Povezite se

Svijet

Beograd i Priština ni korak bliže nastavku dijaloga, konfuzija oko razgraničenja

Objavljeno

-

Nastavak dijaloga Beograda i Prištine, vođenog pod okriljem EU i već mjesecima zaustavljenog, uvjetovan je s obje strane, od kojih nijedna dosad nije učinila ni korak kako bi se ponovno približila pregovaračkom stolu i pokrenula pregovore o postizanju održivog i pravno obvezujućeg sporazuma, dok se na srbijanskoj političkoj sceni istodobno na različite načine tumači je li moguće razgraničenje s Albancima “ideja” ili “službena ponuda” za pregovore.

Uvjet Beograda za nastavak dijaloga je da Priština ukine jednostrano uvedene pristojbe na robu iz Srbije (i BiH), prištinski politički vrh u svojoj pregovaračkoj platformi postavlja srbijanskom državnom vrhu priznanje državnosti Kosova kao krajnji ishod pregovora, dok sa Zapada, poglavito iz SAD-a, uz zahtjev kosovskim vlastima da ukinu takse, izravno poručuju kako “uzajamno priznanje” treba biti središte budućeg sporazuma.

U takvim okolnostima dodatnu konfuziju na srbijanskoj političkoj sceni ovog je tjedna unio šef diplomacije Ivica Dačić izjavom da je ideja o razgraničenju “službena ponuda” Beograda Prištini za nastavak dijaloga u potrazi za kompromisnim rješenjem.

Na pitanje novinara o tome je li spremnost na razgovor o razgraničenju službena pozicija Srbije, Dačić je doslovce odgovorio: “Dajte da pričamo o tome, da na takav način riješimo naše odnose. To je naša službena ponuda”.  

Tom izjavom srbijanski šef diplomacije potaknuo je brojne komentare, tumačenja, sumnje i optužbe, a pokazalo se da ni unutar srbijanske vlade nemaju svi ministri ista stajališta.

Osim prilično heterogene oporbe, koja je ocijenila da se prijedlogom o razgraničenju krši Ustav u kojem se navodi da je Kosovo dio Srbije, zamjerke tog tipa otvoreno je istaknuo i proruski ministar u srbijanskoj vladi Nenad Popović, zadužen za tehnologiju i inovacije.

“Nikakvu drugu politiku, osim postizanja kompromisa u okviru Ustava Srbije i Rezolucije 1244, Vlada Srbije nikada nije utvrdila. Ja se zalažem za takvu politiku i prisegnuo sam kao ministar da ću čuvati Kosovo kao sastavni dio teritorije Srbije”, poručio je ministar.

Dačić je na te kritike Popovića upitao o tome “zašto sjedi u Vladi ako se ne slaže s prijedlogom predsjednika” te uzvratio nizom usporednih pitanja, primjerice o tome je li “Prespanski sporazum sukladan Ustavu Makedonije?” (sporazum s Grčkom o promjeni imena Makedonije) ili se morao mijenjati Ustav te o tome “je li prvo potpisan sporazum (iz Prespe) pa je mijenjan Ustav?”

“Je li Dejtonski sporazum bio u skladu s Ustavom BIH? O čemu ljudi vi ovdje pričate? Hoćemo li mi praviti kompromis ili nećemo praviti kompromis?”, upitao je Dačić i naknadno objasnio da je razgraničenje “ideja državnog vrha”.

“Ja nisam nikada rekao da je to službeni prijedlog koji je poslan u ime Srbije, nego je službeno iznesen kao jedna od ideja..To je jedan od prijedloga koji je iznesen i otvoreni smo za druge prijedloge. Osim, naravno, naše temeljne platforme da je Kosovo pokrajina u Srbiji”, rekao je Dačić.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić potom je dodatno objasnio svoje i Dačićevo stajalište o razgraničenju kao jednoj od mogućih tema s Prištinom.

Različita stajališta o razgraničenju, opasnost od promjene granica 

Dan nakon Dačićeve izjave o razgraničenju kao službenoj ponudi, Vučić je rekao kako je razgraničenje kao ideju spomenuo još prije godinu dana u Šidu te da će svoju ideju “srbijanskoj javnosti izložiti kada je prihvate Albanci”.

“Iste sekunde kada netko drugi bude prihvatio tu ideju… Trebaju je prihvatiti prije svega Albanci”, rekao je Vučić naglašavajući kako je “99 posto uvjeren da te ideje neće biti prihvaćene ni u Srbiji”.

Osim nesuglasja u Beogradu, ni prištinski dužnosnici nemaju iste poglede o nastavku pregovora i strategiji koju treba staviti na stol u nastavku dijaloga.

Prištinski pregovarački tim usuglasio je zajedničku platformu u kojoj su kao bitni ciljevi istaknuti uzajamno priznanje Srbije i Kosova te ukidanje Rezolucije 1244 Vijeća sigurnosti UN iz 1999. koja Srbiji jamči teritorijalni integritet na Kosovu.

S druge strane, kosovski predsjednik i premijer Hashim Thaci i Ramush Haradinaj u javnosti zastupaju različita stajališta vezano uz razgraničenje. Thaci je sklon razgraničenju, uz pridruživanje Kosovu triju općina na jugu Srbije, dok se Haradinaj izrijekom zalaže za priznanje Kosova u granicama u kojima je 2008. ta zemlja proglasila neovisnost te odbija promijeniti odluku o ukidanju pristojbi na robu iz Srbije i BiH, unatoč zahtjevima Washingtona i Bruxellesa.  

Dijalog Prištine i Beograda pod pokroviteljstvom EU već mjesecima je u zastoju, a situacija je dodatno zaoštrena odlukom Prištine, donesenom prije tri mjeseca, da pristojbe na robu iz Srbije poveća za 100 posto u znak odmazde na višemjesečno lobiranje Srbije da se Kosovu uskrati prijem u Interpol i UNESCO.

Beograd istodobno optužuje Prištinu da nije ispunila svoje obveze iz Briselskog sporazuma, postignutog pod pokroviteljstvom EU u travnju 2013., po kojem je jedna od obveza kosovskih vlasti formiranje Zajednice srpskih općina, što Priština odbija učiniti uz tvrdnju da bi se na taj način na Kosovu otjelotvorio “slučaj Republike Srpske”. 

U međuvremenu stižu i upozorenja o mogućim posljedicama promjene granica, što se zapravo podrazumijeva pod razgraničenjem, pa je tako bivša eurozastupnica i izvjestiteljica Europskog parlamenta za BiH Doris Pack u petak ocijenila kako bi se stanje na Balkanu moglo pretvoriti u kaos. Ona je upozorila da su vrlo opasne rasprave o razmjeni teritorija i preseljenju stanovništva, koje se spominju u kontekstu rješavanja spora između Srbije i Kosova. Dodatni je problem, kako je istaknula, činjenica da i neke države-članice Europske unije pokazuju spremnost poduprijeti takve avanturističke projekte koji će, po njezinoj ocjeni, poput lančane reakcije neminovno imati odraza i Bosnu i Hercegovinu.

 “Regijom se bavim od 1989. i znam što ovo znači. Ako dogovor o novim granicama na Balkanu bude rea­liziran, na meti će od­mah biti Bosna i Hercego­vina, vje­rujem i Makedonija… I nitko ne zna gdje bi ovo moglo stati, ali svi znaju kako bi se ovo realiziralo”, upozorila je Pack, dobra poznavateljica prilika u regiji. Posebice je kritizirala to što iz tijela EU nema jasnih ograda od ovakvih planova jer je i svima u Bruxellesu jasno što bi ponovo crtanje mapa na Balkanu značilo za cijeli kontinent. 

Svijet

Berlin zbog hakerskih napada na Bundestag traži sankcije protiv Rusije

Published

on

Dodao

Njemačka vlada je zemljama članicama Europske unije predložila sankcije protiv Rusije zbog hackerskog napada na Bundestag prije pet godina, javlja Njemačka novinska agencija (dpa) u nedjelju.

“Njemačka vlada polazi od toga da je u hakerski napad na IT mrežu Bundestaga u svibnju 2015. bio umiješan jedan djelatnik obavještajne službe ruske vojske GRU. Zbog toga je vlada svojim partnerima iz EU-a predložila uvođenje zajedničkih sankcija protiv Moskve”, javlja dpa pozivajući se na odgovor koji je zastupnički klub stranke Ljevica dobio na upit njemačkoj vladi.

Njemačka vlada traži uvođenje sankcija pozivajući se na okvir Vijeća EU-a iz 2017. kojim se omogućuje uvođenje mjera za odvraćanje od kibernetičkih napada.

“Njemačka vlada je prijedloge za sankcije protiv Rusije potkrijepila obilnim paketom dokaza do kojih su došli istražni organi i podacima obavještajnih službi”, stoji u odgovoru njemačke vlade zastupničkom klubu Ljevice.

Glasnogovornik Europske unije je rekao kako zemlje članice mogu podnositi prijedloge za sankcije o kojima onda mora jednoglasno odlučiti Vijeće EU-a.

Njemačka kancelarka je svojedobno, oslanjajući se na rezultate istrage govorila o “nečuvenom i skandaloznom” slučaju.

Glasnogovornik zastupničkog kluba Ljevice za pitanja EU-a, Andrej Hunko smatra da je uvođenje sankcija “krivi odgovor” na ovakve napade. On, osim toga, strahuje da je poveznica koja vodi prema Rusiji možda “lažna i namjerno postavljena”.

Glavno državno odvjetništvo u Karlsruheu je početkom svibnja podiglo optužnicu protiv ruskog državljanina Dmitrija Badina kojeg se sumnjiči da je kao pripadnik jedne hakerske skupine sudjelovao u napadu na IT mrežu Bundestaga.

Tom prilikom je, kako se pretpostavlja, velika količina podataka, prije svega elektronske pošte zastupnika, prebačena na jedan server u inozemstvu.

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Svijet

Prosvjed u Beogradu, incidenti ispred Skupštine Srbije

Published

on

U nekoliko gradova Srbije i u petak navečer održavaju se antivladini prosvjedi, potaknuti prije tri dana epidemiološkom i političkom situacijom u zemlji, a ispred Skupštine Srbije su nešto poslije 21 sat počeli incidenti.

Večeras je i prosvjednika i policije manje nego prethodnih dana. Ispred zgrade srbijanskog parlamenta postavljena je metalna ograda, a nakon što je stotinjak agresivnih prosvjednika pokušalo ući u parlament, na platou ispred zgrade Skupštine raspoređene su postrojbe žandarmerije i policije.

Prosvjed je počeo mirno, uz blokadu prometa ka središtu grada, a nekoliko skupina agresivnih prosvjednika, od kojih neki s ‘fantomkama’ na licu, bili su vrlo agresivni i prema izvjestiteljima beogradskih medija i u naguravanju potisnuli novinare sa stubišta ispred Skupštine.

Prosvjednici su razbili prozore na zgradi parlamenta.

Oko 21:45 policiji je počelo pristizati pojačanje.

Policija je ranije priopćila da je nakon napada i uboda nožem u svađi ispred parlamenta uhapšen napadač (47) koji je ozlijedio tridesetdvogodišnjeg muškarca. 

Ucitavanje vijesti

Svijet

Vučić kaže da Beograd neće pristati na ultimatume Kosova

Published

on

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je u petak da je spreman za razgovore s Kosovom o boljim odnosima, ali ne na ultimatume i maksimalističke zahtjeve prištinskih vlasti.

Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron bili su u petak domaćini virtualnog samita na kojemu su sudjelovali Vučić i kosovski premijer Avdulah Hoti.

Dvojica čelnika dogovorila su se da će nastaviti razgovore o normalizaciji odnosa, najprije na još jednoj videokonferenciji u nedjelju, a potom na samitu uživo u četvrtak u Bruxellesu.

Beograd ne može prihvatiti ultimatume Prištine, izjavio je Vučić novinarima u Parizu. “Pred Srbijom je težak put”, istaknuo je dodajući da “neće biti lakše ni onima koji su mislili da će Srbiji uzeti sve i da ona neće dobiti ništa “. 

Po njegovim riječima, kosovski Albanci traže očuvanje teritorijalnog integriteta Kosova, ustava, trajno uzajamno priznanje, članstvo Kosova u UN-u i da ostale članice EU-a priznaju Kosovo, a kasnije bi se razgovaralo o nestalima i ratnoj odšteti.

“Srbija je tu jedina koja ima različita stajališta”, rekao je Vučić nakon videokonferencije.

Dijalog Beograda i Prištine je u zastoju od konca 2018. kad su kosovske vlesti uvele stopostotne carinske pristojbe na robu iz Srbije  u znak odmazde za diplomatske akcije Beograda za povlačenje priznanja kosovske neovisnosti i spriječavanje prijema u međunarodne organizacije svoje bivše južne pokrajine čiju nezavisnost ne priznaje.

Beograd je nastavak dijaloga uvjetovao ukidanjem pristojbi, što je učinjeno imenovanjem nove kosovske vlade te formiranjem Zajednice srpskih općina na Kosovu, na što se Priština obvezala Briselskim spoprazum iz travnja 2013. postignutom pod pokroviteljstvom Europske unije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije