Povezite se

Gospodarstvo

Bez posla je i dalje 10.715 Hrvata s diplomom, najviše ekonomista

Objavljeno

-

Trenutačno se na hrvatskoj burzi nalazi 10.715 nezaposlenih građana s diplomom nekog fakulteta ili akademije. Jednako tako bez posla je i 7441 osoba koja ima diplomu prvog stupnja fakulteta, stručnog studija ili visoke škole.

Nimalo ne čudi što je na jesenskom upisnom roku ostalo najviše mjesta na pravnim i ekonomskim fakultetima jer većinu nezaposlenih s fakultetskom diplomom čine ekonomisti – kojih je na burzi oko 2300, tisuću je nezaposlenih pravnika, oko tisuću i pol nastavnika središnjih škola te oko 900 učitelja osnovnih škola, navodi dnevnik.

Ekonomisti raznih usmjerenja dominiraju i među nezaposlenima s diplomom stručnog studija, visoke škole ili prvog stupnja fakulteta te ih je također više od dvije tisuće. Jedan od razloga što je na burzi rada tako puno ekonomista jest i taj što se ekonomija studira na državnim, ali i privatnim visokim učilištima. Privatne visoke škole godišnje upisuju oko pet tisuća studenata, privatna veleučilišta oko šest tisuća te privatna sveučilišta nešto manje od tri tisuće – ukupno oko 14 tisuća.

Na privatnim se studijima školuje oko 9 posto studenata, no većinom na raznim ekonomskim smjerovima jer je njih najlakše osnovati.

Posljednjih godina velika je navala i na studije koji obrazuju fizioterapeute, a trenutačno je među nezaposlenima 15 osoba s fakultetskom diplomom fizioterapeuta te 378 osoba fizioterapeuta s diplomom veleučilišta ili više škole.

Među trenutačno nezaposlenima s višom ili visokom stručnom spremom njih 80 posto je na burzi rada do godine dana, s tim da ih oko 40 posto čeka na posao do tri mjeseca.

No, na burzi ima i oko 900 fakultetski obrazovanih koji su bez posla pet, osam pa i više godina. Brojnost nezaposlenih s fakultetskom diplomom dosta govori i o stanju ekonomije, pa je tako na burzi rada 510 nezaposlenih agronoma, 251 kemijski inženjer, 230 inženjera prometa, no i 196 inženjera strojarstva, 142 inženjera građevine, 135 inženjera elektrotehnike te 116 arhitekata. Društvene znanosti imaju još lošiju sliku – bez posla je 235 sociologa, 258 filozofa, 157 psihologa, 194 novinara, 106 socijalnih radnika i 118 prevoditelja, donosi Večernji list.

Hina/D.Prša

Gospodarstvo

Putin: Bez plina mogli bismo natrag u pećine

Published

on

Dodao

Ruski predsjednik Vladimir Putin oštro je kritizirao europske pozive za smanjenje oslanjanja na plin kao energent, rekavši da bi takve ideje mogle dovesti do toga da ljudi ponovno žive u pećinama.

Upitan što misli o pozivima iz Europe na smanjenje upotrebe plina, u čemu Europa znatno ovisi o Rusiji, Putin je na investicijskom forumu u Moskvi rekao da je prema njegovu mišljenju “prijezir prema tako čistom ugljikovodiku kao što je plin apsolutno čudan”.

“Kad ljudi iznose takve ideje, mislim da otvaraju vrata povratku čovječanstva u pećine”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik je rekao da na sadašnjoj razini tehnološkog razvoja čovječanstvo bez ugljikovodika, nuklearne energije i hidroelektrana jednostavno ne može preživjeti i očuvati civilizaciju.

Pohvalio je da relativno intenzivnu upotrebu plina i hidroelektrana u Rusiji, zbog čega, kako je rekao, Rusija ima energetsku ravnotežu i “jedna je od najzelenijih na svijetu”.

Kritizirao je proizvodnju plina iz škriljaca frakcijskom metodom kao prljavu i štetnu za okoliš, rekavši da Rusija, kao jedan od najvećih svjetskih proizvođača plina, nikada neće koristiti tu tehnologiju.

Dodao je da je vađenje plina iz škriljaca frakingom zabranjeno u mnogim zemljama, ali cvate u SAD-u, dodavši da tu ocjenu iznosi “bez ikakvih barbarskih pretjerivanja”.

“Tehnike ekstrakcije uništavaju okoliš. Na nekim mjestima gdje se crpe nafta i plin iz škriljaca iz slavina ne izlazi voda već crni mulj. Unatoč svim mogućim ekonomskim prednostima, takvo vađenje nam ne treba, to nećemo nikada učiniti”, rekao je Putin.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Građani Hrvatske sve više dižu kredite

Published

on

Ukupni krediti stanovništvu na kraju rujna iznosili su 130,1 milijardu kuna što je nominalno za 6,1 posto više u usporedbi s istim lanjskim mjesecom, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Pozitivne godišnje stope rasta kreditiranja stanovništva traju neprekidno od rujna 2017. godine.

Prema podacima na osnovi transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana) rast plasmana sektoru stanovništva zadržao se u rujnu na sedam posto, koliko je iznosio i u kolovozu.

Promatra li se valutna struktura, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništva zadržao se u rujnu na 54 posto što upućuje na povećanu sklonost zaduživanja u kunama u uvjetima niskih kamatnih stopa.

Kunski krediti stanovništvu krajem rujna iznosili su 70,1 milijardu kuna kuna te je uz godišnji rast za 11,4 posto nastavljen trend pozitivnih godišnjih stopa koji traje od 2013. godine.

Ukupni devizni krediti stanovništvu i krediti uz valutnu klauzulu krajem rujna iznosili su 60 milijardi kuna te su na godišnjoj razini porasli za 0,6 posto.

Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najveći udio od 42,4 posto odnosi se na stambene kredite koji su krajem rujna iznosili 55,2 milijarde kuna.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Dosad 13. plaću dobilo više od pola milijuna zaposlenih

Published

on

Trinaestu plaću u prvih deset mjeseci ove godine već je dobilo više od pola milijuna zaposlenih, a u dva mjeseca više od 115 tisuća radnika počelo je dobivati naknadu za topli obrok.

S približno 6400 kuna neto i oko 8800 kuna prosječne bruto plaće Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po visini plaća među tranzicijskim zemljama iza Slovenije (1726 eura bruto) i Češke (1330 eura).

Za vratom nam pušu Poljska, Slovačka, Mađarska i Rumunjska, čije su bruto plaće premašile tisuću eura mjesečno. Od iduće godine u toj bi utakmici Hrvatska mogla popraviti svoju poziciju jer se priprema promjena metodologije statističkog iskazivanja plaća na način da će se u primanja zaposlenih uključiti i neoporezive naknade kao što su božićnice, regresi, trinaesta plaća, topli obrok…

Od početka rujna, kad je topli obrok postao neoporeziva naknada, počelo ga je isplaćivati 11.615 poslodavaca za 115.697 zaposlenih radnika. Svi oni ukupno su dobili 133 milijuna kuna. Jednako tako 1192 tvrtke počele su plaćati trošak vrtića za 1588 zaposlenih, na što je otišlo 3,6 milijuna kuna.

Nova je mogućnost plaćanje smještaja za radnika, što je iskoristilo 187 tvrtki za 426 zaposlenih radnika (1,3 milijuna kuna), odgovorili su iz Porezne uprave. Veliko je iznenađenje podatak da je 32.850 tvrtki već isplatilo 1,28 milijardi kuna bonusa za 518.918 zaposlenih radnika, iz čega proizlazi da je svaki radnik dobio oko 2500 kuna bonusa, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije