Povezite se

BIH

BiH: Dodik kaže kako mu je čast biti pod američkim sankcijama

Objavljeno

-

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik izjavio je kako mu je “čast” biti pod američkim sankcijama, a vladu SAD istodobno je optužio kako “unosi konfuziju” na Balkan imenovanjem posebnih predstavnika koji se trebaju baviti stanjem u toj regiji. 

U intervjuu za srpsku redakciju ruske novinske agencije Sputnjik, objavljenom u srijedu, Dodik je ustvrdio kako mu činjenica da je pod američkim sankcijama te mu je stoga zamrznuta imovina u SAD i zabranjeno putovanje u tu zemlju samo pomaže da ne mora slušati ono što mu poručuju iz Washingtona.

Dodik je na američkoj crnoj listi od početka 2017., a sadašnji veleposlanik SAD u BiH Eric Nelson opetovano je potvrdio kako one ostaju na snazi sve dok Dodik ne promijeni ponašanje.

Predstavnici američke administracije s Dodikom se stoga sada sastaju samo u iznimnim okolnostima, a to čine, kako je pojasnio Nelson, uvažavajući poziciju člana Predsjedništva BiH.

Dodik sada tvrdi kako je obrazloženje da je posezao za antidejtonskom retorikom kada je prijetio otcjepljenjem Republike Srpske od BiH potpuno neutemeljeno te tvrdi kako su “pravi kriminalci” zapravo predstavnici međunarodne zajednice u BiH koji su svojim intervencijama mijenjali ustroj predviđen ustavom iz Daytona.

“SDA napiše dokument koji je potpuno antiustavan i nitko ne poteže pitanja odgovornosti, a ako ja nešto kažem, onda je to je alarm da mi Washington uspostavi sankcije. To i nije tako loše, počašćen sam činjenicom da se ne moram sastajati s Amerikancima koji će tražiti da uradim nešto što neću”, izjavio je Dodik. 

Dodao je pritom kako nikako ne želi izgubiti Ruse kao prijatelje. Ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova pohvalio je kao objektivnog političara i dobrog poznavatelja prilika na Balkanu, a za američku diplomaciju je ustvrdio kako samo unosi pomutnju i kao dokaz za tu tvrdnju ponudio činjenicu da, uz Matthewa Palmera, posebnog izaslanika State Departmenta za Balkan sada, u regiji treba posredovati i Richard Grenell, kao posebni Trumpov izaslanik za dijalog Srbije i Kosova.

Tvri kako je “izmišljotina” teza koju ponavljaju zapadni diplomati da na Balkanu postoji maligni ruski utjecaj.

“Nikada nisam čuo niti jednog Rusa da je došao kazati kako nešto treba uraditi ovako ili onako. Rusi čak nemaju ni medije u BiH poput N1 ili ’Al Jazeere‘“, kazao je Dodik pozvaši još jednom ruske vlasti da razmisle o njegovu ranijem prijedlogu da na Balkanu uspostave svoju televizijsku mrežu koja bi parirala promicanju zapadnih interesa.

Dodik je ponovio kako će se nastaviti odlučno protiviti svakoj mogućnosti da BiH postane članicom NATO-a.

BIH

U BiH procesuiranje za ratne zločine čeka oko 4000 osoba

Published

on

Pravosuđu Bosne i Hercegovine ostaje procesuirati oko 4000 osoba osumnjičenih za ratne zločine, što će biti nemoguća misija bez prihvaćanja nove Strategije koja podrazumijeva prijenos predmeta ratnih zločina s državnog Suda BiH na niže sudove, izvijestila je u utorak glavna tužiteljica BiH Gordana Tadić. 

Glavna državna tužiteljica BiH izvijestila je, sudjelujući u Mostaru na konferenciji tužitelja, da je do sada postignut velik napredak u rasvjetljivanju istine o proteklom ratu. Iznijela je podatak da je optuženo više od 800 osoba te su izrečene kazne više od 3700 godina zatvora.

“Ostalo je još oko 449 predmeta po poznatim izvršiteljima, imamo više od 4.000 osoba koje treba procesuirati ili završiti njihove predmete”, rekla je glavna tužiteljica Tadić. 
Pri tome je pojasnila kako Tužiteljstvo BiH ulaže najveće napore kako bi procesuirali što je moguće veći broj ljudi, a građani stekli povjerenje u pravosuđe. 
Ona je odbila mogućnost da posljednja kriza s najavom srpskih dužnosnika o blokadi rada državnih institucija utječe na rad Tužiteljstva BiH. 

“Tužiteljstvo radi na osnovi Ustava i zakona i mi smo treći stup vlasti, potpuno neovisni. Dakle, mi radimo u punom kapacitetu i nismo ni stajali s radom” , istaknula je tužiteljica.  

Vijeće ministara BiH već dvije godine pokušava donijeti novu, revidiranu Strategiju o procesuiranju ratnih zločina u BiH koja podrazumijeva rasterećenje državnih pravosudnih ustanova i prijenos manje složenih predmeta na niže sudova u Federaciji BiH i županijama, te sudove u Republici Srpskoj i Brčko Distriku. Tome su se protivile bošnjačke udruge iz rata tvrdeći da bi na taj način mogli blaže kazne dobiti pojedini osumnjičenici, dok ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša upozorava da bi u slučaju da se ta Strategija ne prihvati brojni osumnjičenici mogli izbjeći odgovornost za ratne zločine.  

Ucitavanje vijesti

BIH

U Bihaću strahuju od eskalacije migratske krize, najgore tek dolazi?

Published

on

Problem ilegalnih migracija u BiH doveo je već sada do kritičnog stanja u zemlji, a izvjesno je kako će ono biti još gore jer i dalje nema nikakve koordinacije u poduzimanju potrebnih mjera, a ni najava da bi se novi saziv Vijeća ministara mogao odlučnije angažirati, upozorili su dužnosnici Unsko-sanske županije.

“Nema nikakve koordinacije između državnog i nižih razina vlasti. Iako je Vijeće ministara BiH formirano prije dva mjeseca, do sada je izostala ozbiljna reakcija u smislu zaštite Unsko-sanske županije kada su u pitanju ilegalne migracije”, upozorio je Nermin Kljajić, ministar unutarnjih poslova ove županije koja podnosi najveći teret migrantske krize u BiH, prenose u ponedjeljak banjolučke “Nezavisne novine”.

Prema procjenama vlasti u Bihaću, u ovom dijelu BiH trenutačno boravi oko pet tisuća ilegalnih migranata. Precizno je poznato samo kako njih tri i pol tisuće boravi u prihvatnim centrima, dok su ostali prepušteni sami sebi i snalaze se kako znaju, odnosno borave u privatnom smještaju ukoliko imaju novca, dok drugi spavaju po napuštenim i ruševnim objektima u urbanim središtima.

Kljajić je istaknuo kako su svi kolektivni smještajni kapaciteti odavno popunjeni, a ocjenu kako je stanje kritično temelji na činjenici da u BiH ne postoji nikakav konsolidirani plan upravljanja migracijama.

Lokalna je policija pritom izložena izazovima koje jedva svladava, jer se broj kaznenih djela neprestano povećava, a u proračunu jednostavno nema novca za povećanje broja policajaca.

Blaga zima već je sada potaknula ilegalne migrante da pokušaju nastaviti put ka zapadnim granicama BiH pa oni sada svakodnevno pristižu u sve većem broju u Unsko-sansku županiju.

Prema podacima lokalne policije, svakog dana u prosjeku stigne najmanje 80 ilegalnih migranata, a nema prostora u koji bi ih se moglo smjestiti.

Predsjednik županijske vlade Mustafa Ružnić kazao je kako u Bihaću strahuju zbog izgledne eskalacije ovog problema. “Najgore tek dolazi”, ocijenio je Ružinić.

Podsjetio je kako je županijska vlada ranije tražila da se rasformiraju sadašnji prihvatni centri “Bira” u Bihaću i “Miral” u Velikoj Kladuši, a da se izvan naseljenih područja uspostavi jedan veći tranzitni centar u kojemu bi bili svi ilegalni migranti.

Lokacija za to je ponuđena, no državne vlasti inicijativu nisu ni razmatrale.

Ucitavanje vijesti

BIH

Policija se sukobila sa migrantima u Velikoj Kladuši

Published

on

Izvor: ITC BIHAĆ

Oko stotinjak migranata, danas se okupilo ispred privremenog prihvatnog kampa „Miral“ u Velikoj Kladuši, uzvikujući da im se otvori granica sa Republikom Hrvatskom, kako bi krenuli prema nekoj od izabranih zemalja članica Europske unije.

Policija je tijekom prosvjeda s kojeg su se čuli uzvici ‘Sloboda’, ‘Vratite nam novac’ i Prestanite nas tući’, uhitila nekoliko ljudi, kazali su svjedoci. 

Nije bilo informacija o ozlijeđenima.

“Hrvatska policija je jako, jako loša. Želimo da se granica otvori. Molimo, nemojte nas više udarati. Ne oduzimajte naše jakne, cipele i čarape. Oni sve oduzimaju”, kazao je za Reuters Salam Batu, jedan od migranata u kampu.

“Svi ovdje žele otići prema granici i dalje u Italiju, Njemačku ili Francusku”, istaknuo je jedan Pakistanac koji se predstavio kao Simon.

“Ako idemo na granicu, hrvatska policija nam zapali jakne i cipele, oduzimaju mobilne telefone”…

U kampu Miral se trenutno nalazi oko tisuću ljudi, što je za 300 više od kapaciteta kampa.

Hrvatska policija redovno odbacuje sve optužbe za nasilje prema izbjeglicama i migrantima.  Iako je balkanska ruta zatvorena 2016., oko 50.000 izbjeglica i migranata, većinom iz Pakistana, Afganistana, Iraka, Maroka i Sirije proši su kroz BiH u protekloj godini.

Oko 6000 ostalo je u BiH, a većina ih se nalazi u loše opremljenim kampovima u Velikoj Kladuši i Bihaću. 

Dok se Hrvatska priprema za ulazak u Schengensku zonu, što uvjetuje poštovanje svih EU standarda kontrole granice i dokazivanje hrvatska policija može efektivno kontrolirati vanjsku granicu Europske unije, iz BiH su već u nekoliko navrata stigle kritike i optužbe da hrvatska policija vraća izbjeglice i migrante u BiH čak i kada ih nađe duboko na vlastitom teritoriju.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije