Povezite se

Gospodarstvo

BDP: Očekuje se najsporiji rast gospodarstva u ovoj godini

Objavljeno

-

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u srijedu podatke o hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) u trećem tromjesečju, a većina makroekonomista očekuje najnižu stopu rasta gospodarstva u ovoj godini.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,2 do 2,5 posto.

Bit će to već 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, no ako se procjene pokažu točne, rast će biti najsporiji u ovoj godini.

U prvom je tromjesečju, naime, gospodarstvo poraslo za 2,5 posto na godišnjoj razini, a u drugom za 2,9 posto.

Snažna osobna potrošnja i dalje podržava rast gospodarstva, no usporavanje se, poručuju makroekonomisti, očekuje zbog pada industrijske proizvodnje i usporavanja rasta turizma.

Osobna potrošnja i dalje najjači pokretač

Svi se u anketi slažu da rastu gospodarstva i dalje najveću podršku pruža jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Na to ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 49 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

„Kao i u posljednjih nekoliko kvartala, najveći utjecaj na rast imat će osobna potrošnja, na što ukazuje rast prometa u trgovini na malo u trećem tromjesečju za otprilike 3 posto na godišnjoj razini”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

No, ističe i da je to najsporija stopa rasta maloprodaje od kraja 2015. godine.

Premda sporije, osobna potrošnja i dalje raste zahvaljujući, među ostalim, rastu plaća. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za rujan 6.195 kuna, što je realno 2,6 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.

„Osobna potrošnja poticaj je pronašla u rastu zaposlenosti, padu nezaposlenosti, razmjeno snažnom rastu plaća, niskim troškovima refinanciranja te umjerenoj inflaciji”, navodi se u anketi Hine.

Potrošnju podržava i turizam koji, kažu makroekonomisti, ima i najveći utjecaj na BDP u trećem tromjesečju. Zbog toga je posljednjih godina u trećem kvartalu obično rast BDP-a ubrzavao u odnosu na drugo tromjesečje.

Sporiji rast turizma

Međutim, makroekonomisti ističu da je u trećem tromjesečju ove godine zabilježen relativno sporiji rast turizma zbog ograničavajućih kapaciteta i oporavka konkurentskih tržišta.

„Rast izvoza roba i usluga uobičajeno je u razdoblju od lipnja do rujna oslonjen na turizam, a u tom su razdoblju ove godine ukupna noćenja porasla 1,8, a dolasci 3,4 posto”, navodi jedan od makroekonomista.

Premda se u turizmu i dalje bilježe rekordni rezultati, rast je sporiji u odnosu na prošlu godinu. Naime, u cijeloj 2017. zabilježen je, prema podacima DZS-a, rast turističkih dolazaka za 13 posto, dok je broj noćenja porastao za 10,6 posto.

„U trećem tromjesečju zabilježene su bitno niže stope rasta dolazaka i noćenja turista nego što je to bio slučaj u istom kvartalu 2017.”, navodi se u anketi Hine.

Usporavanje rasta robnog izvoza

Osim turizma, već dulje vrijeme pozitivno na gospodarstvo utječe i rast robnog izvoza, zahvaljujući ponajviše rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. No, u posljednjem vrijeme rast izvoza usporava.

Izvoz je u prvih devet mjeseci ove godine dosegnuo 79 milijardi kuna, što je za 4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz iznosio 130,3 milijardi kuna ili 6,1 posto više, pokazuju podaci DZS-a.

Tako je vanjskotrgovinski deficit u tih devet mjeseci iznosio 51,3 milijarde kuna, što je za 4,5 milijardi kuna više nego u istom razdoblju lani. Pritom je pokrivenost uvoza izvozom pala s lanjskih 61,9 na 60,6 posto.

Nastavljen rast investicija

Doprinos „nastavka rasta izvoza roba bit će umanjen uvozom roba, koji nastavlja rasti zbog visoke uvozne ovisnosti”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Ističe, međutim, da očekuje blago ubrzanje rasta investicija.

I ostali u anketi procjenjuju da je u trećem tromjesečju nastavljen rast investicija, već 15. kvartal zaredom, na što ukazuje i rast aktivnosti u građevinarstvu.

Prema podacima DZS-a, u prvih osam mjeseci ove godine građevinska je aktivnost porasla za 4,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Pad industrijske proizvodnje

Međutim, „blago intenziviranje građevinarstva ostat će u sjeni zamjetnog usporavanja, odnosno pada industrijske proizvodnje”, upozorava jedan od makroekonomista.

Industrijska je proizvodnja godinama rasla, no u trećem je tromjesečju, prema kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, pala za 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je djelomice posljedica i krize u brodograđevnoj grupi Uljanik.

Od kraja prošle godine industrijska je proizvodnja vrlo nestabilna, pa je u devet od posljednjih 11 mjeseci zabilježila pad na godišnjoj razini. Zbog toga je u prvih devet mjeseci ove godine proizvodnja bila za 0,3 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju.

„To prije svega pripisujemo usporavanju rasta u industriji naših glavnih trgovinskih partnera te slabljenju sentimenta u prerađivačkom sektoru”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

U 2018. usporavanje

Procjene za treće tromjesečje na tragu su očekivanja da će rast gospodarstva u cijeloj 2018. godini biti nešto sporiji nego lani, kada je zabilježen rast od 2,9 posto.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,7 posto.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,6 do 3 posto, no neki makroekonomisti upozoravaju da bi mogli smanjiti procjene nakon objave podataka za treće tromjesečje.

Hrvatska narodna banka (HNB) nedavno je već smanjila procjenu, pa sada u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 2,7 posto, dok je prije očekivala rast od 2,8 posto.

Europska je komisija, pak, nedavno povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s 2,6 na 2,8 posto.

Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje istu stopu rasta, dok Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) procjenjuje da će gospodarstvo porasti 2,7 posto.

Vlada je, pak, u rebalansu proračuna smanjila procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2,9 na 2,7 posto.

Pripremili: Slavica Cvitanić, Nenad Bach

Nastavi pregledavati
Reklame
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Gospodarstvo

Sabor: Od 1. siječnja uvoznici moraju prijaviti opasne smjese koje uvoze

Published

on

Dodao

Bez većeg zanimanja, u nazočnosti 15-ak zastupnika, Hrvatski sabor u petak je raspravio zakonski prijedlog po kojemu će od 1. siječnja iduće godine uvoznici morati Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) prijaviti opasne smjese ili kemikalije koje uvoze jer će u suprotnom platiti visoke novčane kazne.

HDZ je zakon ocijenio “dobrim “, a zastupnik te stranke Vlatko Kopić apostrofira kako uvozniku koji ne prijavi opasne tvari prijeti novčana kazna od 50 tisuća do 100 tisuća kuna.
Mostov Miro Bulj opetuje kako je Austrija zabranila glifosat, opasnu tvar koja uzrokuje najteža oboljenja, a Hrvatska to još nije učnila. U SAD-u su brojne tužbe oboljelih od tumora, dokazano je da je to otrovna tvar, kaže zastupnik i pita tko u Hrvatskoj  kontrolira njegov uvoz?
Od 1. siječnja iduće godine, uvoznici koji na tržište stavljaju smjese razvrstane kao opasne za zdravlje ljudi, obvezni su o tome informirati HZJZ putem centraliziranog portala Europske agencije za kemikalije (PCN portal). HZJZ će, pak, bez odgode staviti te informacije na raspolaganje Centru za kontrolu otrovanja Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.
Za uvoznike koji tako ne postupe, zapriječene su kazne od 50 tisuća do 100 tisuća kuna.
Predviđeno je to izmjenama Zakona o provedbi Uredbe br. 1272/2008 Europskoga parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označavanju i pakiranju tvari i smjesa, kojom se mijenjaju i ukidaju tri europske Direktive, a koje je Sabor u petak raspravio. 
 

(Hina) 

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

U Vukovaru tvrtka Enikon Aerospace otvara pogon komponenti za zrakoplovnu industriju

Published

on

Izvor: Radio Vukovar

Predsjednik Uprave tvrtke Enikon Aerospace Marko Josip Andrijanić i gradonačelnik Vukovara Ivan Penava potpisali su u utorak Ugovor o zakupu poslovnog prostora u Poslovno industrijskom centru čime će u proizvodnji komponenti interijera putničkih i poslovnih zrakoplova kroz tri godine biti zaposleno 200 radnika.

“Raduje me suradnja s Vukovarom u kojem planiramo proširiti naše poslovanje“, izjavio je Andrijanić, navodeći kako Enikon Aerospace više od 40 godina proizvodi interijere za komercijalne i privatne zrakoplove na više lokacija: u SAD-u, Njemačkoj, Zagrebu a uskoro i u Vukovaru. Ta tvrtka, dodao je, surađuje i sa jednim od najveći dobavljača dijelova zrakoplova za Airbus i Boeing.

 Uz izravnu “višemilijunsku investiciju” i zapošljavanje oko 200 radnika, Andrijanić je otvorio mogućnost poslovne suradnje sa lokalnim poduzetnicima i dobavljačima u različitim segmentima.

 Zahvalio je gradonačelniku Penavi i svim operativcima koji su profesionalnim pristupom omogućili širenje poslovanja tvrtke na Slavoniju i Vukovar.

 Vukovarski pogon otvorit će se u drugom kvartalu 2020., ulagat će se etapno, a budući će radnici, od NKV radnika do inženjera, obvezno prolaziti tvrtkine treninge, najavio je izvršni potpredsjednik tvrtke Jakov Barišić. 

“Škole za naš posao nema, radnike ćemo obučavati i svi će prolaziti interne treninge u našim pogonima u Hrvatskoj i inozemstvu“, rekao je Barišić dodavši da će radnička primanja biti iznad hrvatskog prosjeka.

 Najavio je da će do pune zaposlenosti doći u roku od tri godine, kada će s proizvodnih traka dnevno izlaziti do 1.500 različitih dijelova i komponenti za avioindustriju. 

 Gradonačelnik Penava naglasio je kako je posljednjih godina u Vukovaru stvoreno poslovno okruženje koje je dovelo do otvaranja novih, tehnološki naprednih industrija, poput farmaceutske ili IT sektora, a sada i  zrakoplovne industrije.

 “Kao grad ponudili smo što imamo, a to su pouzdanost, transparentnost i otvorenost te maksimalno povoljne uvijete“, rekao je Penava.

  Podsjetivši na predratna vremena, kada je Vukovar imao oko 45.000 stanovnika i 29.000 radnih mjesta, Penava je naveo da danas ima oko 20.000 stanovnika, a da je zaposlenost prešla brojku od 10.000.

  Naglasio je kako 200 novih radnih mjesta puno znači, ali da zadnjih godina problem Vukovara nisu samo radna mjesta.

 “Nezaposlenost je prestala biti problem, naš problem je mali broj stanovnika i kvaliteta i broj radno sposobnih ljudi“, rekao je i naglasio kako Vukovaru trebaju tvrtke poput Enikoma, s novim pristupom, tržišno konkurentne i tvrtke s izvoznim proizvodnjom.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

“Zelenu” i “plavu” Hrvatsku povezati svakodnevnom zračnom linijom

Published

on

Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić najavio je u ponedjeljak kako će se povezivanje ‘zelene’ i ‘plave’ Hrvatske pokušati potaknuti uspostavom cjelogodišnje svakodnevne izravne zračne linije Osijek-Dubrovnik te distributivnog centra za slavonske proizvode u Dubrovniku.

 Dobroslavić je to izjavio nakon sastanka s vukovarsko-srijemskim županom Božom Galićem u dubrovačkoj palači Ranjina, istaknuvši da će se suradnja najviše razvijati na području turizma i poljoprivrede.

 “Naše županije jesu jako udaljene, ali gaje međusobno razumijevanje. Već smo određene poteze povukli pa se u našim hotelima mogu konzumirati razni slavonski proizvodi, ali smo se dogovorili da ćemo raditi u dva smjera. Zrakoplovnom linijom bi gospodarstvenici planirali poslovanje, a stanovnici juga Hrvatske, ali i turisti mogli posjetiti istočnu Slavoniju”, rekao je.

 Najavio je kako će Vladi, Ministarstvu turizma i Croatia airlinesu uputiti inicijativu da se ova projekt i ostvari, a pokušat će osnovati i distributivni centar za proizvode iz Slavonije kako bi bili dostupniji građanima, ali i hotelijerima.

 Župan Galić podsjetio je kako suradnja dviju županija traje još od ratnih dana, a danas je u praksi vrlo dobra.

 “Naši proizvodi već godinama stižu na jug Hrvatske, a s juga Hrvatske dolaze nama u Slavoniju. Sve je to znak dobre suradnje. Nama je prijevoz kroz Hrvatsku opteretio cijenu proizvoda i nastojat ćemo to riješiti povezivanjem, ili zrakoplovnom linijom ili izvedbom koridora VC“, rekao je Galić.

 Župani su prethodno u dubrovačkom Gospinom polju podijelili pet tona jabuka udrugama i ustanovama s područja najjužnije hrvatske županije.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije