Povezite se

Svijet

Berlin zbog hakerskih napada na Bundestag traži sankcije protiv Rusije

Objavljeno

-

Njemačka vlada je zemljama članicama Europske unije predložila sankcije protiv Rusije zbog hackerskog napada na Bundestag prije pet godina, javlja Njemačka novinska agencija (dpa) u nedjelju.

“Njemačka vlada polazi od toga da je u hakerski napad na IT mrežu Bundestaga u svibnju 2015. bio umiješan jedan djelatnik obavještajne službe ruske vojske GRU. Zbog toga je vlada svojim partnerima iz EU-a predložila uvođenje zajedničkih sankcija protiv Moskve”, javlja dpa pozivajući se na odgovor koji je zastupnički klub stranke Ljevica dobio na upit njemačkoj vladi.

Njemačka vlada traži uvođenje sankcija pozivajući se na okvir Vijeća EU-a iz 2017. kojim se omogućuje uvođenje mjera za odvraćanje od kibernetičkih napada.

“Njemačka vlada je prijedloge za sankcije protiv Rusije potkrijepila obilnim paketom dokaza do kojih su došli istražni organi i podacima obavještajnih službi”, stoji u odgovoru njemačke vlade zastupničkom klubu Ljevice.

Glasnogovornik Europske unije je rekao kako zemlje članice mogu podnositi prijedloge za sankcije o kojima onda mora jednoglasno odlučiti Vijeće EU-a.

Njemačka kancelarka je svojedobno, oslanjajući se na rezultate istrage govorila o “nečuvenom i skandaloznom” slučaju.

Glasnogovornik zastupničkog kluba Ljevice za pitanja EU-a, Andrej Hunko smatra da je uvođenje sankcija “krivi odgovor” na ovakve napade. On, osim toga, strahuje da je poveznica koja vodi prema Rusiji možda “lažna i namjerno postavljena”.

Glavno državno odvjetništvo u Karlsruheu je početkom svibnja podiglo optužnicu protiv ruskog državljanina Dmitrija Badina kojeg se sumnjiči da je kao pripadnik jedne hakerske skupine sudjelovao u napadu na IT mrežu Bundestaga.

Tom prilikom je, kako se pretpostavlja, velika količina podataka, prije svega elektronske pošte zastupnika, prebačena na jedan server u inozemstvu.

(Hina)

Svijet

VIDEO/22 mrtvih u padu zrakoplova u Ukrajini

Published

on

Screenshot

U padu vojnog zrakoplova Antonov An-26, koji je prevozio 28 ljudi i srušio se na istoku Ukrajine, poginule su barem 22 osobe, objavile su  vlasti.

Barem dvije osobe su ozlijeđene i u teškom stanju odvezene u bolnicu, dok se nastavlja potraga za preživjelima. Nesreća se dogodila u petak navečer u gradu Čuhuivu u regiji Harkiv (ili Harkov prema ruskome) dva kilometra od vojnog aerodroma, rekle su vlasti.

Guverner Harkiva Aleksej Kučera objavio je poruku na Telegramu o nesreći, rekavši da ima preživjelih. Ukrajinska policija također je potvrdila nesreću na Facebooku.

Navodno su na letu koji je trebao biti vježbovni bili i piloti zračnih snaga te kadeti.

Zrakoplov se srušio kad se približavao pisti. Olupina koja gori u mraku mogla se vidjeti na fotografijama objavljenim na društvenim medijima.

Uzrok nesreće još je nepoznat.

 

Ucitavanje vijesti

Svijet

Plenković pozvao na reformu UN-a

Published

on

Premijer Plenković govori na virtualnoj sjednici Opće skupštine UN-a

Premijer Andrej Plenković pozvao je u petak na reformu UN-a u virtualnom govoru na 75. Općoj skupštini svjetske organizacije, istaknuvši da su ovogodišnje krize pokazale su da je multilateralizam potrebniji nego ikad.

Krize koje su 2020. godine pogodile svijet, poput pandemije koronavirusa i posljedične gospodarske krize, “jasno su pokazale da je predanost multilateralizmu relevantnija nego ikada”, rekao je Plenković.

Postojeće krize ne smiju dovesti do “izolacionizma u međunarodnoj zajednici”, nego potaknuti spremnost na suradnju “u pravom duhu solidarnosti i međusobne potpore”, a nijedna organizacija nije u boljem položaju da to promiče od Ujedinjenih naroda, kazao je.

Stoga su nam “potrebni Ujedinjeni narodi za 21. stoljeće”, poručio je Plenković i pozvao na reformu organizacije, uključujući i samu Povelju UN-a, njezin temeljni dokument, kao i Vijeća sigurnosti, najmoćnijeg tijela UN-a u kojem odnosi reflektiraju situaciju s kraja Drugog svjetskog rata.

“Naša organizacija mora sačuvati svoje temeljne vrijednosti i načela na kojima je utemeljena, ali isto tako mora odražavati stvarnost i potrebe našeg vremena”, rekao je premijer.

Ujedinjene narode kritičari često prozivaju zbog navodnih iracionalnih troškova, sporosti u djelovanju, neprovođenju svojih odluka i pristranosti u njihovom donošenju.

Organizaciji je u proračunu prošle godine nedostajalo 768 milijuna od ukupno 2.85 milijardi dolara jer 51 država nije ispunila svoje financijske obaveze, uključujući Brazil i SAD, prenosi Reuters.

Stručnjaci ističu kako su financijski problemi simptom šire krize povjerenja u tu instituciju.

Jednakopravnost Hrvata u BiH

Osim godina kriza, 2020. je i godina obljetnica, rekao je Plenković – uz 75. godišnjicu UN-a i 25. godišnjicu Četvrte svjetske konferencije o ženama, ove se godine obilježava i 25. godišnjica Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma koji je “prekinuo najkrvaviji rat u Europi od Drugog svjetskog rata”.

Plenković je istaknuo kako se u međuvremenu “ovaj dio Europe temeljito promijenio nabolje, ali da neki problemi opstaju i zaslužuju punu pažnju”, pa naglasio da Hrvatska smatra da godišnjicu Daytona treba iskoristiti za reviziju njegovih postignuća, ali i situacije u BiH.

Pozvao je na punu jednakost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i donošenje odgovarajućeg izbornog zakona koji bi spriječio izborne inženjeringe.

Podsjetio je na Zagrebački sastanak na vrhu održan prije 20 godina i drugo izdanje tog susreta koji se ove godine virtualno održao tijekom hrvatskog predsjedanja EU-om koja je na njemu potvrdila “svoju nedvosmislenu podršku europskoj perspektivi država zapadnog Balkana”.

“Gledajući unatrag, puno toga je postignuto i puno toga se promijenilo nabolje. Gledajući unaprijed, iskrena pomirba ključna je za stabilnost regije. To se može graditi samo na istini i utemeljeno na činjenicama, zajedno s pronalaskom svih preostalih nestalih osoba i pravdom za sve žrtve”, poručio je.

Lobiranje za profesoricu Seršić i zahvala za Zagreb

Plenković je govoru naglasio da je ponosan što Hrvatska po prvi puta ima kandidatkinju za sutkinju Međunarodnog suda pravde – profesoricu međunarodnog prava i prorektoricu za međunarodnu suradnju zagrebačkog Pravnog fakulteta Maju Seršić.

“Osim dokazanih profesionalnih kvaliteta, vjerujemo da bi izbor profesorice Seršić također bio važan za postizanje bolje rodne ravnoteže i poštenije zastupljenosti država u sastavu Suda”, kazao je premijer.

Plenković je podsjetio i da se Hrvatska nosi s posljedicama razornog potresa koji je pogodio Zagreb, pa zahvalio svim svjetskim čelnicima koji su “poslali poruke solidarnosti i pružili podršku” Hrvatskoj.

Cjepivo za sve i zaštita planeta

Pozdravio je rezoluciju UN-a o “Sveobuhvatnom i koordiniranom odgovoru na pandemiju” i istaknuo da ona jasno pokazuje potrebu za “zajedničkim globalnim pristupom u odgovoru na njezin utjecaj i posljedice”.

Naglasio je da cjepivo mora biti dostupno najvećem mogućem broju ljudi i da se na tome ne smije štedjeti.

Govorio je i o opasnostima klimatskih promjena, “izazova stoljeća”, upozorivši da svjetski čelnici ne smiju ignorirati da je u posljednjih pet godina postignut rekord globalnih temperatura oceana koji imaju “središnju ulogu u reguliranju Zemljine klime”, kao i da “zabrinjavajućom brzinom” raste njihova zagađenost plastikom.

“Ukoliko ne djelujemo sada, šteta učinjena našoj planeti bit će nepopravljiva”, kazao je Plenković, pa pozvao nacije da se “ujedine i preuzmu odgovornost za ostvarivanje zdravijeg, pravednijeg i održivijeg svijeta za buduće generacije”.

Ucitavanje vijesti

Svijet

KLM – veliki broj zahtjeva za povrat novca

Published

on

Nijedna politika otkazivanja nije predviđala razmjere ograničenja putovanja nametnutih putnicima širom svijeta posljednjih mjeseci. Zbog ovih ograničenja putovanja KLM je morao otkazati velik broj letova, što je rezultiralo velikim brojem zahtjeva za povrat novca. Stoga nam treba više vremena nego obično za obradu tih brojeva. Radimo najbrže što možemo te zahvaljujemo našim kupcima na razumijevanju i strpljenju.

KLM omogućava svim putnicima izdavanje besplatnog vaučera ili povrat novca za izdane karte.

Ova mjera stupa na snagu odmah, svi putnici mogu besplatno zatražiti  vaučer i iz bilo kojeg razloga za sva putovanja s planiranim polaskom ptije 31.3.3021. godine.Putnici imaju mogućnost kupiti novu kartu koristeći vaučer ili tražiti povrat novca.

„Primjetili smo da mnogo ljudi želi putovati, ali odlažu  rezervacije zbog neizvjesnosti i stalnih promjena upozorenja o putovanju. Razumijemo njihovu neodlučnost i zato putnicima nudimo ovu fleksibilnu mjeru, koja vrijedi i za sve kupce koji već imaju KLM kartu ili putni vaučer. Očekujemo da će veća sigurnost i fleksibilnost razuvjeriti kupce, te da će  rezervirati svoje karte i letjeti s KLM-om.“– rekao je Boet Kreiken, izvršni potpredsjednik Customer Experience KLM

Posljednjih mjeseci KLM je postepeno obnovio svoju mrežu dajući putnicima priliku da se ponovno povežu sa svojim obiteljima, prijateljima i poslovnim partnerima ili da odu na odmor.

Putnici KLM-a mogu na ovom linku vidjeti specifičnosti i zahtjeve za svako odredište: kliknite ovdje .

 

Sigurnost ostaje naš glavni prioritet

 

KLM jepoduzeo niz različitih mjera predostrožnosti kako bi osigurao da su njegovi letovi sigurni za putnike i osoblje. Maske za lice obvezne su tijekom ukrcaja i tijekom leta, u zrakoplovu su poduzete dodatne higijenske mjere, te se oni još temeljitije čiste. Zrak u zrakoplovu se kontinuirano osvježava uz pomoć HEPA filtera. Za daljnje informacije o higijenskim mjerama provjerite updates.klm.com ili pogledajte ovaj video: https://youtu.be/frPO6b58kcU

KLM će i dalje biti u pripravnosti i reagirati na promjenjive okolnosti, što je često potaknuto promjenom mjera koje provode vlasti u zemljama prema kojima letimo.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije