekom knjigovodstvu”, ispričao je.

Nahvalio je i šefove i kolege, ali i Irce općenito rekavši da su nevjerojatno ljubazni. ”Što god da krivo napravite, oni vas neće vrijeđati ni napadati, a najmanje će vas tjerati s posla i davati vam otkaz, opomene, sankcije. To je za mene kulturološki šok jer ja na to nisam navikao”, kazao je.

Pozdrav iz Irske, 6. mjesec.

Objavljuje Branimir Bunjac u Utorak, 11. kolovoza 2020.

Poljoprivreda

Potpisano 29 ugovora vrijednih 9,4 mln kuna za razvoj tovnog gospodarstva

Published

on

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković u petak je nazočila potpisivanju i uručivanju 29 novih ugovora, vrijednih 9,4 milijuna kuna, korisnicima s područja pet slavonskih županija, za ulaganja u tovno gospodarstvo.

Samo za Brodsko-posavsku županiju, koju je Vučković danas posjetila, ukupno je iz Programa ruralnog razvoja ugovoreno više od 805 milijuna kuna, isplaćeno je 545 milijuna kuna te je ugovoreno 495 investicijskih projekata.

Jedan od takvih projekata je i izgradnja dječjeg vrtića u Sibinju, koji je ministrica danas otvorila, a čime će se osigurati predškolski odgoj za čak 54 djece i otvoriti 10 novih radnih mjesta. Europskim novcem financirana je izgradnja, rekonstrukcija i opremanje dvjestotinjak dječjih vrtića i jednog dječjeg igrališta u ruralnim područjima ulaganjem u vrijednosti većoj od milijardu kuna.

“U Brodsko-posavskoj županiji ukupno je 12 ovakvih projekata za koje smo ugovorili potporu u vrijednosti 57,6 milijuna kuna. Nama u Ministarstvu poljoprivrede važna su i ovakva ulaganja, koja na prvi pogled nemaju direktne veze s poljoprivredom. Naš cilj i cilj Vlade RH je stvoriti uvjete za kvalitetan i sadržajan život u ruralnim područjima na čemu intenzivno radimo kreiranjem mjera i politika koje u najvećoj mjeri financiramo sredstvima fondova Europske unije”, izjavila je Vučković.

Ministrica je svečano otvorila i Kongres pilanara koji se po 11. put održava u Slavonskom Brodu. Riječ je o tradicionalnom skupu u resoru šumarstva koji je jedinstvena prilika za razmjenu znanja, stavova i mišljenja.

“Bilo mi je važno poslati poruku da Ministarstvo poljoprivrede i Vlada nastavljaju poticati drvnu industriju i da smo svjesni izvanrednih okolnosti u kojima se našla uslijed širenja epidemije Covida-19, zato su donesene i mjere pomoći namijenjene isključivo poduzetnicima iz područja ovih djelatnosti. Podršku razvoju i dalje će pružati Ministarstvo poljoprivrede kroz zasad predložene mjere pomoći kao što su intervencije u okviru zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2021. do 2027. u vrijednosti 320 milijuna kuna, programi u okviru Mehanizma za otpornost i oporavak u vrijednosti 75 milijuna eura te bespovratna sredstava u novom proračunskom razdoblju 2021. – 2023.”, istaknula je ministrica prilikom otvorenja.

Posjet Brodsko-posavskoj županiji ministrica Vučković je zaključila obilaskom obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva Stjepan Vučković iz Prnjavora, koje se bavi ratarskom i stočarskom proizvodnjom s fokusom na tovno govedarstvo i preradu mlijeka. Pomoću pet bespovratnih potpora ukupne vrijednosti 1,5 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja ovaj OPG je nabavio potrebnu mehanizacije i opremu za tovno govedarstvo, proširio osnovno stado  te osigurao usjeve, životinje i biljke.

Ucitavanje vijesti

EU

Hrvatskoj 48 milijuna eura za projekt zbrinjavanja otpada

Published

on

Europska komisija je u petak odobrila ulaganja od 48 milijuna eura iz Kohezijskog fonda za izgradnju novog sustava za zbrinjavanje otpada u Zadarskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Novi sustav smanjit će količinu otpada koji se odlaže i povećati dio za recikliranje i za biorazgradnju.
“Smanjenje zdravstvenih rizika i neugodnih mirisa od nedovoljno zbrinutog otpada stvorit će bolje životne uvjete lokalnom stanovništvu. Osim toga, odvajanjem i recikliranjem otpada, ovaj će projekt pridonijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova te otvoriti nova radna mjesta u sektoru zbrinjavanja otpada”, izjavila je povjerenica za regionalnu politiku Elisa Ferreira.

Projekt izgradnje sustava za zbrinjavanje otpada pokriva područje koje čine osam gradova i 33 općine sa 195 tisuća stanovnika. Projekt bi trebao biti dovršen do ljeta 2022. godine, navodi Komisija.

Ucitavanje vijesti

Svijet

Plenković pozvao na reformu UN-a

Published

on

Premijer Plenković govori na virtualnoj sjednici Opće skupštine UN-a

Premijer Andrej Plenković pozvao je u petak na reformu UN-a u virtualnom govoru na 75. Općoj skupštini svjetske organizacije, istaknuvši da su ovogodišnje krize pokazale su da je multilateralizam potrebniji nego ikad.

Krize koje su 2020. godine pogodile svijet, poput pandemije koronavirusa i posljedične gospodarske krize, “jasno su pokazale da je predanost multilateralizmu relevantnija nego ikada”, rekao je Plenković.

Postojeće krize ne smiju dovesti do “izolacionizma u međunarodnoj zajednici”, nego potaknuti spremnost na suradnju “u pravom duhu solidarnosti i međusobne potpore”, a nijedna organizacija nije u boljem položaju da to promiče od Ujedinjenih naroda, kazao je.

Stoga su nam “potrebni Ujedinjeni narodi za 21. stoljeće”, poručio je Plenković i pozvao na reformu organizacije, uključujući i samu Povelju UN-a, njezin temeljni dokument, kao i Vijeća sigurnosti, najmoćnijeg tijela UN-a u kojem odnosi reflektiraju situaciju s kraja Drugog svjetskog rata.

“Naša organizacija mora sačuvati svoje temeljne vrijednosti i načela na kojima je utemeljena, ali isto tako mora odražavati stvarnost i potrebe našeg vremena”, rekao je premijer.

Ujedinjene narode kritičari često prozivaju zbog navodnih iracionalnih troškova, sporosti u djelovanju, neprovođenju svojih odluka i pristranosti u njihovom donošenju.

Organizaciji je u proračunu prošle godine nedostajalo 768 milijuna od ukupno 2.85 milijardi dolara jer 51 država nije ispunila svoje financijske obaveze, uključujući Brazil i SAD, prenosi Reuters.

Stručnjaci ističu kako su financijski problemi simptom šire krize povjerenja u tu instituciju.

Jednakopravnost Hrvata u BiH

Osim godina kriza, 2020. je i godina obljetnica, rekao je Plenković – uz 75. godišnjicu UN-a i 25. godišnjicu Četvrte svjetske konferencije o ženama, ove se godine obilježava i 25. godišnjica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma koji je “prekinuo najkrvaviji rat u Europi od Drugog svjetskog rata”.

Plenković je istaknuo kako se u međuvremenu “ovaj dio Europe temeljito promijenio nabolje, ali da neki problemi opstaju i zaslužuju punu pažnju”, pa naglasio da Hrvatska smatra da godišnjicu Daytona treba iskoristiti za reviziju njegovih postignuća, ali i situacije u BiH.

Pozvao je na punu jednakost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i donošenje odgovarajućeg izbornog zakona koji bi spriječio izborne inženjeringe.

Podsjetio je na Zagrebački sastanak na vrhu održan prije 20 godina i drugo izdanje tog susreta koji se ove godine virtualno održao tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om koja je na njemu potvrdila “svoju nedvosmislenu podršku europskoj perspektivi država zapadnog Balkana”.

“Gledajući unatrag, puno toga je postignuto i puno toga se promijenilo nabolje. Gledajući unaprijed, iskrena pomirba ključna je za stabilnost regije. To se može graditi samo na istini i utemeljeno na činjenicama, zajedno s pronalaskom svih preostalih nestalih osoba i pravdom za sve žrtve”, poručio je.

Lobiranje za profesoricu Seršić i zahvala za Zagreb

Plenković je govoru naglasio da je ponosan što Hrvatska po prvi puta ima kandidatkinju za sutkinju Međunarodnog suda pravde – profesoricu međunarodnog prava i prorektoricu za međunarodnu suradnju zagrebačkog Pravnog fakulteta Maju Seršić.

“Osim dokazanih profesionalnih kvaliteta, vjerujemo da bi izbor profesorice Seršić također bio važan za postizanje bolje rodne ravnoteže i poštenije zastupljenosti država u sastavu Suda”, kazao je premijer.

Plenković je podsjetio i da se Hrvatska nosi s posljedicama razornog potresa koji je pogodio Zagreb, pa zahvalio svim svjetskim čelnicima koji su “poslali poruke solidarnosti i pružili podršku” Hrvatskoj.

Cjepivo za sve i zaštita planeta

Pozdravio je rezoluciju UN-a o “Sveobuhvatnom i koordiniranom odgovoru na pandemiju” i istaknuo da ona jasno pokazuje potrebu za “zajedničkim globalnim pristupom u odgovoru na njezin utjecaj i posljedice”.

Naglasio je da cjepivo mora biti dostupno najvećem mogućem broju ljudi i da se na tome ne smije štedjeti.

Govorio je i o opasnostima klimatskih promjena, “izazova stoljeća”, upozorivši da svjetski čelnici ne smiju ignorirati da je u posljednjih pet godina postignut rekord globalnih temperatura oceana koji imaju “središnju ulogu u reguliranju Zemljine klime”, kao i da “zabrinjavajućom brzinom” raste njihova zagađenost plastikom.

“Ukoliko ne djelujemo sada, šteta učinjena našoj planeti bit će nepopravljiva”, kazao je Plenković, pa pozvao nacije da se “ujedine i preuzmu odgovornost za ostvarivanje zdravijeg, pravednijeg i održivijeg svijeta za buduće generacije”.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije