Povezite se

Svijet

Beograd i Priština ni korak bliže nastavku dijaloga, konfuzija oko razgraničenja

Objavljeno

-

Nastavak dijaloga Beograda i Prištine, vođenog pod okriljem EU i već mjesecima zaustavljenog, uvjetovan je s obje strane, od kojih nijedna dosad nije učinila ni korak kako bi se ponovno približila pregovaračkom stolu i pokrenula pregovore o postizanju održivog i pravno obvezujućeg sporazuma, dok se na srbijanskoj političkoj sceni istodobno na različite načine tumači je li moguće razgraničenje s Albancima “ideja” ili “službena ponuda” za pregovore.

Uvjet Beograda za nastavak dijaloga je da Priština ukine jednostrano uvedene pristojbe na robu iz Srbije (i BiH), prištinski politički vrh u svojoj pregovaračkoj platformi postavlja srbijanskom državnom vrhu priznanje državnosti Kosova kao krajnji ishod pregovora, dok sa Zapada, poglavito iz SAD-a, uz zahtjev kosovskim vlastima da ukinu takse, izravno poručuju kako “uzajamno priznanje” treba biti središte budućeg sporazuma.

U takvim okolnostima dodatnu konfuziju na srbijanskoj političkoj sceni ovog je tjedna unio šef diplomacije Ivica Dačić izjavom da je ideja o razgraničenju “službena ponuda” Beograda Prištini za nastavak dijaloga u potrazi za kompromisnim rješenjem.

Na pitanje novinara o tome je li spremnost na razgovor o razgraničenju službena pozicija Srbije, Dačić je doslovce odgovorio: “Dajte da pričamo o tome, da na takav način riješimo naše odnose. To je naša službena ponuda”.  

Tom izjavom srbijanski šef diplomacije potaknuo je brojne komentare, tumačenja, sumnje i optužbe, a pokazalo se da ni unutar srbijanske vlade nemaju svi ministri ista stajališta.

Osim prilično heterogene oporbe, koja je ocijenila da se prijedlogom o razgraničenju krši Ustav u kojem se navodi da je Kosovo dio Srbije, zamjerke tog tipa otvoreno je istaknuo i proruski ministar u srbijanskoj vladi Nenad Popović, zadužen za tehnologiju i inovacije.

“Nikakvu drugu politiku, osim postizanja kompromisa u okviru Ustava Srbije i Rezolucije 1244, Vlada Srbije nikada nije utvrdila. Ja se zalažem za takvu politiku i prisegnuo sam kao ministar da ću čuvati Kosovo kao sastavni dio teritorije Srbije”, poručio je ministar.

Dačić je na te kritike Popovića upitao o tome “zašto sjedi u Vladi ako se ne slaže s prijedlogom predsjednika” te uzvratio nizom usporednih pitanja, primjerice o tome je li “Prespanski sporazum sukladan Ustavu Makedonije?” (sporazum s Grčkom o promjeni imena Makedonije) ili se morao mijenjati Ustav te o tome “je li prvo potpisan sporazum (iz Prespe) pa je mijenjan Ustav?”

“Je li Dejtonski sporazum bio u skladu s Ustavom BIH? O čemu ljudi vi ovdje pričate? Hoćemo li mi praviti kompromis ili nećemo praviti kompromis?”, upitao je Dačić i naknadno objasnio da je razgraničenje “ideja državnog vrha”.

“Ja nisam nikada rekao da je to službeni prijedlog koji je poslan u ime Srbije, nego je službeno iznesen kao jedna od ideja..To je jedan od prijedloga koji je iznesen i otvoreni smo za druge prijedloge. Osim, naravno, naše temeljne platforme da je Kosovo pokrajina u Srbiji”, rekao je Dačić.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić potom je dodatno objasnio svoje i Dačićevo stajalište o razgraničenju kao jednoj od mogućih tema s Prištinom.

Različita stajališta o razgraničenju, opasnost od promjene granica 

Dan nakon Dačićeve izjave o razgraničenju kao službenoj ponudi, Vučić je rekao kako je razgraničenje kao ideju spomenuo još prije godinu dana u Šidu te da će svoju ideju “srbijanskoj javnosti izložiti kada je prihvate Albanci”.

“Iste sekunde kada netko drugi bude prihvatio tu ideju… Trebaju je prihvatiti prije svega Albanci”, rekao je Vučić naglašavajući kako je “99 posto uvjeren da te ideje neće biti prihvaćene ni u Srbiji”.

Osim nesuglasja u Beogradu, ni prištinski dužnosnici nemaju iste poglede o nastavku pregovora i strategiji koju treba staviti na stol u nastavku dijaloga.

Prištinski pregovarački tim usuglasio je zajedničku platformu u kojoj su kao bitni ciljevi istaknuti uzajamno priznanje Srbije i Kosova te ukidanje Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN iz 1999. koja Srbiji jamči teritorijalni integritet na Kosovu.

S druge strane, kosovski predsjednik i premijer Hashim Thaci i Ramush Haradinaj u javnosti zastupaju različita stajališta vezano uz razgraničenje. Thaci je sklon razgraničenju, uz pridruživanje Kosovu triju općina na jugu Srbije, dok se Haradinaj izrijekom zalaže za priznanje Kosova u granicama u kojima je 2008. ta zemlja proglasila neovisnost te odbija promijeniti odluku o ukidanju pristojbi na robu iz Srbije i BiH, unatoč zahtjevima Washingtona i Bruxellesa.  

Dijalog Prištine i Beograda pod pokroviteljstvom EU već mjesecima je u zastoju, a situacija je dodatno zaoštrena odlukom Prištine, donesenom prije tri mjeseca, da pristojbe na robu iz Srbije poveća za 100 posto u znak odmazde na višemjesečno lobiranje Srbije da se Kosovu uskrati prijem u Interpol i UNESCO.

Beograd istodobno optužuje Prištinu da nije ispunila svoje obveze iz Briselskog sporazuma, postignutog pod pokroviteljstvom EU u travnju 2013., po kojem je jedna od obveza kosovskih vlasti formiranje Zajednice srpskih općina, što Priština odbija učiniti uz tvrdnju da bi se na taj način na Kosovu otjelotvorio “slučaj Republike Srpske”. 

U međuvremenu stižu i upozorenja o mogućim posljedicama promjene granica, što se zapravo podrazumijeva pod razgraničenjem, pa je tako bivša eurozastupnica i izvjestiteljica Europskog parlamenta za BiH Doris Pack u petak ocijenila kako bi se stanje na Balkanu moglo pretvoriti u kaos. Ona je upozorila da su vrlo opasne rasprave o razmjeni teritorija i preseljenju stanovništva, koje se spominju u kontekstu rješavanja spora između Srbije i Kosova. Dodatni je problem, kako je istaknula, činjenica da i neke države-članice Europske unije pokazuju spremnost poduprijeti takve avanturističke projekte koji će, po njezinoj ocjeni, poput lančane reakcije neminovno imati odraza i Bosnu i Hercegovinu.

 “Regijom se bavim od 1989. i znam što ovo znači. Ako dogovor o novim granicama na Balkanu bude rea­liziran, na meti će od­mah biti Bosna i Hercego­vina, vje­rujem i Makedonija… I nitko ne zna gdje bi ovo moglo stati, ali svi znaju kako bi se ovo realiziralo”, upozorila je Pack, dobra poznavateljica prilika u regiji. Posebice je kritizirala to što iz tijela EU nema jasnih ograda od ovakvih planova jer je i svima u Bruxellesu jasno što bi ponovo crtanje mapa na Balkanu značilo za cijeli kontinent. 

Svijet

Motociklisti u Berlinu prosvjedovali zbog zabrane znakovlja Hells Angelsa

Published

on

Nekoliko stotina motociklista iz cijele Njemačke prosvjedovalo je kod berlinskih Brandenburških vrata, zbog zabrane znakovlja međunarodnog motociklističkog kluba Hells Angels, čiji članovi često sudjeluju u kriminalnim aktivnostima.

Motociklisti su se okupili kod Brandenburških vrata, noseći majice s natpisom “Sloboda je naša religija”.

Policija je rekla da nije bilo većih incidenata.

U proteklih nekoliko godina događali su se slični prosvjedi, na koje je uobičajeno dolazilo nekoliko stotina motociklista.

Hells Angelsi su se proširili iz Sjedinjenih Država u Europu, u 1970-ima. 

Hells Angelsi su, pojedinačno ili u skupinama, često bili na sudu zbog optužbi za organizirani kriminal, ubojstva, napade i podvođenja.

U Njemačkoj ne postoji zabrana organizacije, ali su 2017. uvedeni oštriji zakoni, prema kojima članovi Hells Angelsa i sličnih klubova ne mogu koristiti svoje znakovlje u javnosti, ali ni online.

Motociklisti kažu da su pravila arbitrarna i diskriminirajuća.

Policijske vlasti kažu da su motociklistički klubovi često paravan za organizirani kriminal te da će smanjenje korištenja znakovlja pomoći u obuzdavanju njihove djelatnosti.

Nizozemska je zabranila poznati motoristički klub Anđele pakla (Hells Angels) pošto je sud u svibnju presudio da remete javni red i mir te da su opasni za društvo.

Američko ministarstvo pravosuđa smatra Hells Angelse kriminalnom organizacijom.

Ucitavanje vijesti

Svijet

SAD osudio napade na saudijska naftna postrojenja, a Pompeo okrivio Iran

Published

on

Dodao

Sjedinjene Države osudile su u subotu napade na saudijska naftna postrojenja u za koje je šef američke diplomacije Mike Pompeo okrivio Iran i odbacio navode jemenskih pobunjenika koji su preuzeli odgovornost za napade dronovima. 

Jemenski pobunjenici Huti, koje podupire Iran, objavili su da su s deset dronova napali najveće saudijsko naftno postrojenje u Abkaiku i obećali saudijskom režimu već i bolnije iduće operacije ako ne prekine agresiju na Jemen. 

“SAD oštro osuđuje napade na kritičnu energetsku infrastrukturu”, rekao je glasnogovornik Bijele kuće Judd Deere.  

Sjedinjene Države pobrinut će se da naftna tržišta budu opskrbljena nakon napada na saudijska naftna postrojenja, navodi Bijela kuća.

Prema saudijskoj televiziji, napad nije poremetio izvoz nafte. Međutim, The Wall Street Journal i američka mreža CNN prenose, pozivajući se na neimenovane izvore, da je Saudijska Arabija smanjila proizvodnju za pet milijuna barela na dan, što je gotovo polovica njezine cjelokupne proizvodnje, odnosno 5 posto ukupne svjetske proizvodnje, piše njemačka novinska agencija dpa.  

“Nasilne akcije na civilna područja i infrastrukturu vitalnu za globalno gospodarstvo samo produbljuju sukob i povjerenje”, rekao je Deere.

Međutim, američki državni tajnik za napade je okrivio Iran.

“Teheran stoji iz gotovo 100 napada na Saudijsku Arabiju dok se (iranski predsjednik Hasan) Rouhani i (ministar vanjskih poslova Džavad) Zarif lažno pretvaraju da traže diplomatsko rješenje”, napisao je Pompeo u objavi na Twitteru.

“Usred svih poziva na deeskalaciju, Iran je sada izveo neviđene napade na svjetskog opskrbljivača nafte”, napisao je Pompeo.

Glasnogovornik Deere potvrdio je da je američki predsjednik Donald Trump nešto ranije u subotu razgovarao sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom i obećao toj zemlji pomoć u samoobrani. 

Zadnjih nekoliko mjeseci Huti su pojačali napade dronovima i projektilima na susjednu Saudijsku Arabiju koja od 2015. predvodi vojnu koaliciju protiv njih u Jemenu.

Koalicija pod saudijskim vodstvom rekla je da istražuje napade dronovima i suprotstavit će se “terorističkoj” prijetnji svjetskoj energetskoj sigurnosti, javlja Reuters.

Glasnogovornik koalicije pukovnik Turki al-Maliki kazao je da će koalicija poduzeti sve potrebne mjere kako bi “obranila “nacionalnu imovinu, međunarodnu energetsku sigurnost i osigurala stabilnost svjetske ekonomije”.

U Abkaiku, 60 kilometara jugozapadno od Dahrana u saudijskoj Istočnoj pokrajini, nalazi se najveća svjetska rafinerija nafte. U Kuraisu, 190 kilometara jugozapadno, nalazi se drugo po veličini naftno polje u zemlji.

Ucitavanje vijesti

Crna Kronika

Lopovi ukrali zlatni WC vrijedan 5 milijuna dolara iz britanske palače Blenheim

Published

on

Lopovi su ukrali zlatni WC od 18 karatnog zlata iz britanske palače Blenheim, gdje je WC bio smješten u sklopu izložbe, rekla je policija u subotu.

Toalet, kojega se vrijednost procjenjuje na više od pet milijuna dolara, bio je dio izložbe posvećene talijanskom konceptualnom umjetniku Mauriziju Cattelanu, koja je otvorena prije dva dana u dvorcu Blenheim, udaljenom 96, 5 kilometara zapadno od Londona.

WC nazvan “Amerika” prethodno je bio izložen u njujorškom muzeju Guggenheim, gdje ga je vidjelo preko 100 tisuća ljudi.

Lopovi su s najmanje dva vozila provalili u palaču, rodno mjesto Winstona Churchilla, te su ukrali WC, nešto prije 5 sati ujutro, rekla je lokalna policija.

“Budući da je toalet bio spojen s građevinom, uzrokovana je velika šteta i poplava”, kazao je inspektor Jess Milne u javnom obraćanju.

Policija je kazala da je uhitila šezdesetšestogodišnjeg muškarca, ali nisu pronašli umjetninu.

Iz palače Blenheim rekli su da su tužni zbog gubitka “dragocjene” umjetnine.

Izložba će ponovno biti otvorena za javnost u nedjelju.

Prošle godine, kada je WC bio u Guggenheimu, Washington Post je prenio da je Donald Trump odbio prijedlog muzeja da privremeno, za osobnu uporebu, ugradi toalet u Bijeloj kući.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije

Impressum I Kontakt I Oglašavanje I Uvjeti korištenja © 2019 Nacionalno.hr