Povezite se

BIH

BIH pozvala hrvatsku Vladu da odustane od planova gradnje odlagališta nukleranog otpada na Trgovskoj gori

Objavljeno

-

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak i ministrica prostornog uređenja i okoliša Republike Srpske Srebrenka Golić u utorak su pozvali hrvatsku vladu da odustane od planova gradnje odlagališta nukleranog otpada na Trgovskoj gori i predložili kako bi najbolje bilo da se otpad odlaže u Sloveniji.

Crnadak i Golić sastali su se u Banjoj Luci uoči odlaska šefa bosanskohercegovačke diplomacije na zasjedanje opće skupštine Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Crnadak je ranije najavio da će na tom skupu internacionalizirati pitanje gradnje odlagališta na Trgovskoj gori u općini Dvor.

“Cilj današnjeg radnog sastanka bio je da Crnadka upoznamo sa detaljima o tome što smo učinili i što smo sve pisali vlastima Hrvatske da odustanu od ovog lokaliteta i da izmjeste odlaganje radioaktivnog otpada u mjesto Vrbina kao što su im predlagali kolege iz Slovenije”, kazala je Golić novinarima.

Slovenija u Vrbini, u neposrednoj blizini nukelarne elektrane Krško gradi novo odlagalište nuklearnog otpada u kojem bi, prema jednom prijedlogu, Hrvatska odlagala “svoj dio” otpada iz elektrane o kojemu je dužna skrbiti. No, troškovi ne bi smjeli biti veći od onih u drugoj potencijalnoj lokaciji, bivšoj vojarni “Čerkezovac” na Trgovskoj gori.

U BiH drže kako Hrvatska nema puno izbora i najavljuju da će učiniti sve da spriječe odlaglište na Trgovskoj gori jer ga smatraju prijetnjom po svoj okoliš, posebno z općine koje gravitiraju rijeci Uni.

“U prilici smo ponuditi čvrste argumente i činjenice u našu korist, konkretno i detaljno obrazloženje zašto to odlagalište ne treba biti na Trgovskoj gori. Ne treba biti tu gdje će ugroziti stotine tisuća ljudi”, izjavio je Crnadak najavivši poduzimanje “svih raspoloživih mjera” kako bi Hrvatska odustala od Trgovske gore.

Golić je najavia kako će na bosanskohehcregovačkoj strani granice 27. rujna održati masovni prosvjedi na kojima očekuje i predstavnika hrvatskih općina uz Unu.

“Još jednom apeliramo na vlasti Hrvatske: promijenite odluku, odlažite svoj otpad na jednoj od sedam lokacija koje ste ranijim dokumentima predvidjeli, odnosno najbolja je lokacija mjesto Vrbina koju predlaže Slovenija, odmah na mjestu nastanka uz nuklearnu elektranu Krško”, izjavila je Golić.

BIH

Dodik kaže da Rusija ima interes graditi plinovod u Republici Srpskoj

Published

on

Dodao

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u nedjelju kako je interes Rusije jačati suradnju i graditi plinovod na području Republike Srpske u Bosni i Hercegovini o čemu je razgovarao s premijerom Dmitrijem Medvedevim tijekom njegova posjeta Beogradu.

“Njihov je interes jasan. Oni žele graditi plinovod i žele da sa stajališta energenata budu prisutni na ovom prostoru”, rekao je Dodik za Radio-televiziju Republike Srpske (RTRS).
Dodik je u subotu, zajedno s predsjednicom Republike Srpske Željkom Cvijanović, u Beogradu razgovarao s ruskim premijerom Dmitrijem Medvedovim. Pojasnio je kako Rusi imaju interes da svoje energente distribuiraju i na ovome području.
Dodao je kako postoje lobiji koji žele zaustaviti prodor ruskoga plina, te da SAD imaju svoje poslovne planove koji se ne poklapaju s ruskima.
“Mi ovdje trebamo izabrati ono što je jeftinije i za nas dugoročno sigurnije”, rekao je Dodik.
Dodao je kako je s ruskim premijerom razgovarao i zašto u BiH još uvijek nije ustrojena vlast, a po njegovim riječima prijepori se vode oko prihvaćanja godišnjeg nacionalnog programa (ANP) reformi s NATO-om.

Po njegovim riječima Rusija prema ovome području ne vodi ‘agresivnu politiku’.

Medvedev je u subotu boravio u jednodnevnom posjetu Srbiji gdje se sastao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem sastao i premijerkom Anom Brnabić te nazočio obilježavanju 75. godišnjice oslobođenja Beograda u Drugom svjetskom ratu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

BIH

Život s migrantima sve teži: Nemaju osjećaja da su ovdje gosti

Published

on

Bihać/Izvor:Nacionalno/D.Prša

Danas Bihaću ima oko 56.000 ljudi, dok se broj migranata kreće oko 6.000. Bez razlike koliko ih ima problemi su sve očitiji i svakog trena može doći do eskalacije sukoba. Ono što se mnogi pitaju je, što će se dogoditi s migrantima kada Grad Bihać prestane s opskrbljivanjem kampa Vučjak uslijed nebrige države sa migrantskom krizom. Ono što je sada vidljivo, migranti i dalje lutaju Bihaćom i ponašaju se kao da je to njihov grad u kao da žive godinama.

Treba otvoreno priznati da su stanovnici Bihaća prijateljski prihvatili migrante i pružaju im svu potrebnu pomoć, od hrane, vode, smještaja, odjeće, no, uz gotovo dvije stotine migranata, koliko ih dnevno stiže u Bihać, situacija je zabrinjavajuća. Po nekim statistikama, 90 posto migrantske krize u BiH usmjereno prema Bihaću, devet posto prema Velikoj Kladuši, a tek jedan posto u ostatku zemlje.

Migranti danas žive u Bihaću, šetaju se ulicama, izlaze u kafiće, pokreću biznise, stječu nova prijateljstva, ali i više od toga. Kako kruže priče, i pojedine krajiške djevojke već se udaju za mladiće iz Pakistana, Bandladeša, Iraka…, prenosi portal USK.info

Najgore od svega, kaže gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić, je to što se život Bišćana u potpunosti promijenio. Ništa više nije normalno.

“Očekivana je situacija da su se prilagodili ti ljudi koji dolaze živjeti s nama. Nemamo mi samo štete od migranata. Postoje tu i određene koristi. To su ljudi koji troše novac, oko kojih postoje radna mjesta, ali nismo mi tu situaciju proizveli. Mi ne želimo ni u kom slučaju da živimo ovako kako sada živimo. Fotografije migranata na bihaćkim ulicama najbolje govore na što nam pojedini dijelovi grada sliče. Ne možete šetati ulicom, parkom, ne možete pustiti dijete da se igra na dječijem igralištu i tako se mijenja raspoloženje ljudi. Kada vidite porodicu s djecom, svi su spremni pomoći, ali kada vidite grupu mladića ispod 20 godina koji se ponašaju polubahato u centru rada, onda niko nema razumijevanja”, kaže gradonačelnik Fazlić.

Građani posljednjih mjeseci često ističu kako se migranti ponašaju ležerno na ulicama, kao da su “osvojili” grad. Fazlić se slaže da su domaćini postali oni koji prelaze na drugu stranu ulice i povlače se u svoje kuće.

“Oni nemaju osjećaj da su ovdje gosti. Jednostavno imaju neki svoj cilj, ponašaju se kao da ne žele otići, iako smo mi njima tu negdje usput”, kaže Fazlić.

U međuvremenu, dok se govori kako BiH nije željeno odredište migrantima, pojedinci pokazuju da to nije tako. Jedan od njih je i Pakistanac Raza Taslim koji je ovog ljeta otvorio restoran u Bihaću u kojem je glavni specijalitet piletina biryani za koji se riža nabavlja iz Indije. Pokušavao je Taslim do Europe i Njemačke nekoliko puta, ali bezuspješno. Radio je nekoliko mjeseci u ugostiteljstvu u Turskoj i Grčkoj, ali odlučio je ostati u BiH i voditi restoran u kojem je zaposlio jednu Bišćanku te planira proširiti posao.

Još jedna grupa migranata iz Pakistana, Sirije, Irana i Afganistana otvorila je butik u Bihaću pod nazivom “New Pakistan market”. Kako su kazali, nisu samo mogli čekati na milost dobrih ljudi.
Upoznat sa ovakvim pričama, Fazlić nam govori kako država zaboravlja da postoje i ovakvi slučajevi, da postoje izbjeglice koje žele ostati ovdje, prenosi USK.info

“Država bi trebala pružiti mogućnost onima koji možda žele ovdje ostati. Imate vi tu obrazovanih ljudi, ljekara, advokata, inžinjera, mladih ljudi sa različitim mogućnostima koje treba razmotriti. Međutim, dvije godine oni sami određuju i gdje će ući u BiH i gdje izaći iz zemlje te biraju grad u kojem će boraviti. Ako žele u Tuzlu ili Sarajevo, tamo će i ostati. Ali oni hoće u Bihać. Najgore je što u svemu tome nemamo neke strategije i koncepta kako se nositi s tim. Sada imamo obrnuto proporcionalne procese. Kriza u Bihaću je sve veća, a angažman naležnih institucija sve manji. Niko ne priča o tome, nema organizovane aktivnosti, nema lidera, a nama je sve teže iz dana u dan”, priča nam Fazlić.

Tražili su i molili Bišćani za pomoć te upozoravali da se ne mogu sami izboriti s migrantskom krizom, ali sluha nadležnih institucija nije bilo. I danas ljuti Krajišnici, kako ih nazivaju u narodu, odlučili su pokazati zube. Prva mjera koja je stigla iz Unsko-sanskog kantona jeste zabrana kretanja migrantima po naseljenim područjima, parkovima… Svi će, kažu iz Vlade USK-a, biti premješteni u kamp Vučjak. Potom je bihaćki gradonačelnik u Sarajevu najavio kako će Grad Bihać od ponedjeljka idućeg tjedna prestati opskrbljivati kamp Vučjak kako bi problem eskalirao i država preuzela odgovornost.

“Dolazit ćemo mi Krajišnici svaki dan ispred Parlamentarne skupštine dok se to ne riješi”, poručio je Fazlić.

Stvaran broj migranata u USK daleko je veći od službenog broja jer se registriraju samo oni migranti koji su smješteni u kampovima. U Miralu je 621 migrant, u Biri 1.390 te na Vučjaku oko 800. Kada je riječ o drugim centrima, u Sedri ih ima 380, a u Borićima 310. Uz tisuće onih smještenih u napuštenim i porušenim objektima, gotovo svi do zime ostaju bez krova nad glavom.

Nacionalno/USK.info

Ucitavanje vijesti

BIH

Komšić poručio EU: Odgoda pregovora sa Sj.Makedonijom i Albanijom loša i za BiH

Published

on

Dodao

Predsjedatelj Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić apelirao je u četvrtak na dužnosnike Europske unije da ozbiljno razmotre otvaranje pristupnih pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju upozoravajući kako bi svaka odgoda početka pregovaračkog procesa mogla imati negativne učinke ne samo za te dvije države, nego i za cijelu regiju uključujući BiH.

Komšićev ured u Sarajevu priopćio je kako je on poslao posebno pismo Donaldu Tusku, predsjedniku Europskog vijeća, Jean-Claudeu Junckeru, predsjedniku Europske komisije, Ursuli von der Leyen, novoizabranoj predsjednici Europske komisije, Federici Mogherini, visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku i Johannesu Hahnu, povjereniku za proširenje i dobrosusjedsku politiku.

Nakon što je postalo jasno da je otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom postalo upitno Komšić je dužnosnicima EU poručio kako bi bilo iznimno važno da te dvije države nastave svoj put u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja koji se odnosi isključivo na zemlje jugoistočne Europe, čime se zapravo šalje pozitivna poruka cijeloj regiji, a samim tim i Bosni i Hercegovini.

“Europska komisija je već konstatirala da su ove dvije zemlje ispunile tražene kriterije za otvaranje pregovora i ako njihov zahtjev bude odbijen, poslala bi se pogrešna poruka i BiH kako rad i donošenje teških odluka koje nas čekaju jednostavno ne daju očekivani rezultat”, napisao je Komšić.

Ako pregovori ne bi počeli, smatra Komšić, to bi moglo usporiti i provedbu mjera i preporuka iz mišljenja Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU, kao i proces prihvaćanja europskih standarda. 

“O mogućem porastu euroskepticizma u zemljama regije kao i o mogućnosti jačanja prisustva nekih drugih faktora i utjecaja u regiji, mislim da nije potrebno posebno ni govoriti”, upozorio je Komšić dodajući kako se stoga nada da će odluka iz Bruxellesa o početku pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom biti pozitivna.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije