Povezite se

Gospodarstvo

BDP: Očekuje se najsporiji rast gospodarstva u ovoj godini

Objavljeno

-

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će u srijedu podatke o hrvatskom bruto domaćem proizvodu (BDP) u trećem tromjesečju, a većina makroekonomista očekuje najnižu stopu rasta gospodarstva u ovoj godini.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,2 do 2,5 posto.

Bit će to već 17. tromjesečje zaredom kako BDP raste, no ako se procjene pokažu točne, rast će biti najsporiji u ovoj godini.

U prvom je tromjesečju, naime, gospodarstvo poraslo za 2,5 posto na godišnjoj razini, a u drugom za 2,9 posto.

Snažna osobna potrošnja i dalje podržava rast gospodarstva, no usporavanje se, poručuju makroekonomisti, očekuje zbog pada industrijske proizvodnje i usporavanja rasta turizma.

Osobna potrošnja i dalje najjači pokretač

Svi se u anketi slažu da rastu gospodarstva i dalje najveću podršku pruža jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Na to ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 49 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

„Kao i u posljednjih nekoliko kvartala, najveći utjecaj na rast imat će osobna potrošnja, na što ukazuje rast prometa u trgovini na malo u trećem tromjesečju za otprilike 3 posto na godišnjoj razini”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

No, ističe i da je to najsporija stopa rasta maloprodaje od kraja 2015. godine.

Premda sporije, osobna potrošnja i dalje raste zahvaljujući, među ostalim, rastu plaća. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za rujan 6.195 kuna, što je realno 2,6 posto više nego u istom lanjskom mjesecu.

„Osobna potrošnja poticaj je pronašla u rastu zaposlenosti, padu nezaposlenosti, razmjeno snažnom rastu plaća, niskim troškovima refinanciranja te umjerenoj inflaciji”, navodi se u anketi Hine.

Potrošnju podržava i turizam koji, kažu makroekonomisti, ima i najveći utjecaj na BDP u trećem tromjesečju. Zbog toga je posljednjih godina u trećem kvartalu obično rast BDP-a ubrzavao u odnosu na drugo tromjesečje.

Sporiji rast turizma

Međutim, makroekonomisti ističu da je u trećem tromjesečju ove godine zabilježen relativno sporiji rast turizma zbog ograničavajućih kapaciteta i oporavka konkurentskih tržišta.

„Rast izvoza roba i usluga uobičajeno je u razdoblju od lipnja do rujna oslonjen na turizam, a u tom su razdoblju ove godine ukupna noćenja porasla 1,8, a dolasci 3,4 posto”, navodi jedan od makroekonomista.

Premda se u turizmu i dalje bilježe rekordni rezultati, rast je sporiji u odnosu na prošlu godinu. Naime, u cijeloj 2017. zabilježen je, prema podacima DZS-a, rast turističkih dolazaka za 13 posto, dok je broj noćenja porastao za 10,6 posto.

„U trećem tromjesečju zabilježene su bitno niže stope rasta dolazaka i noćenja turista nego što je to bio slučaj u istom kvartalu 2017.”, navodi se u anketi Hine.

Usporavanje rasta robnog izvoza

Osim turizma, već dulje vrijeme pozitivno na gospodarstvo utječe i rast robnog izvoza, zahvaljujući ponajviše rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. No, u posljednjem vrijeme rast izvoza usporava.

Izvoz je u prvih devet mjeseci ove godine dosegnuo 79 milijardi kuna, što je za 4 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz iznosio 130,3 milijardi kuna ili 6,1 posto više, pokazuju podaci DZS-a.

Tako je vanjskotrgovinski deficit u tih devet mjeseci iznosio 51,3 milijarde kuna, što je za 4,5 milijardi kuna više nego u istom razdoblju lani. Pritom je pokrivenost uvoza izvozom pala s lanjskih 61,9 na 60,6 posto.

Nastavljen rast investicija

Doprinos „nastavka rasta izvoza roba bit će umanjen uvozom roba, koji nastavlja rasti zbog visoke uvozne ovisnosti”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Ističe, međutim, da očekuje blago ubrzanje rasta investicija.

I ostali u anketi procjenjuju da je u trećem tromjesečju nastavljen rast investicija, već 15. kvartal zaredom, na što ukazuje i rast aktivnosti u građevinarstvu.

Prema podacima DZS-a, u prvih osam mjeseci ove godine građevinska je aktivnost porasla za 4,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Pad industrijske proizvodnje

Međutim, „blago intenziviranje građevinarstva ostat će u sjeni zamjetnog usporavanja, odnosno pada industrijske proizvodnje”, upozorava jedan od makroekonomista.

Industrijska je proizvodnja godinama rasla, no u trećem je tromjesečju, prema kalendarski prilagođenim podacima DZS-a, pala za 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je djelomice posljedica i krize u brodograđevnoj grupi Uljanik.

Od kraja prošle godine industrijska je proizvodnja vrlo nestabilna, pa je u devet od posljednjih 11 mjeseci zabilježila pad na godišnjoj razini. Zbog toga je u prvih devet mjeseci ove godine proizvodnja bila za 0,3 posto manja nego u istom lanjskom razdoblju.

„To prije svega pripisujemo usporavanju rasta u industriji naših glavnih trgovinskih partnera te slabljenju sentimenta u prerađivačkom sektoru”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

U 2018. usporavanje

Procjene za treće tromjesečje na tragu su očekivanja da će rast gospodarstva u cijeloj 2018. godini biti nešto sporiji nego lani, kada je zabilježen rast od 2,9 posto.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,7 posto.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,6 do 3 posto, no neki makroekonomisti upozoravaju da bi mogli smanjiti procjene nakon objave podataka za treće tromjesečje.

Hrvatska narodna banka (HNB) nedavno je već smanjila procjenu, pa sada u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 2,7 posto, dok je prije očekivala rast od 2,8 posto.

Europska je komisija, pak, nedavno povećala procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini s 2,6 na 2,8 posto.

Međunarodni monetarni fond (MMF) očekuje istu stopu rasta, dok Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) procjenjuje da će gospodarstvo porasti 2,7 posto.

Vlada je, pak, u rebalansu proračuna smanjila procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 2,9 na 2,7 posto.

Pripremili: Slavica Cvitanić, Nenad Bach

Nastavi pregledavati
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Gospodarstvo

Za Šibensko-kninsku županiju 100 milijuna kuna od države i iz EU fondova

Published

on

Šibenik, 15.10.2019. - Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Marko Pavić i ministar uprave Ivan Malenica u utorak su u Šibeniku bili na potpisivanju 17 ugovora vezanih uz Šibensko-kninsku županiju vrijednih oko 100 milijuna kuna.

Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Marko Pavić i ministar uprave Ivan Malenica u utorak su u Šibeniku bili na potpisivanju 17 ugovora vezanih uz Šibensko-kninsku županiju vrijednih oko 100 milijuna kuna.

Za te je projekte Ministarstvo regionalnoga razvoja i EU fondova osiguralo novac iz državnog proračuna i iz EU fondova.

Europski fondovi mijenjaju Hrvatsku, to smo vidjeli nedavno i na Danima regionalnog razvoja i fondova EU upravo tu u Šibeniku. Vidjeli smo da oni osiguravaju bolje zdravstvo, da osiguravaju turističku održivost, bolje školstvo, bolje ceste, bolje zračne luke i, prema tome, dižemo kvalitetu života i, na kraju krajeva, osiguravamo radna mjesta. Upravo radi europskih fondova 6,5 milijarda kuna u zadnje tri godine uloženo je u zapošljavanje, istaknuo je ministar Pavić na tvrđavi Barone.

Istaknuo je da će nakon potpisivanja svih ugovora Šibensko-kninska županija biti na 1,7 milijarda kuna ugovorenog novca preko Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova.

Za Studentski dom Palacin 68,5 milijuna kuna

“Danas se u Šibensko-kninskoj županiji potpisuju ugovori vrijedni više od 100 milijuna kuna. Ova Vlada osigurala je značajna sredstva za sufinanciranje europskih programa, ali smo isto tako svjesni da je potrebno pronaći nacionalna sredstva za sufinanciranje projekata. Upravo radi toga Vlada je ušla u poreznu reformu te je dvije milijarde kuna dodatno ispušteno jedinicama lokalne i regionalne samouprave, Isto tako, imamo i fond za sufinanciranje europskih projekata u vrijednosti 300 milijuna kuna, a kojim smo krenuli u obilazak Hrvatske, jučer Zadar, danas Šibenik, sljedeći tjedan Karlovac”, rekao je ministar Pavić.

Za Šibensko-kninsku županiju 100 milijuna kuna od države i iz EU fondova

Najveći dio od potpisanih ugovora namijenjen je Studentskom domu Palacinu u Šibeniku – 68,5 milijuna kuna. Ugovor je potpisan između Veleučilišta u Šibeniku i zajednice ponuditelja Lavčević d.d i Lavčević inženjering iz Splita.

Projekt Studentskog doma Palacin izradio je arhitekt Zoran Popović po čijoj će se ideji na mjestu napuštene vojarne, površine 7863 metara četvornih, izgraditi studentski dom s 332 postelje u 158 dvokrevetnih i 16 jednokrevetnih soba. U sklopu doma bit će izgrađen i restoran sa 100 sjedećih mjesta, knjižnica te ostali sadržaji. 

Građevinski radovi na domu trajat će 18 mjeseci, a studenti bi se trebali useliti u akademskoj godini 2021./2022.

“Mogu reći da je to zalog za budućnost visokog obrazovanja u Šibeniku i da obvezuje lokalnu samoupravu i šibensko Veleučilište da nastave dalje razvijati nove studijske programe jer sada imamo dobar temelj u studentskom domu i nadam se da će 2021., kada bude otvoren, dom biti popunjen i da će u Šibenik dolaziti studenti iz drugih gradova”, rekao je ministar Malenica, negdašnji dekan tog veleučilišta.

Obnašateljica dužnosti dekana Veleučilišta u Šibeniku Tanja Radić Lakoš rekla je da je ono u posljednje vrijeme “naraslo”. “Rastemo po broju studentskih programa, po projektima koje financiramo, a rastemo i infrastrukturno. U ovom trenutku na Veleučilištu u Šibeniku u realizaciji je više od 100 milijuna kuna različitih projekata”, rekla je Radić Lakoš.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Petrinja: “20. Jubilarna Kestenijada”

Published

on

Pod pokroviteljstvom Grada Petrinje i u organizaciji Turističke zajednice Grada Petrinje na Trgu hrvatskih branitelja održana je tradicionalna 20. jubilarna Kestenijada pod nazivom „Festival kestena“ .

Na Kestenijadi ponuđene su brojne gastronomske ponude od pečenja kestena, pripreme knedli od šljiva i kestena, kolača i štandova s domaćim proizvodima i suvenirima te programa za djecu: Kutić tete Vesne – Čarolije jeseni. Također, birali su se najukusniji kolači od kestena, a ove godine prvo mjesto odnijela je Udruga „Đeram“ iz Dragotinaca, te ostali koji su sudjelovali u natjecanju su: slastičarnica „Divković“ i Restoran Code.

Današnji gosti u Petrinji bili su župan Varaždinske županije, Radimir Čačić i predsjednički kandidat Zoran Milanović, a dočekao ih je gradonačelnik Darinko Dumbović, zajedno su obišli štandove i kušali razne delicije današnje Kestenijade.

Gradonačelnik Dumbović je tom prigodom izrazio zadovoljstvo tradicijom Kestenijade te kazao:

„Mi kao Petrinjci koji definitivno volimo svoj kraj, svoje područje koje je bogato prirodnim bogatstvima, a to je kestenom, vodom i sa svim sadržajima koje možemo ponuditi u turističkom i gastronomskom, ali i na kraju jednom gospodarskom ponudom Grada Petrinje, gdje želimo ustvari gajiti tradiciju koja je tu autohtona. Drago mi je da danas uz ove lijepe, domaće i petrinjske, ali i hrvatske pjesme sa našim Klapama pokazali smo kako sve to dobro čuvamo što imamo. Uz nas su i mnogi OPG-ovci ustvari prijatelji Grada Petrinje koji su došli i gledajući na konkurenciji oko kestena jedna nam je ekipa u Lovranu i Opatiji gdje isto također želimo prodati proizvode naše „Zelene kuće“. Ovdje imamo i prekrasnu Hrvatsku Kostajnicu koja je također domaćin Kestenijade.

To su danas ti dani, te dane sigurno treba još nadograđivati sa ljudima koji ustvari odlučuju o sudbini ovog područja i kraja bez razlike da li to bili predsjednici, ministri, premijeri, Vlada i župani. Oni trebaju proći kroz ovo područje da vide kako ovdje živi običan čovjek, ali tu u našoj domovini. Danas sam ovdje kao domaćin i samom kandidatu za predsjedničke izbore Zoranu Milanoviću i dragom prijatelju Varaždinske županije, Radimiru Čačiću i to je ono što treba pokazati. Grad Petrinja je otvoren grad i kao gradonačelnik primit ću sve goste koji će doći i ponuditi svoje sadržaje i da vide da mi ovdje imamo svoj karakter, osobnost i ono što želimo sačuvati.“ – rekao je gradonačelnik.

Za današnji glazbeno-zabavni program zaduženi su bili Klapa Kolapljani i Tamburaški sastav Presto, Sanda i Leon Bučar i mnogi drugi.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Zbog vratine i špeka nedostaje nam milijun svinja

Published

on

Zbog vratine i špeka nedostaje nam milijun svinja, pri čemu je uvoz svinjetine 20 posto veći od domaće proizvodnje pa je odojak skuplji i 30 posto.

Kilogram svinjske vratine za 36 kuna, a telećih rebara 33, sve je učestalija slika i u trgovačkim lancima ovih dana.

Iako se tim dvjema kategorijama, u pravilu iz uvoza, obično privlače potrošači, svinjetina s kojem se donedavno neprestano “akcijalo” po cijeni od 20-ak kuna, zbog prijetnje afričke svinjske kuge koja je već desetkovala neke farme u Europi te poremećaja uzrokovanih niskim otkupnim cijenama u lanjskoj godini, očito je prošlost.

“Odojak je trenutačno skuplji 30 posto nego u istom tjednu lanjske godine. Za prosječnih 25 kg lani je trebalo izdvojiti 55 eura, a kad su na tržištu niske cijene proizvođači obično pokolju krmače, što rezultira i manjom proizvodnjom svinjskog mesa. Potom, kad poraste potražnja, cijene skaču nebu pod oblake” objašnjava direktor Croatiastočara Branko Bobetić.

Ističe kako je skakanje cijena počela već u drugom tromjesečju ove godine. No uvoznici jako dobro prate što se događa, pa se u prvom tromjesečju, zbog niskih cijena, u RH uvezlo dvostruko više svinjetine nego u drugom – posebice za preradu. Prosječna uvozna cijena u prvom tromjesečju 2019. bila je 1,99 eura, a u drugom 2,55 eura, 28 posto viša.

“Nekih kategorija jednostavno nema dovoljno. Samo da bi se namirila potražnja za svinjskom vratinom te svježim carskim mesom, Hrvatskoj bi trebalo još najmanje milijun svinja”, kaže Bobetić, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije