Povezite se

EU

Belgija možda na početku drugog vala zaraze koronavirusom

Objavljeno

-

Belgija je možda na početku drugog vala zaraze koronavirusom nakon što je prošlog tjedna zabilježen porast novih slučajeva od 32 posto, iako se za sada širenje infekcije čini lokaliziranijim nego na samom početku, ocijenili su u petak stručnjaci.

Nakon što je bila među državama koje su najteže pogođene koronavorusom, stanje u toj zemlji činilo se boljim jer od 14. srpnja nije prijavljen niti jedan novi smrtni slučaj povezan sa zarazom.

No državni institut za javno zdravstvo Sciensano u petak je objavio kako se ponovno povećava broj slučajeva zaraze.

U razdoblju od 7. do 13. srpnja u Belgiji su bilježili prosječno 114 novih slučajeva zaraze dnevno a to je u usporedbi s prethodnim tjednom predstavljalo povećanje od 32 posto.

Te su brojke i dalje znatno niže od onih bilježenih u jeku pandemije kada je dnevno bilo i po 1600 novih slučajeva zaraze.

“Uz najnovije dostupne brojke i nedavni porast broja zaraženih jasno se može vidjeti da smo na početku drugog vala”, kazao je virusolog  Marc Van Ranst za belgijski Radio 1.

No glasnogovornik belgijskog Ministarstva zdravstva Yves van Laethem je za belgijski servis RTBF kazao kako se čini da je drugi val za sada lokaliziran samo na određene dijelove zemlje.

Virusolog Marius Gilbert je u izjavi za list Le Soir to ponovio, dodajući kako je razina prijenosa bolesti za sada razmjerno niska.

Ministrica zdravstva Maggie de Block kazala je u petak kako je “jasno da brojke nisu dobre” te je pozvala Belgijce da poštuju pravila održavanja fizičke distance.

Premijerka Sophie Wilmes  ovog je tjedna odgodila dalje popuštanje mjera o društvenim okupljanjima nakon što se zaraza počela ponovo širiti te je upozorila kako ne isključuje mogućnost uvođenja blokada za područja koje su najteže pogođene zarazom. 

EU

Italija uvela obavezno testiranje za dolaske iz Hrvatske i još tri države

Published

on

Italija je u srijedu naredila obavezno testiranje na koronavirus za sve koji u zemlju stignu iz Hrvatske, Grčke, Malte i Španjolske.

Nekad najpogođenija europska država, Italija je uspjela smanjiti broj zaraženih koronavirusom, no dužnosnici strahuju od ponovnog širenja zaraze. 

Talijanske vlasti su u srijedu zabilježile 481 novozaraženih i 10 novih slučajeva, dvostruko više nego koliko ih je prosječno bilo u lipnju kad je počelo ublažavanje restriktivnih mjera uvedenih u ožujku. 

Talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza je kasno u srijedu objavio da je potpisao uredbu kojom se zahtijeva test na koronavirus za sve koji stižu iz četiri države, a u potpunosti su zabranjeni dolasci iz Kolumbije. 

„Moramo nastaviti s oprezom kako bi zadržali rezultate koje smo postigli proteklih mjeseci kroz žrtvu svih“, napisao je na Facebooku. 

Hrvatska je u srijedu sa 130 novozaraženih zabilježila drugi najgori dan od početka pandemije, dok je Grčka s 262 slučaja zabilježila rekordan broj novooboljelih. 
 

Ucitavanje vijesti

EU

Slovenski mediji upozoravaju na povećan unos zaraza iz Hrvatske

Published

on

Slovenija je u srijedu zabilježila 31 novi slučaj zaraze koronavirusom, a vodeći mediji tvrde da je većinom riječ o uvezenim slučajevima s ljetovanja, posebno iz Hrvatske gdje borave brojni slovenski turisti.

Elektronički mediji, portali i novine ocijenijuju epidemiološku sliku u Hrvatskoj zabrinjavajućom, uz bombastične naslove poput  “Turisti, oprez: u Hrvatskoj broj novooboljelih ponovo skočio do neba”, “Zaoštravanje mjera zbog zaraženih turista?”, “Nove zaraze na Krku gdje ljetuju Slovenci”.

Više od polovine jučerašnjim zaraza potvrđeno je kod ljudi koji su boravili na odmoru, većinom u Hrvatskoj, prenijela je Slovenska televizija, pozivajući se na nacionalni institut za javno zdravlje.

Infektologinja Mateja Logar izjavila je za Slovenski radio da je uvoz virusa iz inozemstva ponovo “problematična točka”  budući da su novozaraženi većinom mladi ljudi, pa infektolozi ne znaju s kime su sve bili u kontaktu i kako su se zarazili.

Stručnjaci često upozoravaju mlade da se u inozemstvu drže propisanih higijenskih  i epidemioloških mjera te da izbjegavaju masovna okupljanja, posebno noćne klubove i velike zabave.

Mediji prenose da bi nekontrolirano širenje virusa unosom iz inozemstva mogao biti problematičan s obzirom na početak školske godine u rujnu, jer se nastava ne bi mogla odvijati kako je planirano, a možda bi trebalo i zatvarati škole.

Hrvatska posljednjih dana bilježi porast broja novozaraženih, a zdravstvene vlasti kažu da se uglavnom radi o ljudima koji se vraćaju s godišnjih odmora i o mladima koji su bili na mjestima za zabavu.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno  5870 osoba zaraženih koronavirusom, od kojih je 160 preminulo, a 5024 se oporavilo.

Ucitavanje vijesti

EU

Plenković zadovoljan odlukom EK-a o predujmu za pomoć nakon potresa

Published

on

Hrvatski premijer Andrej Plenković objavio je u utorak na svom Twitteru da je zadovoljan odlukom Europske komisije o isplati predujma iz Fonda solidarnosti (EUSF) u iznosu od 88,9 milijuna eura za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu i okolici.

Nakon kvalitetno pripremljenog zahtjeva vlade za pomoć iz Fonda solidarnosti EU-a za sanaciju šteta od potresa u Zagrebu i okolici, zadovoljni smo da je Europska komisija odobrila predujam u iznosu od 88,9 milijuna eura što je najveći predujam ikad isplaćen iz EUSF-a, objavio je Plenković.

Europska komisija je priopćila da će predujam isplatiti u narednim danima. EK će u međuvremenu dovršiti analizu zahtjeva hrvatskih vlasti i predložiti konačni iznos pomoći koji potom trebaju odobriti Europski parlament i Vijeće. 

Komisija ističe da se tim sredstvima podupire Hrvatsku u nastojanjima da pruži pomoć stanovništvu i ponovno uspostavi najvažniju infrastrukturu i usluge, stoji u priopćenju. 

Plenković je avansna sredstva od 89 milijuna eura najavio u srpnju, dodavši kako se nakon toga očekuje „nešto više od 500 milijuna eura“. 

„Današnjom odlukom nastoji se ublažiti veliki teret koji ta zemlja nosi i ponovno pokazati solidarnost EU-a u takvim teškim vremenima“, istaknula je u utorak povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira.

EUSF je fond osnovan 2002. u okviru kojega se pruža financijska potpora državama članicama i zemljama pristupnicama nakon teških prirodnih katastrofa. Dosad se koristio za 88 katastrofa u 24 države, u iznosu od 5,5 milijardi eura, dodaje se u priopćenju.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije