Povezite se

Gospodarstvo

BDP: Očekuje se rekordni pad hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu

Objavljeno

-

Državni zavod za statistiku objavit će u petak izvješće o bruto domaćem proizvodu (BDP), koje će, slažu se analitičari, pokazati da je hrvatsko gospodarstvo u drugom tromjesečju zbog koronakrize zabilježilo rekordni pad. Šest analitičara, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuje pad BDP-a za 13,9 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene pada kreću se u širokom rasponu od 12 do 17 posto.

Bit će to prvi pad gospodarstva od polovice 2014., a najveći od 2000. godine, od kada DZS prati te podatke.

Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.

Restriktivne mjere paralizirale gospodarstvo

Oštar pad gospodarstva u drugom tromjesečju posljedica je pandemije koronavirusa i restriktivnih mjera usmjerenih na suzbijanje virusa, što je paraliziralo gospodarsku aktivnost od druge polovice ožujka do kraja travnja.

U prvom je tromjesečju domaće gospodarstvo uspjelo izbjeći pad, no rast BDP-a usporen je na samo 0,4 posto na godišnjoj razini, što je bio njegov najsporiji rast u posljednjih šest godina.

U drugom je kvartalu, pak, udar koronakrize bio snažan.

„Djelomično do potpuno obustavljanje gospodarskih aktivnosti, kao odgovor na suzbijanje pandemije COVID-19, utjecali su snažno na pogoršanje indeksa pouzdanja proizvođača i potrošača, uz istovremene visoke stope pada u gotovo svim djelatnostima, od trgovine na malo do niza industrijskih djelatnosti”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

‘Lockdown’ je izazvao rekordni pad osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Podaci DZS-a pokazuju da je promet u trgovini na malo u drugom kvartalu potonuo oko 13 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

 

„Po kretanju trgovine na malo, dalo bi se zaključiti da je osobna potrošnja potonula 15-tak posto, a podaci ukazuju i na pad izvoza dobara od 13,5, a uvoza od 22,8 posto”, navodi jedan od analitičara.

Međunarodna trgovina oštro je pala u drugom kvartalu zbog blokada gospodarskih aktivnosti i prometa kako bi se suzbilo širenje koronavirusa.

Osim izvoza i uvoza, oštro je u drugom tromjesečju pala i industrijska proizvodnja, za 8,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

„Dosta je teško biti precizan u procjenama, no jasno je da su sve komponente BDP-a zabilježile pad, osim državne potrošnje”, navodi jedan od analitičara u anketi Hine.

Ove je godine izostao i pozitivan utjecaj turizma na gospodarstvo zbog ograničenja kretanja ljudi u većini zemalja svijeta.

Tako je u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine u komercijalnim smještajnim objektima zabilježeno 1,5 milijuna turističkih dolazaka i 5,2 milijuna noćenja, što je oko 77 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju.

Gospodarstvo zakoračilo u recesiju

No, dok turizam nije od presudne važnosti za potrošnju i kretanje BDP-a u prvoj polovici godine, u trećem je tromjesečju ključan, s obzirom na ljetnu turističku sezonu.

Dosad se pokazalo da je turistička sezona znatno bolja od očekivanja, no očekivanja su bila vrlo niska – oko 30 posto lanjskog prometa.

Činjenica je da će turistički promet biti znatno manji nego u istom lanjskom razdoblju, stoga se očekuje i pad gospodarstva u trećem tromjesečju.

Tim više što se očekuje daljnji pad izvoza i uvoza dobara, s obzirom na recesiju u najvećim hrvatskim trgovinskim partnerima Italiji, Njemačkoj…

Prema podacima Eurostata, u drugom je tromjesečju BDP Europske unije pao za rekordnih 14 posto na godišnjoj razini, pri čemu je talijansko gospodarstvo palo više od 17 posto, a njemačko 11,7 posto.

Zbog svega toga, jasno je da će i hrvatsko gospodarstvo zaroniti u recesiju, koja se definira kao pad BDP-a dva kvartala zaredom.

Gospodarstvo

Ćorić: Kreditni rejting plod je Vladine konzistentne makroekonomske politike

Published

on

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić ocijenio je kako je potvrda kreditnog rejtinga na BBB minus agencije Standard & Poor’s  plod konzistentne makroekonomske politike koju je Vlada vodila proteklih godina te političke stabilnosti koju su kreirali.

“Činjenica je da smo i tijekom izbornog razdoblja išli s jasnim mjerama, mjerama očuvanja radnih mjesta s jedne strane, a s druge strane mjerama za očuvanje likvidnosti gospodarstva. Pad BDP-a unatoč jako velikom udjelu turizma u našem BDP-u manji je nego se projiciralo i naš izlazak i krize, odnosno dolazak na razinu 2019. godine, prema projekcijama, dogodit će se nešto ranije”, rekao je Ćorić gostujući u Dnevniku RTL-a.

“U narednom razdoblju nas očekuje kontinuirana opservacija trendova u gospodarstvu i sigurni smo da ćemo adekvatno odgovoriti, ako bude potrebe”, rekao je.

Komentirajući izjavu predsjednika Zorana Milanovića da su procjene kreditnih agencija zastarjele, Ćorić je ustvrdio kako ga “njegovi ekonomski savjetnici nisu dobro brifirali”.

“Procjene rejting agencija ne odnose se samo na kamatne stope i na jeftin novac na koji se on referirao nego i na adekvatnost neke zemlje za poslovanje i u konačnici na ukupnost ekonomskih odnosa u nekoj zemlji. Zbog toga procjene rejting agencija su itekako relevantne za sve potencijalne ulagače u Hrvatsku”, kazao je Ćorić.

Komentirajući korupcijske afere koje HDZ-u ne idu u prilog, Ćorić je rekao da je “korupcija boljka većine sustava”. Protiv korupcije se treba kontinuirano boriti te vjeruje da će zakonske izmjene koje je najavio ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica, te akcijski plan i strategija borbe protiv korupcije, napraviti pomak u tom smjeru.

Na pitanje što će napraviti da se spriječe ovakve afere, Ćorić je rekao da je transparentnost pretpostavka boljeg i racionalnijeg trošenja proračunskih novaca. “Teško je u kratkom roku učiniti da sustav bude transparentan, no na tome se treba raditi”, rekao je i istaknuo da državna uprava i veća poduzeća moraju predočiti svoje stavke javnosti.

 

(Hina)

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Jadrolinija i autoceste na 70 posto, Croatia Airlines u najvećem padu

Published

on

Jadrolinija i autoceste ostvarile su 70 posto lanjskog prometa, dok zračne luke bilježe najveći pad, a Croatia Airlines je prevezla 67 posto manje putnika, piše u utorak Večernji list.

Hrvatska je imala dobru turističku sezonu s obzirom na pandemiju koronavirusa. Turisti su na našu obalu najviše i ove godine dolazili cestovnim pravcima, što je potvrdilo Hrvatsku prvenstveno kao autodestinaciju.

Zadnjih godina domaće zračne luke rušile su rekorde po broju putnika kao i Croatia Airlines. No kriza zbog COVID-19 najviše se odrazila na zračni promet pa je tako i pad broja putnika na hrvatskim aerodromima i u zrakoplovima hrvatske nacionalne kompanije znatno veći u odnosu na pad prometa na autocestama.

Iako se na početku pandemije koronavirusa činilo da će ovo biti jako teška godina za hrvatskog brodara Jadroliniju, ipak pad broja prevezenih putnika i vozila njezinim brodovima nije tako velik.

U Jadroliniji kažu da su u prvih osam mjeseci ove godine prevezli 5,722.446 putnika te 1,727.230 vozila, što je 60 posto prevezenih putnika te 71 posto prevezenih vozila u istom razdoblju 2019. U srpnju i kolovozu ove godine Jadrolinija je prevezla 3,659.915 putnika i 1,064.417 vozila, što je 67 posto putnika i 79 posto vozila u odnosu na lanjski srpanj i kolovoz.

No rezultati Croatia Airlinesa za ovu godinu nisu, nažalost, ni blizu Jadrolinijinima. Tako je u prvih osam mjeseci ove godine CA prevezao 67 posto manje putnika nego lani.

U špici sezone, u srpnju, prevezeno je 70 posto manje putnika u odnosu na lanjski srpanj, a u kolovozu 67 posto manje putnika u odnosu na kolovoz 2019. Hrvatske su zračne luke, pak, u prvih osam mjeseci imale samo 20 posto prometa u odnosu na isto razdoblje prošle godine, odnosno kroz njih je prošlo samo 1,7 milijuna putnika, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

HEP u Splitu postavio 200. punionicu za električna vozila

Published

on

HEP-ova mreža ELEN punionica prostire se na području svih 20 županija i Grada Zagreba te pokriva sve autoceste i druge važne cestovne pravce u Hrvatskoj, gradska središta i turistička odredišta, uključujući i više otoka. Na HEP-ovim se punionicama istovremeno može puniti više od 400 električnih automobila, odnosno polovine svih registriranih električnih automobila u Hrvatskoj.

Naša mreža punionica već danas omogućuje svim hrvatskim vozačicama i vozačima, korisnicima električnih automobila, da nesmetano putuju do bilo kojeg odredišta u Hrvatskoj. Samo u posljednjih godinu dana postavili smo više od sto punionica. I to je pokazatelj koliko smo ubrzali realizaciju investicija u HEP-u. Zahvaljujući takvom pristupu, procjenjujemo da ćemo ove godine imati rekordnu realizaciju investicija, iznad 4 milijarde kuna“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d.

200. ELEN punionica, ukupne snage 93 kW, omogućava istovremeno punjenje dvaju automobila. Punionica ima sva tri standardizirana priključka kako bi je mogla koristiti sva dostupna električna vozila na tržištu. Osim te punionice, HEP je u suradnji s Gradom Splitom postavio i pustio u rad i punionice u Ulici Antuna Branka Šimića te Putu Brodarice. Na temelju potpisanog sporazuma o suradnji, postavit će se još 22 punionice.

Grad Split je zeleni grad  koji želi biti dio zelenog  društva, a upravo postavljanje električnih punionica u našem gradu dio je te zamisli. Također, to nije moguće bez suradnje s raznim dionicima u Republici Hrvatskoj, a upravo je HEP jedan od najvažnijih. Ove tri novootvorene punioce kao i dodatnih 22 koje će biti puštene u rad do kraja godine, zalog su za još bolju suradnju HEP-a i Grada Splita i na drugim planovima, prije svega na razvojnim projektima koji su sastavni dio Smart citya, pravca u kojemu želimo ići“, izjavio je Andro Krstulović Opara, gradonačelnik Grada Splita.

Na području Splitsko-dalmatinske županije, HEP je do sada postavio ukupno 19 punionica, uključujući dvije punionice na Hvaru i tri na Braču, a planira ih postaviti još 27, uključujući dvije punionice na otoku Visu. Ukupno je ovaj investicijski ciklus postavljanja punionica na području Splitsko-dalmatinske županije vrijedan 12 milijuna kuna.

S najviše hidroelektrana na svom području, Splitsko-dalmatinska županija oduvijek prednjači u korištenju obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Daljnji iskorak je napravljen na Visu gdje je zahvaljujući sunčanoj elektrani otok postao energetski samoodrživ. Drago mi je da HEP u tom smjeru ide i na otoku Hvaru.  Također, zahvaljujući HEP-u imamo priliku biti među predvodnicima i što se tiče infrastrukture za električna vozila“, izjavio je Blaženko Boban, župan Splitsko-dalmatinske županije.

Postavljanje 200 ELEN punionica diljem Hrvatske, HEP je financirao vlastitim sredstvima te sredstvima iz EU fondova kroz projekte EAST-E, NEXT-E te bigEVdata. Korištenje HEP-ovih ELEN punionica još je uvijek besplatno, a komercijalizacija usluga uslijedit će nakon što se testiraju sve mogućnosti usluge korisnicima i razrade modeli naplate. HEP snažno promiče koncept i konkretne prednosti e-mobilnosti, budući da je riječ o neizostavnom dijelu energetske tranzicije Hrvatske prema niskougljičnom društvu i jednom od ključnih dijelova Europskog zelenog plana.

(HEP)

Ucitavanje vijesti

Najčitanije