Povezite se

BIH

BiH zahvalila Hrvatskoj na pomoći u opremanju policije

Objavljeno

-

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahrudin Radončić

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Fahrudin Radončić u četvrtak je izrazio zahvalnost vladi Hrvatske na pomoći osiguranoj za funkcioniranje policijskih agencija u BiH.

Nakon odluke vlade Hrvatske da uputi pomoć od pet termovizijskih kamera i 198 kompleta policijske opreme za policijske snage u Bosni i Hercegovini, Ministarstvo sigurnosti BiH oglasilo se priopćenjem u kojemu izražavaju zahvalnost na ovoj gesti.

“Ministarstvo sigurnosti BiH duboko vjeruje da je širenje međudržavne suradnje na planu sigurnosti i veoma važna uloga Hrvatske kao zemlje predsjedateljice Vijećem Europske unije, predstavlja dobrobit i za BiH”, stoji u izjavi.

Istaknuto je kako su ovo prvi konkretni rezultati u poboljšanju suradnje nakon sastanka ministra unutarnjih poslova Hrvatske Davora Božinovića i Radončića održanog prošog tjedna u Zagrebu.

Na temelju dogovora dvojice ministara, kako podsjećaju iz Ministarstva sigurnosti BiH, u Sarajevu je u četvrtak održan sastanak čelnika policijskih agencija iz BiH i Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske a glavna tema bio je problem ilegalnih migracija pri čemu su dogovoreni novi oblici suradnje.

Nastavi pregledavati

BIH

Čelnici EU-a o Srebrenici: treba priznati patnje drugih

Published

on

Čelnici europskih institucija istaknuli u u petak u povodu 25. obljetnice genocida u Srebrenici da je za uspostavu povjerenja među zajednicama u BiH potrebno priznati patnje drugih, upostaviti uzajamo poštovanje i dostojanstvo.

U subotu se obilježava 25. obljetnica genocida u Srebrenici u kojem su snage bosanskih Srba ubile više od 8000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u ljeto 1995. godine.

“BiH je napredovala u uspostavi povjerenja, unutar i među zajendnicama u zemlji. Ali za nastavak mira i pomiranja, put prema naprijed mora uključivati priznanje patnje, uzajamno poštovanje i dostajnstvo”, istaknuli su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i visoki predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.

“Pomirenje na dnevnoj osnovi mora postati realnost u politici, školama, gradskim vijećnicama, u svakonodevnom životu. Čelnici su svugdje odgovorni osigurati da javne poruke, kao i kipovi, spomenici i imena javnih mjesta, ulica i trgova, podupiru potragu za pomirenjem”, stoji u zajedničkom priopćenju.

Nazivajući genocid u Srebrenici jednim od “najmračnijih poglavlja suvremene europske povijesti”, europski čelnici kažu da je obljetnica “bolan podsjetnik neuspjeha Europe koja nije ispunila obećanje da se na njezinu tlu neće ponoviti takva tragedija”.

“Dvadeset i pet goina poslije, naša je dužnost sjećati se. Moramo se časno suočiti s prošlošću i gledati na budućnost s odlučnošću da se pomogne sljedećim generacijama, poglavito mladim sa zapadnog Balkana, u izgradnji bolje zajedničke budućnosti”, ističe trojka.

Čelnici eurposkih institucija potvrdili su privreženost Europske unije potpori BiH i zapadnom Balkanu za jačanje pomiranja i prevladavanje nasljeđa prošlosti jer je njihova budućnost u EU “bliža no ikad”.

Hina

Ucitavanje vijesti

BIH

Udovice Srebrenice ne pronalaze mir ni 25 godina od genocida

Published

on

Fatima Mujić svaki se dan moli za supruga i trojicu sinova koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici prije četvrt stoljeća i nada se da je njezin najstariji sin, čiji ostaci nisu pronađeni, još živ. 

Zastane svaki put kad se sjeti sina Refika koji nije pronađen ni 25 godina od masakra. 

“Mislim da je živ negdje. Kad se molim za njega ruke mi se tresu, ne znam što bih”, rekla je 75-godišnja udovica za AFP.

Njezini voljeni su među 8.000 ubijenih muslimanskih muškaraca i dječaka. Ubile su ih srbijanske snage u istočnoj enklavi pred kraj rata u Bosni i Hercegovini koji se vodio od 1992. do 1995., u zločinu koji su međunarodni sudovi prozvali genocidom.

Suprug i dvojica sinova Fatime Mujić, čiji su ostaci pronađeni u masovnim grobnicama, pokopani su prije 10 godina u memorijalnom centru s još više od 6.600 žrtava.

Još njih 237 pokopano je na drugim mjestima. 

Više od 1.000 ljudi nikada nije pronađeno, što i danas boli preživjele. 

Mujić, koja živi u selu blizu Sarajevu, kaže da “živi za poziv” da su iskopani Refikovi ostaci.  

No, prošlo je desetljeće od pronalaska posljednje od 84 masovne grobnice. 

“Od srpnja 2019. pronađeni su ostaci samo 13 žrtava”, rekla je Emza Fazlić, glasnogovornica Instituta za nestale. Manjak novih informacija i svjedoka ometaju potragu, kaže Fazlić.

“Ne ostavljaj me”

Uoči 25. obljetnice maskara u subotu, Mujić se prisjeća posljednjeg susreta s djecom. 

Nalazila se među tisućama žena, djece i starijih koji su se okupili ispred UN-ove baze izvan Srebrenice nakon što su srbijanski vojnici potjerali nizozemske vojnike koji su štitili muslimansku enklavu, koja se u to vrijeme smatrala “sigurnim utočištem”.

Pod zapovjedništvom vojnog lidera bosanskih Srba Ratka Mladića, muškarci i dječaci su odvedeni i ubijeni po kratkom postupku.

Mujić se prisjetila kako je njezin najmlađi sin, 16-godišnji Nufik, nije puštao.

“Mama, ne ostavljaj me”, govorio joj je.

“Pomilovala sam ga po njegovoj kovrčavoj kosi i rekla mu da ga neću ostaviti”, govori Mujić.

“Odveli su ga, a ja sam ih pratila. Ne sjećam se jesu li me udarili, ne sjećam se ničega”, rekla je. 

Njezin suprug i još dvojica sinova pokušali su pobjeći u šumu, ali su uhvaćeni.

“Crna zemlja”

Još jedna udovica, 71-godišnja Mejra Đogaz odlučila je provesti svoje posljednje dane u mjestu gdje je njezin život “stao”.

Živi blizu memorijalnog centra u Srebrenici, koja se nalazi u dijelu Bosne kojim dominiraju Srbi i nasljeđe je etničkog čišćenja tijekom rata koje je trajno podijelilo Srbe, Bošnjake i Hrvate. 

Svako jutro, kada polijeva cvijeće u svom dvorištu, vidi redove tisuće bijelih grobova na zelenom travnjaku. 

Njezina dvojica sinova Omer i Munib počivaju ondje. Imali su 19 i 21 godinu. 

“Više nemam razloga živjeti. Brinem se za cvijeće da ne poludim, ali moji cvjetovi su u crnoj zemlji”, rekla je Mejra. 

Njezin treći sin, 20-godišnji Zuhdija i suprug Mustafa ubijeni su ranije u ratu za vrijeme okupacije Srebrenice 1992.

“Moji sinovi nikoga nisu povrijedili, ne bi ni mrava zgazili. Pitam se samo zašto su mi ubili djecu?”, kaže Đogaz.

“Prekrasno dijete”

Ramiza Gurdić (67) također razmišlja o muškarcima koji su ubili njezine sinove i supruga. “Imaju li oni djecu?”

Sinovi Mehrudin i Mustafa imali su 17 i 20 godina kada su ubijeni.

Prije nego što je s ocem pobjegao u šumu, najstariji je zapalio cigaretu i smotao još jednu.

“Majko, nikada te više neću vidjeti”, rekao joj je.

“Najmlađi ništa nije rekao”, dodaje Gurdić.

Pronađeni su posmrtni ostaci obojice, ali samo “polovica Mehrudina”. Još uvijek se nada da će jednog dana pronaći i njegovu drugu polovicu.

“Njegova ga majka nije donijela na svijet bez glave i ruku. Bio je prekrasno dijete”, rekla je. 

Četvrt stoljeća kasnije, Gurdić ne želi zlo muškarcima koji su joj oduzeli sinove.

“Bog će im dati ono što zaslužuju”, rekla je za AFP. “Nema mržnje, nema zlobe, ali ni pomirenja”, dodala je. 

Ucitavanje vijesti

BIH

U znaku korone počelo obilježavanje 25. obljetnice genocida u Srebrenici

Published

on

Stotinjak sudionika “Marša mira” krenulo je u srijedu iz okolice Tuzle ka Srebrenici kako bi tamo 11. srpnja sudjelovali u obilježavanju 25. obljetnice genocida nad Bošnjacima što su ga u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.

“Marš mira” godinama je uvod u obilježavanje obljetnice srebreničkog genocida i u tom pohodu uvijek je sudjelovalo na tisuće ljudi, no ove godine zbog epidemije koronavirusa organizatori su drastično ograničili broj sudionika i skratili trasu kojom je marš planiran.

Sudionici marša podijeljeni su u skupine od po pedeset ljudi koje se odvojeno kreću uz poštivanje mjera higijensko-epidemiološke zaštite.

“Nikoga nećemo vratiti tko želi sudjelovati, ali će se morati pridržavati mjera”, kazao je Munir Habibović, predsjednik organizacijskog odbora “Marša mira” organiziranog rutom kojom su se Bošnjaci nakon pada Srebrenice probijali ka teritoriju pod nadzorom Armije BiH.

Slična ograničenja vrijedit će i za središnu komemoraciju u Srebrenici, najavljenu za 11. srpnja. Taj datum svake godine do sada bio je povodom da se u krugu memorijalog kompleksa u Potočarima, gdje su pokopani posmrtni ostaci više od šest tisuća ubijenih, okupe članovi obitelji ubijenih i nestalih i preživjeli Srebreničani te tisuće onih koji bi došli odati počast žrtvama, kao i brojni domaći i međunarodni dužnosnici.

Ove će subote u Potočare biti dopušten pristup samo malom broju osoba, među kojima su članovi obitelji devet žrtava genocida čiji će posmrtni ostaci tada biti i pokopani uz vjerski obred kojega će predvoditi poglavar Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović.

Najmlađa žrtva čiji će ostaci biti pokopani je Salko Ibišević, koji je imao 23 godine kada je ubijen. Njegovi djelomični posmrtni ostaci nađeni su u masovnoj grobnici u okolici Zvornika 2001. godine. 

Najstariji među žrtvama koje će biti pokopane 11. srpnja je Hasan Pezić, koji je ubijen kada je imao 70 godina. Njegovi djelomični ostaci pronađeni su u jednoj masovnoj grobnici 1999. godine.

U krugu memorijalnog kompleksa kod Srebrenice do sada su pokopani ostaci 6643 pronađene i identificirane žrtve genocida, a još uvijek se traga za više od tisuću nestalih nakon što su postrojbe vojske bosanskih Srba u iznenadnom napadu zauzele zonu pod zaštitom Ujedinjenih naroda i nakon toga započele sustavno ubijanje bošnjačkih muškaraca i dječaka te progon žena i djece.

Genocid u Srebrenici smatra se najtežim ratnim zločinom počinjenim na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata.

Zbog sudjelovanja u planiranju i provedbi tog zločina pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju i sudovima u regiji do sada je osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora, a na doživotne zatvorske kazne osuđeni su ratni politički i vojni lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić te Mladićevi najbliži suradnici Zdravko Tolimir i Vladimir Beara.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije