Povezite se

BIH

Bivši direktor Aluminija odbacio optužbe: ostavio sam tvrtku s 50 milijuna eura na računu

Objavljeno

-

Mijo Brajković odbacio je optužbe da je zloporabio službeni položaj kao prvi poslijeratni direktor nedavno ugašenog mostarskog Aluminija kazavaši da mu je jedini ‘grijeh’ što je tvrku ostavio s 50 milijuna eura na računu, a sada je dužna oko 200 milijuna eura.

Dio medija, pozivajući se na navode iz izvještaja Financijske policije Federacije BiH, prenosi da je čak 48 Aluminijevih bivših direktora, članova uprave i Nadzornih odbora te kompanija koje su s njim poslovale, odgovorno za zloporabe, korupciju i kriminal, no Brajković u priopćenju medijima navodi da je istraga Financijske policije Federacije BiH pod pritiskom sarajevskih političkih stranka.

Njegovu je odgovornost morala potvrditi po svaku cijenu, piše Brajković pa ističe da je otišao u mirovinu 2009. i ostavio tvrtku s pozitivnim poslovanjem i dobiti od 50 milijuna eura, što je oko 100 milijuna maraka.

”Ponosan sam što su mi to jedine ‘greške’ u mome skoro četrdesetogodišnjem radu u Aluminiju”, navodi Brajković.

Na teret mu se stavlja navodno pogodovanje pri kupnji stana u Zagrebu i pozamašne otpremnine koja je isplaćena prigodom odlaska u mirovinu.

Brajković objašnjava da je stan u Zagrebu zamijenio za onaj koji je posjedovao u Mostaru, a odluku o njegovoj otpremnini donio je Nadzorni odbor.

Pozvao je radnike ugašene mostarske kompanije, dioničare i istražna tijela da napore usmjere na otkrivanje uzroka i pravih krivaca koji su napravili dug od oko 200 milijuna eura i potrošili 50 milijuna koje su zatekli na računu.

Pod vodstvom Mije Brajkovića i uz potporu devet milijuna dolara vlade Republike Hrvatske ponovno je pokrenuta proizvodnje u mostarskom Aluminiju nakon ratnih razaranja. Hrvatska je pokretanje Aluminija vezivala uz nastavak rada šibenskog TLM-a koji je u međuvremenu prestao s radom.

Nakon odlaska Brajkovića iz Aluminija tvrtka je svake godine bilježila gubitke u poslovanju i ugasila se sredinom srpnja pošto je isključena s naponske mreže jer vodstvo nije bilo u stanju više plaćati račune za električnu energiju i sirovine. Glavni problem za Aluminij su visoke cijene električne energije koje su plaćali te loši ugovori.

Nakon prestanka rada, zaposlenici Aluminija održali su prosvjede ispred zgrade HDZ-a BiH u Mostaru. Održan je niz sastanaka s predstavnicima vodstva Hrvata u BiH te uprave i sindikata nakon čega je najavljeno ponovno postupno pokretanje proizvodnje.

U mostarskom Aluminiju zaposleno je 900 radnika. Najveći vlasnik je vlada Federacije BiH s udjelom od 44 posto, isto toliko imaju mali dioničari, dok je 12 posto dionica vlasnik hrvatska vlada koja podupire ponovno pokretanje Aluminija.

BIH

Krešić: Ojačati granicu prema Srbiji i Crnoj Gori i smanjiti priljev migranata u BiH

Published

on

Dodao

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić izjavio je u ponedjeljak kako bi vlasti BiH morale osnažiti nadzor na granici na istoku prema Srbiji i Crnoj Gori kako bi pokušale smanjiti ulazak ilegalnih migranata zbog čega prijeti humanitarna katastrofa.

 “Postojeći resursi se moraju u potpunosti staviti u funkciju posebno kada je u pitanju nadzor  granice. Jedan od naših fokusa je granica na istoku (Srbija i Crna Gora), kako bismo pokušali ograničiti priljev migranata, provjeravati njihove podatke i kontrolirati kretanje u BiH”, rekao je Krešić u pisanoj izjavi koju prenosi HDZ BiH čiji je on visoki dužnosnik.
 Krešić je upozorio kako se u BiH ne primjenjuje Zakon o strancima i njihovu kretanju budući se migranti bez ikakvih isprava slobodno kreću po zemlji. Upozorio je da bi upravo takvo nekontrolirano stanje s migrantskom krizom te loši uvjeti njihovog smještaja, moglo eskalirati unutar zemlje.
 “Ljudski, financijski, tehnički i smještajni kapaciteti moraju se osposobiti kako migrantska kriza ne bi prerasla u humanitarnu katastrofu. Problem migracija se u najskorijem roku mora staviti pod kontrolu, a to je teško bez funkcionalne državne vlasti”, istaknuo je zamjenik ministra sigurnosti BiH.
 Po njegovim riječima, poseban problem predstavlja činjenica što BiH od tranzitne postaje zemlja hotspot za migrante budući ne mogu ući u EU.
 “Ovo je državni problem i mora mu se žurno i bez odlaganja pristupiti u državnoj nadležnosti, uz suradnju sa susjednim zemljama i EU”, mišljenja je Krešić. 
 Upozorio je i da je stanovništvo BiH u mnogim područjima ugroženo te da svakodnevno lokalne vlasti apeliraju na pomoć države i traže zaštitu. Poseban problem po Krešićevim riječima predstavlja činjenica da institucije BiH ne primjenjuju zakone koji se tiču ilegalnih migranata.

 “Zakoni postoje, ali se ne primjenjuju. Moramo uspostaviti mehanizme djelovanja koji će dati kvalitetniji odgovor na problem migrantske krize nego što je to bilo do sada jer je evidentno da nismo na najbolji način odgovorili problemu s kojim smo suočeni”, naveo je Krešić.
 Ilustrirao je to činjenicom da vlasti BiH ne znaju niti približno koliko se migranata trenutalno nalazi u zemlji.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

BIH

Bihać prestao financirati migrantski kamp Vučjak, očekuje se njegovo zatvaranje

Published

on

Dodao

Gradska uprava Bihaća izvjestila je lokalna komunalna poduzeća da im od ovog tjedna više neće plaćati za usluge poput dostave vode i odvoza smeća iz migrantskog kampa Vučjak pa će volonteri Crvenog križa sami morati odlučiti hoće li tamo nastaviti raditi kao do sada, prenijeli su u ponedjeljak mediji u Bosni i Hercegovini.

Gradonačelnik Bihaća potvrdio je za portal Dnevnog avaza kako će od ovog tjedna biti provedena ranije donesena odluka da lokalne vlasti prestanu financirati opskrbu kampa za ilegalne migrante o kojemu do sada nitko drugi nije skrbio.

“Otkako je Vučjak formiran, grad Bihać preko svojih javnih poduzeća pružao je sve vrste usluga, uključujući i dostavu vode. Mi smo dnevno dostavljali 20 tisuća litara vode. Ja sam u četvrtak poslao dopis i jednom i drugom poduzeću da grad to više neće plaćati. Ukoliko se ne nađe netko drugi tko će to plaćati, to praktično znači da toga neće biti”, kazao je Šuhret Fazlić.

Njegova je pretpostavka kako u takvim uvjetima ni volonteri Crvenog križa, koji su distribuirali hranu migrantima, više neće moći raditi pa će taj kamp podignut u blizini granice s Hrvatskom morati biti zatvoren.

Zatvaranje kampa Vučjak, u kojemu boravi na stotine migranata, prošlog su tjedna još jednom zatražile agencije Ujedinjenih naroda koje djeluju u BiH kao i Delegacija EU u toj zemlji te povjerenica Vijeća Europe za ljudska prava Dunja Mijatović.

U kampu Vučjak nema tekuće vode niti je osigurana električna energija, migranti borave pod plastičnim šatorima a lokalitet je u blizini područja na kojemu ima mina postavljenih tijekom posljednjeg rata u BiH.

EU traži od vlasti u BiH da hitno nađu novu lokaciju gdje bi migranti mogli boraviti u humanijim uvjetima, a ukoliko bi se takvo rješenje našlo Europska bi komisija bila spremna osigurati financiranje takvog smještaja.

Fazlić je rekao kako gradske vlasti do sada nisu dobile “niti marku” pomoći viših razina vlasti te da svu skrb o migrantima financiraju iz svog proračuna.

Predsjednik vlade Federacije BiH Fadil Novalić potkraj prošlog tjedna je ustvrdio kako je iz entitetskog proračuna na račun vlade Unsko-sanske županije uplaćeno četiri milijuna konvertibilnih maraka (dva milijuna eura) namijenjenih financiranju migrantskih kampova u toj regiji te je zatražio objašnjenje zbog čega taj novac nije proslijeđen Bihaću, odnosno lokalnom Crvenom križu.

Ispostavilo se kako su županijske vlasti ta sredstva iskoristile kako bi financirale gradnju nove policijske postaje u Bužimu.

Dnevni Avaz podsjeća da je iz fondova EU-a u BiH do sada poslano oko 44 milijuna eura pomoći za suočavanje s migrantskom krizom, no gdje je točno taj novac završio nije jasno.

Ucitavanje vijesti

BIH

Dodik kaže da Rusija ima interes graditi plinovod u Republici Srpskoj

Published

on

Dodao

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u nedjelju kako je interes Rusije jačati suradnju i graditi plinovod na području Republike Srpske u Bosni i Hercegovini o čemu je razgovarao s premijerom Dmitrijem Medvedevim tijekom njegova posjeta Beogradu.

“Njihov je interes jasan. Oni žele graditi plinovod i žele da sa stajališta energenata budu prisutni na ovom prostoru”, rekao je Dodik za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS).
Dodik je u subotu, zajedno s predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović, u Beogradu razgovarao s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedovim. Pojasnio je kako Rusi imaju interes da svoje energente distribuiraju i na ovome području.
Dodao je kako postoje lobiji koji žele zaustaviti prodor ruskoga plina, te da SAD imaju svoje poslovne planove koji se ne poklapaju s ruskima.
“Mi ovdje trebamo izabrati ono što je jeftinije i za nas dugoročno sigurnije”, rekao je Dodik.
Dodao je kako je s ruskim premijerom razgovarao i zašto u BiH još uvijek nije ustrojena vlast, a po njegovim riječima prijepori se vode oko prihvaćanja godišnjeg nacionalnog programa (ANP) reformi s NATO-om.

Po njegovim riječima Rusija prema ovome području ne vodi ‘agresivnu politiku’.

Medvedev je u subotu boravio u jednodnevnom posjetu Srbiji gdje se sastao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem sastao i premijerkom Anom Brnabić te nazočio obilježavanju 75. godišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije