Povezite se

Politika

Bandić: Zapošljavam sposobne, a ne podobne

Objavljeno

-

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić odbacio je u srijedu optužbe da je protuzakonito zapošljavao u gradskoj upravi, da je zapošljavao članove svoje obitelji ili osnivao gradske urede radi zapošljavanja te poručio kako zapošljava isključivo sposobne, a ne podobne.

Bandić, kojem se sudi u aferi Agram, time se referirao na audio zapise puštene u ponedjeljak tijekom suđenja, a na kojima se moglo čuti kako urla na svoje suradnike, dogovora zapošljavanja osobe iz “šire obitelji” u gradskoj upravi te koeficijente zaposlenika. 

“Prvo, nije iz moje familije, to možete provjeriti. Mogu i ja nešto krivo reći. Za razliku od drugih u Hrvatskoj, ja ono što mislim to i govorim. Zapošljavam isključivo sposobne, a ne podobne. Nijedna od osoba nije član moje obitelji niti moje bivše i sadašnje stranke. Vodim se jedino poštivanjem zakona, procedure i sposobnosti”, kazao je Bandić na konferenciji za novinare odgovarajući na upit novinara “osjeća li Hrvatsku” koji je parafrazirao njegove riječi sa tonskog zapisa puštenog na suđenju.

Bandić je kazao da ne smije komentirati postupke koji se vode ali i istaknuo da će o akterima, vremenu i okruženju prije četiri godine kada je uhapšen uskoro moći nešto više reći.

To je moj stil!

“Pravda je spora ali dostižna, stojim kod svake riječi koju sam izrekao, jedino isprika moja je za sočniji rječnik. No to je moj stil”, poručio je Bandić te se pohvalio sa šest mandata na čelu grada, mnogobrojnim projektima, spomenicima…

Gradonačelnik Zagreba odbacio je i optužbe da je osnivao nove gradske urede samo kako bi zapošljavao ljude te poručio da mu nije neugodno zbog audio snimaka.

“Nijedan ured nije izmišljen, uredi se prilagođavaju potrebama posla. Ja nisam ništa izmišljao, nisam iluzionist i nisam ništa izmislio”, kazao je Bandić i pozvao novinare da preslušaju cijelu snimku USKOK-a.

Ponovio da stoji iza svake riječi na snimkama, da nije radio ništa nezakonito niti prekršio ovlasti te da je jedino pogriješio rekavši da je osoba sa snimke njegov rod.

“Zašto bi mi bilo neugodno? To je moj stil, nisam savršen kao vi. Ja biram suradnike, unaprijeđujem one koje su zaslužili, kad zakon nije uveo jasne kriterije o napredovanja”, rekao je Bandić.

Na pitanje novinare hoće li Drago Prgomet biti predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Bandić je poručio kako je to pitanje za Gradsku skupštinu i HDZ.

Nezadovoljan brzinom rješavanja problema Imunološkog

Za Imunološki zavod kazao je kako nije zadovoljan ni tempom ni dinamikom rješavanja problema te najavio za idući tjedan nešto više informacija. “U godinu u pol dana nije napravljeno ništa osim što se potrošilo 105 milijuna kuna za plaće ljudi u Imunološkom zavodu koji ne rade”, kazao je.

Pročelnica zagrebačkog Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša Mirka Jozić pojasnila je zašto se za izgradnju žičare planira uzimanje kredita istraknuvši kako je praksa dugoročne projekte financirati dugoročnim izvorima

“Žičara je projekt od pola milijarde kuna i nerealno je očekivati da se toliko izdvoji iz gradskog proračuna jednokratno u jednoj godini. Uobičajena je praksa je da se dugoročni projekti financiraju dugoročnim izvorima”, kazala je.

Prebacivanje kredita na ZET pravdala je time što je ZET u sustavu PDV-a a Grad Zagreb čime se, tvrdi, štedi 105 milijuna kuna budući da će PDV biti odbitak. Osim toga, dodala je, kredit će služiti dok se ne premosti razdoblje do dobivanja sredstava iz EU fondova.

Kredit će se otplaćivati od prihoda žičare, a ako to ne bude dovoljno dijelom i iz gradskog proračuna, dodala je.

Politika

Snaga predlaže obustavu plaćanja kredita, zabranu otpuštanja radnika i ovrha

Published

on

Izvor: Nacionalno

Stranka Snaga predložila je u otvorenom pismu Vladi mjere za spas Hrvatske, njenih građana i poduzetnika u vrijeme krize, koje obuhvaćaju privremenu obustavu naplate kredita, zabranu ovrha i otpuštanja radnika te smanjenje plaća i poticanje poduzetnika.

Kroz 16 prijedloga stranka traži i zaustavljanje tijeka zateznih kamata na dospjela dugovanja do kraja 2020., deblokadu računa građana te obustavu plaćanja svih davanja koja nisu nužna, poput komunalija, naknada, poreza i prireza.

Plaće, smatraju, treba sljedeća tri mjeseca smanjiti svima jednako, a uz zabranu otpuštanja radnika potrebno je reorganizirati rad i gdje je moguće prenamijeniti djelatnost

Snaga se založila i za podršku malim poduzetnicima, prije svega proizvođačima prehrambenih proizvoda, oslobađanjem svih davanja te za poticaj građanima da kupuju domaće proizvode.

No, poreznim dužnicima koji godinama odbijaju platiti porez, a na računima imaju veće prihode, među kojima ima i političara treba izvršiti trenutnu prisilnu naplatu i novac rasporediti za potrebno.

Predlažu i obustavu projekata koji nisu od vitalne važnosti te zabranu gradnje spomenika, fontana i drugih dekorativnih građevina.

Građanima čiji su domovi stradali u potresu treba osigurati brz i siguran povratak u njihove domove te povesti računa i o samostalnim zanimanjima koja nemaju redovite prihode, poručuju iz Snage.

Mjere za koje smatra da su nužne za spas Hrvatske, svih njezinih građanki i građana te hrvatskih poduzetnika uslijed krize nastale epidemijom virusa COVID-19, stranka već je ranije iznijela u javnosti, no sad se otvorenim pismom odlučila izravno obratiti Vladi.

Ucitavanje vijesti

Politika

SDP traži da Sabor zasjeda svaki radni dan dok traje epidemija

Published

on

Klub zastupnika SDP-a traži da Hrvatski sabor ne prestaje s radom dok traje epidemija koronavirusa te da zasjeda svaki radni dan od ponedjeljka do petka, a ne po dosadašnjoj praksi od srijede do petka, priopćio je SDP-a u ponedjeljak. 
 

Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk u ponedjeljak je pismom od predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića zatražio da se nastavi aktualna, 16. sjednica koja je prema ranije utvrđenom planu trebala završiti 3. travnja te da Hrvatski sabor zasjeda svaki radni dan. 

Na dnevnom redu 16. sjednice nalazi se još 81 neraspravljena točka, a Klub zastupnika SDP-a je u petak, 27. ožujka u saborsku proceduru uputio još devet zakona s ciljem pomoći gospodarstvu u ovoj krizi koje bi, smatraju u SDP-u, čim prije trebalo raspraviti na plenarnoj sjednici. 

Uz odluke o nastavku 16. sjednice i zasjedanja svakog tjedna od ponedjeljka do petka, SDP predlaže da se na sjednici Predsjedništva Hrvatskog sabora, zakazanoj za 1. travnja, donesu odluke da će prednost pri uvrštavanju točaka u tjedni raspored imati točke vezane uz ublažavanje zdravstvenih i gospodarskih posljedica epidemije koronavirusom.

Nadalje, predlažu da se broj zastupnika kojima je dozvoljen istovremeni boravak u dvorani održavanja plenarne sjednice određuje po jednakim kriterijima kao za određivanje broja zastupnika po Klubovima koji mogu postaviti pitanje na aktualnom prijepodnevu te da se sjednice radnih tijela Hrvatskog sabora i Predsjedništva Hrvatskog sabora u izvanrednim okolnostima mogu održavati i putem videokonferencija.

Ucitavanje vijesti

Politika

Petrov: Mjera nadzora mobitela zadire u prava i privatnost građana

Published

on

Iz Mosta nezavisnih lista u nedjelju su ustvrdili da je mjera nadzora mobitela građana praktično neprovediva, da nema veze s preporukama struke te da zadire u prava i privatnost građana.

Osvrćući se na pokušaj vladajućih da uvedu kontrolu cjelokupnog stanovništva praćenjem mobilnih uređaja, predsjednik Mosta Božo Petrov rekao je kako je Most podržao mjere koje je stožer uvodio na temelju stručnih sugestija.

„No, ova mjera nema veze sa strukom, to sigurno ni jedan liječnik nije predložio. To nije dobra namjera i ovdje netko perfidan manipulira sa strahom ljudi koji će dati sve što mogu ne bi li sačuvali zdravlje. Kao da je netko radio eksperiment da vidi koliko prava i sloboda smo se spremni odreći. Mjera nema smisla jer je i tehnički teško provediva“, istaknuo je Petrov.

On je u razgovoru s Marinom Miletićem na Mostovom podcastu iznio je stavove Mosta NL i o drugim važnim pitanjima krize uzrokovane koronavirusom, posebno na razdoblje koje će uslijediti nakon pandemije.

Tako je još jednom istaknuo važnost slušanja uputa Svjetske zdravstvene organizacije i testiranja što većeg broja ljudi.

Petrov ističe kako može razumjeti da testova nema dovoljno, ali sugerira da onda treba to iskreno komunicirati, a ne napadati one koji se zalažu za takav pristup.

Petrov predlaže testiranje na reprezentativnom uzorku 

Predlaže i testiranje na reprezentativnom uzorku koje će dati vjerodostojan rezultat, jer bi tako mogli uvidjeti stvarnu raširenost virusa u populaciji i predvidjeti koje ćemo sve mjere morati poduzimati u idućih nekoliko mjeseci ili ih eventualno smanjivati.

Petrov je ponovio i konkretne Mostove gospodarske mjere, od kojih je najvažniji stav da je jedina prava mjera otpis, a ne odgoda, što je Most još 19. ožujka prvi jasno rekao na konferenciji za novinare, kada je Vlada predložila odgodu plaćanja.

 “Mi smo jasno od prvoga dana govorili da ne postoji nikakva odgoda plaćanja doprinosa nego je jedino moguć otpis! Danas to gotovo svi dionici ponavljaju jer su shvatili da nije moguće tražiti od poduzetnika da plati doprinose za plaće zaposlenika, kad u tom trenutku uopće ne posluje.

Isto tako, istaknuli smo da se bespovratna sredstva moraju uliti u gospodarski sektor i to mikro i malim poduzetnicima, da bi oni mogli isplatiti plaće čak i ako ne rade u ovom trenutku.

Ne treba im nuditi novi dug u obliku novih kredita, kako je predlagala Vlada RH. Jedini način da sačuvamo radna mjesta i održimo potrošnju i funkcioniranje sustava jest da novac iz javnog sektora dođe u privatni, jer bez privatnog sektora mi ćemo doživjeti kolaps“, rekao je Petrov.

Petrov je istaknuo i kako je ova kriza prilika da se provedu reforme s kojima se je toliko odugovlačilo i da u prvom redu treba rezati sve nepotrebne troškove javnog sektora, a onda i odrediti pet glavnih gospodarskih grana koje će nositi hrvatsko gospodarstvo.

“Jedna od tih grana trebala bi biti poljoprivreda jer će ona potaknuti razvoj drugih gospodarskih djelatnosti. To je prilika da konačno pokušamo biti samodostatni u poljoprivredi i tako dođemo u mogućnost da proizvodimo dovoljno hrane za nas same, a višak izvozimo.

Da bi to bilo moguće, potrebno je oko 600 000 hektara obradive poljoprivredne površine raspodijeliti ljudima koji trebaju biti oslobođeni davanja da bi se proizvodnja pokrenula. Ovo je blago koje imamo potpuno neiskorišteno”, rekao je Petrov.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije