Povezite se

BIH

BiH: Dodik i Radončić najbogatiji političari s nekretninama milijunske vrijednosti

Objavljeno

-

Zastupnik u Domu naroda parlamenta Bosne i Hercegovine Fahudrin Radončić i član Predsjedništva BiH Milorad Dodik vode na popisu najbogatijih političara u toj zemlji jer posjeduju imovinu koju su sami procijenili na milijunske iznose, proistječe iz ovotjednih podataka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP).

Sukladno odredbama izbornog zakona BiH svi izabrani dužnosnici dužni su SIP-u prijaviti svu imovinu koju posjeduju kao i njenu vrijednost no oni se toga tek djelomice pridržavaju pa je tako aktualni predsjedatelj Doma naroda parlamenta BiH Dragan Čović napisao tek kako posjeduje “kuću i okućnicu” ali nije naveo koliko to točno vrijedi.

Dodik je pak jasno napisao kako ima kuću u BiH koja vrijedi 150 tisuća eura, ali i vilu u Beogradu, čiju vrijednost procjenjuje na nešto manje od 870 tisuća eura. Za tu istu vilu vraća kredit “Pavlović banci” iz Bijeljine, a iznos duga kojega po toj osnovi ima je za bosanskohercegovačke prilike astronomskih 459 tisuća eura.

Taj kredit kao i kupnja vile u Beogradu bio je predmet policijske istrage zbog sumnje da je Dodik do nje došao gotovim novcem a onda to “pokrio” fiktivnim kreditom. No njegova sposobnost da vraća dug nije dvojbena jer je naveo kako je u protekloj kalendarskoj godini uspio uprihoditi čak 123 tisuće eura. Iako mu je plaća razmjerno skromna te je po toj osnovi zaradio jedva 27 tisuća eura, Dodik je sve nadonadio prihodima od izdavanja beogradske vile ali i od poljoprivrede.

Dodikovo bogatstvo, barem na papiru, može se mjeriti još samo s onim medijskog tajkuna i predsjednika Saveza za bolju budućnost (SBB) Radončića.

Radončić, koji je naveo kako živi sam, prijavio je stan u Crnoj Gori, vrijedan čak 2,1 milijuna eura. Iako to nije navedeno u izjavi, poznato je kako je skupocjenu nekretninu površine 380 četvornih metara kupio u kompleksu Porte Montenegro kod Tivta, gdje je usidrena i njegova jahta. Naveo je i kako je vlasnik trećine kuća i zemljišta u BiH i Crnoj Gori vrijednih više od 370 tisuća eura.

Radončić je istodobno naveo kako vraća kredit od čak milijun eura, podignut kod Hipotekarne banke Crne Gore, kao i da je u prošloj godini različitim osobama i organizacijama donirao više od 200 tisuća eura.

Čelnik HDZ BiH Čović potvrdio je samo kao posjeduje dio kuće i okućnice ne navodeći gdje niti koliko to točno vrijedi. Kuća u kojoj Čović živi u Mostaru ranije je bila predmetom posebne medijske pozornosti jer se nagađalo kako vrijedi milijune, no on sam nikada nije ponudio objašnjenje kako je tu kuću izgradio. Iz prijave može se vidjeti kako je prošle godine na ime plaće i honorara zaradio oko 36 tisuća eura te da vraća kredit u iznosu od 30 tisuća eura.

Sudeći po prijavi ni Čović ni članovi njegove obitelji nemaju nikakav automobil.

Čovićev najveći politički protivnik, sadašnji član Predsjedništva BiH Željko Komšić, prijavio je stan u Sarajevu, vrijedan oko 60 tisuća eura, te automobil čija je vrijednost oko 10 tisuća eura. Suvlasnik je vikendice i zemljišta nasljeđenog od roditelja te jednog apartmana, a to je procijenio na iznos od oko 70 tisuća eura.

U prošloj je godini Komšić od plaće i naknada za vojničko priznanje “Zlatni ljiljan” dobio oko 30 tisuća eura.

U dvije banke ima kreditna zaduženja u ukupnom iznosu od 60 tisuća eura. 

Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović, ujedno Čovićev kolega u Domu naroda parlamenta BiH, neka je vrsta srednje klase kada je riječ o imovinskom statusu političara u BiH, ali mu je zato supruga Sebija znatno boljeg imovinskog stanja. Izetbegović je prijavio suvlasništvo nad kućom i zemljištem u vrijednosti od 117 tisuća eura, dok njegova supruga, ujedno ravnateljica Kliničkog centra u Sarajevu, posjeduje nekretnine, automobil i štednju vrijedne 173 tisuće eura.

BIH

U BiH procesuiranje za ratne zločine čeka oko 4000 osoba

Published

on

Pravosuđu Bosne i Hercegovine ostaje procesuirati oko 4000 osoba osumnjičenih za ratne zločine, što će biti nemoguća misija bez prihvaćanja nove Strategije koja podrazumijeva prijenos predmeta ratnih zločina s državnog Suda BiH na niže sudove, izvijestila je u utorak glavna tužiteljica BiH Gordana Tadić. 

Glavna državna tužiteljica BiH izvijestila je, sudjelujući u Mostaru na konferenciji tužitelja, da je do sada postignut velik napredak u rasvjetljivanju istine o proteklom ratu. Iznijela je podatak da je optuženo više od 800 osoba te su izrečene kazne više od 3700 godina zatvora.

“Ostalo je još oko 449 predmeta po poznatim izvršiteljima, imamo više od 4.000 osoba koje treba procesuirati ili završiti njihove predmete”, rekla je glavna tužiteljica Tadić. 
Pri tome je pojasnila kako Tužiteljstvo BiH ulaže najveće napore kako bi procesuirali što je moguće veći broj ljudi, a građani stekli povjerenje u pravosuđe. 
Ona je odbila mogućnost da posljednja kriza s najavom srpskih dužnosnika o blokadi rada državnih institucija utječe na rad Tužiteljstva BiH. 

“Tužiteljstvo radi na osnovi Ustava i zakona i mi smo treći stup vlasti, potpuno neovisni. Dakle, mi radimo u punom kapacitetu i nismo ni stajali s radom” , istaknula je tužiteljica.  

Vijeće ministara BiH već dvije godine pokušava donijeti novu, revidiranu Strategiju o procesuiranju ratnih zločina u BiH koja podrazumijeva rasterećenje državnih pravosudnih ustanova i prijenos manje složenih predmeta na niže sudova u Federaciji BiH i županijama, te sudove u Republici Srpskoj i Brčko Distriku. Tome su se protivile bošnjačke udruge iz rata tvrdeći da bi na taj način mogli blaže kazne dobiti pojedini osumnjičenici, dok ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša upozorava da bi u slučaju da se ta Strategija ne prihvati brojni osumnjičenici mogli izbjeći odgovornost za ratne zločine.  

Ucitavanje vijesti

BIH

U Bihaću strahuju od eskalacije migratske krize, najgore tek dolazi?

Published

on

Problem ilegalnih migracija u BiH doveo je već sada do kritičnog stanja u zemlji, a izvjesno je kako će ono biti još gore jer i dalje nema nikakve koordinacije u poduzimanju potrebnih mjera, a ni najava da bi se novi saziv Vijeća ministara mogao odlučnije angažirati, upozorili su dužnosnici Unsko-sanske županije.

“Nema nikakve koordinacije između državnog i nižih razina vlasti. Iako je Vijeće ministara BiH formirano prije dva mjeseca, do sada je izostala ozbiljna reakcija u smislu zaštite Unsko-sanske županije kada su u pitanju ilegalne migracije”, upozorio je Nermin Kljajić, ministar unutarnjih poslova ove županije koja podnosi najveći teret migrantske krize u BiH, prenose u ponedjeljak banjolučke “Nezavisne novine”.

Prema procjenama vlasti u Bihaću, u ovom dijelu BiH trenutačno boravi oko pet tisuća ilegalnih migranata. Precizno je poznato samo kako njih tri i pol tisuće boravi u prihvatnim centrima, dok su ostali prepušteni sami sebi i snalaze se kako znaju, odnosno borave u privatnom smještaju ukoliko imaju novca, dok drugi spavaju po napuštenim i ruševnim objektima u urbanim središtima.

Kljajić je istaknuo kako su svi kolektivni smještajni kapaciteti odavno popunjeni, a ocjenu kako je stanje kritično temelji na činjenici da u BiH ne postoji nikakav konsolidirani plan upravljanja migracijama.

Lokalna je policija pritom izložena izazovima koje jedva svladava, jer se broj kaznenih djela neprestano povećava, a u proračunu jednostavno nema novca za povećanje broja policajaca.

Blaga zima već je sada potaknula ilegalne migrante da pokušaju nastaviti put ka zapadnim granicama BiH pa oni sada svakodnevno pristižu u sve većem broju u Unsko-sansku županiju.

Prema podacima lokalne policije, svakog dana u prosjeku stigne najmanje 80 ilegalnih migranata, a nema prostora u koji bi ih se moglo smjestiti.

Predsjednik županijske vlade Mustafa Ružnić kazao je kako u Bihaću strahuju zbog izgledne eskalacije ovog problema. “Najgore tek dolazi”, ocijenio je Ružinić.

Podsjetio je kako je županijska vlada ranije tražila da se rasformiraju sadašnji prihvatni centri “Bira” u Bihaću i “Miral” u Velikoj Kladuši, a da se izvan naseljenih područja uspostavi jedan veći tranzitni centar u kojemu bi bili svi ilegalni migranti.

Lokacija za to je ponuđena, no državne vlasti inicijativu nisu ni razmatrale.

Ucitavanje vijesti

BIH

Policija se sukobila sa migrantima u Velikoj Kladuši

Published

on

Izvor: ITC BIHAĆ

Oko stotinjak migranata, danas se okupilo ispred privremenog prihvatnog kampa „Miral“ u Velikoj Kladuši, uzvikujući da im se otvori granica sa Republikom Hrvatskom, kako bi krenuli prema nekoj od izabranih zemalja članica Europske unije.

Policija je tijekom prosvjeda s kojeg su se čuli uzvici ‘Sloboda’, ‘Vratite nam novac’ i Prestanite nas tući’, uhitila nekoliko ljudi, kazali su svjedoci. 

Nije bilo informacija o ozlijeđenima.

“Hrvatska policija je jako, jako loša. Želimo da se granica otvori. Molimo, nemojte nas više udarati. Ne oduzimajte naše jakne, cipele i čarape. Oni sve oduzimaju”, kazao je za Reuters Salam Batu, jedan od migranata u kampu.

“Svi ovdje žele otići prema granici i dalje u Italiju, Njemačku ili Francusku”, istaknuo je jedan Pakistanac koji se predstavio kao Simon.

“Ako idemo na granicu, hrvatska policija nam zapali jakne i cipele, oduzimaju mobilne telefone”…

U kampu Miral se trenutno nalazi oko tisuću ljudi, što je za 300 više od kapaciteta kampa.

Hrvatska policija redovno odbacuje sve optužbe za nasilje prema izbjeglicama i migrantima.  Iako je balkanska ruta zatvorena 2016., oko 50.000 izbjeglica i migranata, većinom iz Pakistana, Afganistana, Iraka, Maroka i Sirije proši su kroz BiH u protekloj godini.

Oko 6000 ostalo je u BiH, a većina ih se nalazi u loše opremljenim kampovima u Velikoj Kladuši i Bihaću. 

Dok se Hrvatska priprema za ulazak u Schengensku zonu, što uvjetuje poštovanje svih EU standarda kontrole granice i dokazivanje hrvatska policija može efektivno kontrolirati vanjsku granicu Europske unije, iz BiH su već u nekoliko navrata stigle kritike i optužbe da hrvatska policija vraća izbjeglice i migrante u BiH čak i kada ih nađe duboko na vlastitom teritoriju.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije