Povezite se

Izdvojeno

Bačić u Saboru: HRT sanirao preneseni gubitak i nastavio ulaganja

Objavljeno

-

Ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić u četvrtak je, podnoseći pred saborskim zastupnicima izvješće o poslovanju za 2016., 2017. i 2018., rekao da je HRT zahvaljujući dobiti i restriktivnoj troškovnoj politici sanirao preneseni gubitak, ali i nastavio ulagati u imovinu i podizanje tehnologije.

Preneseni gubitak koji je u 2016. iznosio je 587 milijuna, u 2017. je smanjen na 549 milijuna, a u 2018. na 440, rekao je Bačić, naglasivši da je kreditna zaduženost od početnih 350 milijuna kuna smanjena na 157 milijuna kuna, čime su izvršene obveze iz ugovora s Vladom.

U 2018., u kojoj je povećana dobit i smanjena kreditna zaduženost, HRT je pokrenuo peti kanal HRT International namijenjen Hrvatima izvan domovine i međunarodnoj javnosti, te je nakon četverogodišnje stanke ponovno otvorio svoje dopisništva u Mostaru i Sarajevu.

U sportskom programu realizirano je više projekata, poput prijenosa Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji, prijenos povratka reprezentacije u trajanju dužem od devet sati. U 2018. prodana je dramska serija Čuvar dvoraca švedskom servisu, a Netflix je kupio seriju Novine.

HRT je u 2018, kazao je Bačić, ostvario dobit od 81,3 milijun kuna i prihod od 1,387 milijardu kuna,

U 2017. po njegovim riječima uspostavljena je stabilna upravljačka struktura čime su napokon osigurani uvjeti za daljnji razvoj i pokretanje procesa koji vode prema transformaciji sustava te je zaustavljen negativni trend u programskom i poslovnom segmentu.

Rezultat poslovanja u toj godini je iznosio sto milijuna kuna, što je 46 posto više od planiranog, uz prihod od 1,389 milijarde kuna. Bačić je naglasio da je 2017. značajno poboljšanja likvidnost jer su se obveze počele izvršavati u rokovima, dok je zaduženost prema bankama smanjena za 78,2 milijuna iako se u međuvremenu HRT zadužio za 120 milijuna kuna.

Za 2016. Bačić je rekao da je usprkos čestim promjenama upravljačke strukture glavnog ravnatelja i ravnateljstva HRT poduzimao niz mjera usmjerenih na stabilizaciju poslovanja.

Nakon promjene glavnog ravnatelja napravljena je analiza učinaka programa restrukturiranja na temelju koje je vodstvo ocijenilo da realizacija programa nije izvršena pa je napušten taj program, ali je nastavljena restriktivna troškovna politika.

U 2016. povećane su obveze prema bankama za 26 milijuna kuna što je iskorišteno za smanjenje kratkotrajne zaduženosti, a skraćenja su kašnjenja u podmirenju obveza, rekao je Bačić koji je na čelno mjesto javnog servisa imenovan u veljači 2017.

(Hina)

Izdvojeno

Pripadnici 11. hrvatskog kontingenta vratili se iz Afganistana

Published

on

Doček hrvatskih vojnika iz Afganistana

Pripadnici 11. hrvatskog kontingenta, koji su sudjelovali u mirovnoj misiji Resolute Support u Afganistanu, u petak navečer vratili su se u Hrvatsku, i to po prvi puta zrakoplovom Croatia Airlinesa.

U Hrvatsku se iz Afganistana vratilo 105 pripadnika 11. HRVCON-a, a u zagrebačkoj zračnoj luci “Dr. Franjo Tuđman” dočekali su ih potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Robert Hranj i zapovjednik Zapovjednog operativnog središta brigadni general Krešo Tuškan.

Bio je to prvi povratak vojnog osoblja zrakoplovom Craotie Airlines, a pri ulasku u hrvatski zračni prostor ministar Krstičević obratio se vojnicima.

“Dragi pripadnici 11. hrvatskog kontingenta, dobrodošli u hrvatski zračni prostor. U ime hrvatske Vlade hvala vam na profesionalno odrađenoj zadaći i doprinosu miru i stabilnosti. Dobrodošli kući”, poručio je im je ministar Krstičević.

Osim hrvatskih vojnika, zrakoplovom su se do Podgorice prevezli i vojnici oružanih snaga Albanije, Crne Gore te Sjeverne Makedonije.

U Afganistanu je ostao 12. hrvatski kontingent, koji je u tu misiju upućen u ožujku.

Hranj: Sigurnost hrvatskih građana nam je na prvom mjestu 

Načelnik Glavnog stožera Robert Hranj kazao je kako je organizacijom tog leta hrvatska država pokazala da je sigurnost svih njenih građana uvijek na prvom mjestu.

“Naši se vojnici sada upućuju svojim domovima, obiteljima, prijateljima, na zasluženi odmor, uz čvrsto uvjerenje da će se i dalje pridržavati svih propisanih mjera samozaštite od virusa COVID-19 jer jedino tako čuvaju sebe, svoje obitelji i svoje najmilije”, istaknuo je admiral Hranj.

Zapovjednik 11. hrvatskog kontingenta brigadir Dragan Basić prilikom izlaska iz zrakoplova poručio je kako mu je iznimno drago što su se vratili kući te kako je najteže bilo pratiti situaciju iz druge zemlje znajući da su se u Hrvatskoj, uz epidemiju korornavirusa, dogodio i potres u Zagrebu.

“Voljeli bismo da smo od prvog dana mogli biti ovdje i pomoći našem narodu u nevolji. Imali smo plan povratka, trebali smo se vratiti početkom ožujka, no zbog novonastale situacije i epidemije koronavirusa, nismo mogli doći ranije”, rekao je brigadir Basić.

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

Državni tajnik Majdak: Odluka o otvaranju specijaliziranih prodavaonica hrane na tržnicama ohrabrit će poljoprivrednike

Published

on

Dodao

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak u razgovoru za Hrvatski katolički radio (HKR) u petak 27. ožujka osvrnuo se na izjavu voditelja Nacionalnog stožera civilne zaštite i ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića kako stupaju na snagu nove odluke kojima će se dopustiti rad određenih specijaliziranih trgovina u sastavu tržnica kako bi se povećao kapacititet opskrbe građana i pomoglo poljoprivredi.

Državni tajnik u ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak pozdravlja odluku Nacionalnog stožera prema kojoj će se ponovno na tržnicama otvoriti specijalizirane prodavaonice hrane.

“To će ohrabriti naše poljoprivredne proizvođače u rangu OPG-ova kao i rangu malih poljoprivrednika koji su orijentirani na ovakve specijalizirane prodavaonice. Dakako, osim poljoprivrednika, to se odnosi i na naše ribare jer mjera obuhvaća specijalizirane prodavaonice u rangu ribarnica. Mjera se mora provoditi u skladu sa svim mjerama sigurnosti, što znači bez neposrednih socijalnih kontakata prilikom dolaska u trgovinu. O tome će voditi mjeru pripadnici civilne zaštite na terenu, a apeliramo i na kupce da se pridržavaju uputa Stožera za civilnu zaštitu.”

Otvaranje ovih trgovina važno je za opstanak poljoprivredne proizvodnje, među kojima su i brojna mala Obiteljsko poljoprivredna gospodarstva (OPG). Ova bi mjera trebala ohrabriti proizvođače te ih potaknuti da realiziraju proljetnu sjetvu, ističe državni tajnik Majdak.

“Prije uspostave ovih novih mjera bio je otežan plasman poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i poslovanje preko 70 tisuća tržišno orijentiranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ali i 2.250 poljoprivrednih obrta, odnosno 360 poljoprivrednih zadruga koje djeluju na području Republike Hrvatske koji su orijentirani prema ovim specijaliziranim prodavaonicama hrane i koji svoju nišu ne nalaze u okviru velikih trgovačkih lanaca. Pred nama je i proljetna sjetva, koju je odgodilo ovo razdoblje hladnog vremena, ali za 20-ak dana očekujemo da će sjetva biti u punom jeku. Nadamo se da će ova mjera doprinijeti da se poljoprivredni proizvođači ohrabre i pozivamo ih da realiziraju proljetnu sjetvu kako je planirano da bi i u ovim kriznim vremenima osigurali nacionalnu sigurnost proizvodnje hrane u Republici Hrvatskoj i nakon što ova kriza prođe.”

Majdak dodaje kako proljetna sjetva ne kasni te da ne bi trebalo biti većih poteškoća u proizvodnji hrane.

“Provedba proljetne sjetve trenutno ne kasni i očekujemo da bude na razini prošlih godina. Trenutno imamo zahtjeva za potporu milijun i 150 tisuća hektara i ta brojka se iz godine u godinu blago povećava tako da,  bez obzira na krizu, očekujemo da se planirani broj hektara ostvari i realizira i u okviru proljetne sjetve.  Apeliramo i na poljoprivredne proizvođače da se i prilikom realizacije proljetne sjetve pridržavaju uputa Stožera civilne zaštite i da sukladno tim odlukama postupaju na terenu kako ne bi ugrozili zdravlje.

Ministarstvo priprema i određenih set mjera kojima bi se zadržala radna mjesta, sigurno poslovanje poljoprivrednika te stabilna proizvodnja hrane i plasman poljoprivrednih proizvoda na lokalnom tržištu, napominje državni tajnik Tugomir Majdak i zaključuje kako će mjerama “nastojati ublažiti posljedice krize da bi proizvodnja hrane ostala na razinama koje smo predvidjeli, ne samo za ovu godinu, nego i u budućim godinama.”

Ucitavanje vijesti

Izdvojeno

INTERVJU Dr. sc. Milan Vrkljan: Kako sam postao dio najužeg tima Domovinskog pokreta Miroslava Škore

Published

on

Prof.dr.sc. Milan Vrkljan

Milan Vrkljan redoviti profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i predstojnik Zavoda za endokrinologiju „Mladen Sekso“ pridružio se Miroslavu Škori i Domovinskom pokretu. Ovaj 60-godišnji Ličanin utemeljitelj je Hrvatskog društva za endokrinološku onkologiju, HLZ, predsjednik je Hrvatskog endokrinološkog društva, HLZ i predsjednik Nacionalnog povjerenstva za strategiju liječenja dijabetesa u RH. Vrkljan ekskluzivno za Nacionalno pojašnjava zašto je odlučio stati uz Škoru.

Nacionalno: Postali ste nedavno dio najužeg tima Miroslava Škore i Domovinskog pokreta. Zašto?

Vrkljan: Gospodina Škoru znam dugo vremena. Kad se odlučio kandidirati u politici tj. kao kandidat za predsjednika RH obavili smo nekoliko razgovora. U njegovoj kampanji pomogao sam mu organizirati dva sastanka na području Like. Prvi sastanak je bio s predstavnicima Udruga iz Domovinskog rata posebno iz slavne 118. Brigade HV-a. Drugi sastanak je bilo druženje s građanima u Gospiću. Nakon njegovog povratka s prvog sastanka s braniteljskom populacijom osvojio me i ja sam sebi rekao – on je taj. To treba novoj hrvatskoj politici. Naime na tom našem razgovoru u Zagrebu, nakon povratka sa sastanka s braniteljima Gospića, on mene pita Milane pa nisi mi rekao, a ja nisam znao, da je u Gospiću rođeno četvero najpoznatijih slikara hrvatske Moderne na čelu sa Miroslavom Kraljevićem. Naime on je primijetio četiri velika panoa na ulasku u Gospić sa slikama i imenima slikara, godinama, mjestima rođenja i smrti. Ja sam bio oduševljen, rekao sam supruzi – on je taj, on voli moju Liku kao što voli svoju Slavoniju. Nemojte mi reći to je mala stvar. Podsjećam, nedavno je novoizabrani predsjednik RH gospodin Milanović išao na prvi službeni posjet u Ljubljanu tj. Sloveniju i tamo nas je osramotio već na prvom javnom nastupu. Na konferenciji za tisak u Ljubljani novinar pita Milanovića kako objašnjava 15-kilometarske kolone automobila sa slovenske strane granice koji pokušavaju ući u RH. On odgovara da je to radi zatvaranja manjih graničnih prijelaza prema RH. To je bilo aktualno prije pola godine. I sad zamislite, Milanović se vozi prema Ljubljani i vidi kolonu od 15 kilometara koja pokušava ući u RH i, unatoč tome što ima sve mogućnosti trenutnog korištenja obavještajnih podataka, on nema pojma. Nema pojma jer ga to uopće na zanima, on je pored kolone prošao bez ikakvog interesa. Nadam se da vam je sad jasnije moje oduševljenje zapažanjem na ulasku u Gospić. Škoro je čovjek koji iskreno voli svoj hrvatski narod, voli hrvatsku državu i zato se često i poziva na narod, što dio medija koji nemaju nikakvu nacionalnu svijest naprosto ne razumije.

Nacionalno:  Koliko mi je poznato Vi ste bili angažirani u HDZ-u od 1990 godine do Sanaderovog raspuštanja zagrebačkog, i najvećeg, ogranka stranke. Što se u međuvremenu događalo da ste napustili stranku?

Vrkljan: U to vrijeme u HDZ-u su bile oštre unutarstranačke političke borbe. Ja sam bio dopredsjednik HDZ-a grada Zagreba. Sanader me pozvao i od mene tražio da pomognem raspuštanje zagrebačkog ogranka. Napominjem on je tada već bio predsjednik HDZ-a i uz politički rad mogao je bez raspuštanja zagrebačkog ogranka kontrolirati političke procese. Nažalost on je inzistirao a ja nisam popuštao i on je napravio nasilno raspuštanje. Nakon toga nikada više nisam došao na niti jedan sastanak stranačke organizacije od temeljnog odbora pa dalje. Nakon što su ljudi oko Sanadera počeli širiti priče da sam ja Pašalićev čovjek, koga sam usput rečeno dva puta sreo u životu, zaključio sam da Sanader i ta grupacija oko njega ima ozbiljan demokratski defekt. Sve ostalo u njegovom radu je poznato. 

Nacionalno: Pamtimo vas kao višegodišnjeg predsjednika Udruge Ličana „Vila Velebita“ i  Društva „Naš red“. Jedna od Vaših inicijativa je i izgradnja spomenika Šimi Starčeviću, hrvatskom jezikoslovcu, u Karlobagu.

Vrkljan:  Nakon što sam izabran za predsjednika Vile okupili smo veliki broj Ličana ali i naših prijatelja kojima je Lika bila na neki način draga. Neposredno nakon izbora došli smo do podatka da postoji jedan čovjek, imenom Šime Starčević, koji je svojih 40 radnih godina proveo u malom podvelebitskom selu Karlobagu i da je upravo tamo napisao prvi pravopis hrvatskog jezika na našem jeziku. Bilo je to vrijeme početka 19. stoljeća. On prvi rekao i napisao kako “Dalmatinci, Ličani, Bosanci, Zagorci, Istrani, Hercegovci, Slavonci, Zagorci govore jednim jezikom koji se zove hrvatski jezik”. Bio je veliki pobornik za ljudska i nacionalna prava. Sljedbenik je francuske liberalne revolucije 1789. godine po kojoj se svi ljudi rađaju kao slobodni i ravnopravni. Na našim prostorima nikada mu nije oproštena misao o hrvatskom jeziku, prije svega od lijevih aktivista, tako da su 1945. godine kad su komunisti ušli u Karlobag prvo srušili njegovu spomen ploču i bacili je u more. Vila Velebita je izgradila novi spomenik i postavila ga u Karlobagu. To je sada mjesto okupljanja mnogih domoljuba ali i mjesto proučavanja hrvatske povijesti najmlađih generacija.

Nacionalno: “ Naš Red“?

Vrkljan: „Naš red“ je civilna udruga u kojoj se okupljaju vrhunski intelektualci, poduzetnici iz cijele Hrvatske.

Nacionalno: Poznati ste hrvatskoj javnosti kao vrstan liječnik, odnosno iza Vas je izuzetna stručna karijera. Osnovali ste i predsjednik ste više stručnih društava pri HLZ, pokretač i glavni urednik međunarodnog endokrinološkog časopisa i predsjednik Nacionalnog povjerenstva za strategije liječenja dijabetesa u RH. Koji bolesnici liječe u Vašem Zavodu?

Vrkljan: Zavod za endokrinologiju „Mladen Sekso“ u Vinogradskoj bolnici vrhunski je centar izvrsnosti mnogo šire od prostora RH. U Zavodu se liječe svi bolesnici s endokrinološkim bolestima, a posebno smo fokusirani na endokrinološku onkologiju. Danas se u Zavodu pacijenti s endokrinološkim tumorima liječe potpuno istim metodama  kao i pacijenti u Londonu ili Berlinu. Upravo smo prepoznati i od naših zdravstvenih vlasti pa smo postali Referentni centar za endokrinološku onkologiju Ministarstva zdravstva RH.  Veliko priznanje, ali i obveza. Mi smo osnovali Hrvatsko društvo za endokrinološku onkologiju, HLZ, i prvi sam predsjednik Društva.  Prije nekoliko godina pokrenuli smo međunarodni časopis koji je vrlo brzo postao matični časopis hrvatskog, češkog, mađarskog, bugarskog, crnogorskog i BiH endokrinološkog društva. Svim mojim liječnicima i meni to je veliko priznanje. To je priznanje i hrvatskoj medicini jer takva potpora stranih društava vrlo je rijedak i na Europskom prostoru.

Nacionalno: Mnogima je u stvari nepoznat vaš doprinos u Domovinskom ratu.  Vi ste osnovali i prvi ste Načelnik saniteta na ličkom ratištu tj. 118 brigadi HV-a koja je kasnije prerasla u 9. Gardijsku brigadu.

Vrkljan: To je bila 1991 godina. Dragovoljci u Zagrebu, prije svega Lički studenti, počeli su se okupljati i tražiti da ih se mobilizira za odlazak u Gospić koji je tada bio najugroženiji. U dvije skupine 03. rujna 1991. godine otišlo je ukupno nešto više od 200 dragovoljaca. Nekoliko inženjera, Ličana, iz tadašnje Industrogradnje  dobili su četiri kamiona Tatre i već nakon par dana bili smo na putu za Gospić. Kako sam ja bio prepoznat među nama Ličanima, mene je zapala, s još desetak prijatelja, cijela ta akcija i organizacija. Po dolasku u Gospić osnovao sam Ratni Sanitet i ostao načelnik sve od 13. kolovoza 1992 godine kada sam se vratio u Zagreb. To je bilo neponovljivo životno iskustvo, ponosan sam na taj dio moga života.

Nacionalno: Danas nakon svega svjedoci ste ne tako lijepih zbivanja u hrvatskom zdravstvu. Zašto mladi liječnici napuštaju RH?

Vrkljan: Problem liječnika ne može se izdvojiti iz konteksta cijelog društva. Liječnici su samo možda obrazovaniji dio društva ali i najmanje podložni manipulacijama politike pa su njihovi  istupi i manifestacija nezadovoljstva lakše uočljivi. Ali nezadovoljstvo se akumulira već od upisa na sve Medicinske fakultete u RH jer su programi loše složeni. Mladi liječnici i liječnice kao posljedica toga izlaze s fakulteta bez potrebnih znanja i  vještina koje su im potrebne. Nadalje, nakon što najbolji studenti u generaciji završe u srpnju mjesecu tekuće godine fakultet, zbog sporosti Ministarstva i Uprava bolnica glede raspisivanja natječaja za specijalizaciju, procedura ukupno traje po nekoliko mjeseci. Natječaji se raspisuju obično tijekom prva dva mjeseca tekuće godine, što znači da najbolji studenti moraju čekati i do godinu dana ne bi li dobili pravo na specijalizaciju. Birokraciju to ne zanima i tako godinama. U svijetu deset posto najboljih studenata dobije vaučer i popis bolnica gdje ima slobodnih mjesta, te oni osobno tamo odlaze i nezamislivo je da ih ne prime na specijalizaciju. Isto tako, Medicinski fakulteti raspisuje natječaj za primitak istih u kumulativni radni odnos (trajno radno mjesto na fakultetu) kojim izabrani mladi liječnik postaje vezan uz Medicinski fakultet do kraja svoga radnog vijeka bez obzira na kasnije pokazane sposobnosti. Onaj tko nije uspio u to vrijeme ući na fakultet u pravilu više nikada ne može konkurirati. To mladi liječnici vide, na Medicinski fakultet ne ulaze najsposobniji. U svijetu se ugovori s fakultetima potpisuju na dvije ili četiri godine i ako nemate kvalitetu otpadate kod sljedećeg natječaja. Na taj način oni koji nisu uspjeli ostvariti suradnju s fakultetom odmah po završetku istog, cijelog svog radnog vijeka imaju mogućnost konkurirati na svaki natječaj za asistenta, docenta ili profesora. Sve to naši mladi liječnici vide i kako većina ima kvalitetu odlaze u inozemstvo. Oni ne traže veću plaću nego poštovanje i priliku da mogu napredovati prema osobnoj  kvaliteti, ja to svjedočim kao profesor mnogih generacija mladih liječnika u RH.

Nacionalno: što je po vaše mišljenju razlog da je KGK izgubila predsjedničke izbore i kako ocjenjujete njezin mandat? Nije izabran ni gospodin Škoro?

Vrkljan: Gospođa KGK najveće je razočaranje od svih hrvatskih političara koji su sjedili na Pantovčaku od 2000. godine. Njezin mandat ostat će zabilježen kao vrlo neuspio. Zašto? Ona u svom mandatu nije ostvarila niti jedan nacionalni strateški interes koji je u početku mandata sama sebi postavila kao cilj. Redom, jedan od glavnih nacionalnih energetskih projekata LNG terminal na Krku nije ostvaren, iako znamo da smo ga trebali napraviti uz potporu i suradnju s našim najvažnijim vanjsko političkim strateškim partnerom SAD-om. Nadalje, prihvatila je potpuno netransparentno sukadrovirati u izboru veleposlanika RH tako da izbor novih ili zamjena starih veleposlanika ne odgovara volji i najčešćem svjetonazoru Hrvata, a to je demokršćanski svjetonazor koji se ne temelji isključivo na nedjeljnom odlasku na Svetu misu, nego na duboko ukorijenjenoj obiteljskoj tradiciji. Prema podatcima nadležnih ministarstava KGK nije u svom mandatu poslala niti jednog  mladog specijalca iz primjerice sastava ATJ Lučko u organizaciju sigurnosne službe naših veleposlanstava širom svijeta. Pogledajmo kako to rade države kao Izrael ili Engleska.

Nacionalno: Ipak KGK ušla je u drugi krug izbora za predsjednicu sa par postotaka prednosti ispred Miroslava Škore?

Vrkljan: Nažalost, istina, ali moramo znati da je njena kampanja „pumpana„ do zadnjeg dana prvog kruga izbora s jednim jedinim ciljem – spriječiti ulazak Miroslava Škore u drugi krug koji je jedini mogao donijeti suštinske promjene u društvu i birači su to prepoznali. Zato je i dobio preko 460 tisuća glasova. Prvi puta u povijesti hrvatske demokracije da je neki kandidat dobio toliku podršku birača, a da ga nisu kandidirale dvije velike stranke. I KGK i Milanović su dva naličja istog lica i zato je bilo bitno da njih dvoje uđu u drugi krug. Ako se prisjetite, mediji, javnost i centri političke moći nakon ulaska u drugi krug predsjedničkih izbora pustili su KGK „niz vodu“ i nikoga ona više nije interesirala. Osobno mislim da je ona to morala prepoznati prije drugog kruga predsjedničkih izbora. Trebala je raspustiti svoj izborni stožer i doći kod Miroslava Škore sjesti i organizirati konferenciju za tisak  samo s jednom rečenicom. Ja KGK predsjednica RH od danas u interesu hrvatskog naroda i budućnosti RH podržavam za novog predsjednika gospodina Miroslava Škoru. To bi bio državnički potez, ostala bi zapisana kao hrvatska heroina i ne bi ovako bila iskorištena i tiho nestala s političke scena.

Nacionalno: Možete li mi otkriti Vaše razmišljanje, odnosno koga želite za političkog partnera Domovinskog pokreta nakon izbora?

Vrkljan: Gospodin Miroslav Škoro, predsjednik Domovinskog pokreta, sa svojim suradnicima je upravo završio program i strategiju Domovinskog pokreta za budućnost. To je jedan izuzetno afirmativan program, moderan i na razini onoga što modernoj Hrvatskoj treba. Kada taj program bude prezentiran javnosti,  i mogućim našim partnerima na političkoj sceni, formalizirat će se pregovori oko toga tko sebe vidi kao dio  tog političkog Pokreta koji je dovoljno širok, izazovan za modernu novu Hrvatsku, isključiv od svakog ekstremizma, klijentelizma,  protiv svih oblika korupcije i opstruiranja poduzetničke inicijative u gospodarstvu. Ljudi koje je oko sebe okupio predsjednik Domovinskog pokreta garancija su da će program biti proveden, osobno vjerujemo da će birači prepoznati svu vrijednost okupljanja oko novog Pokreta i podržati ga.

Nacionalno: Koji je stvarni program Domovinskog pokreta za nacionalne manjine?

Vrkljan: Kad govorimo o nacionalnim manjinama obično mediji misle na srpsku nacionalnu manjinu, ali je potrebno prije kazati i to da je Republika Hrvatska svojim pozitivnim propisima osigurala zaštitu interesa nacionalnih manjina daleko iznad standarda bilo koje zemlje EU, pa čak i u svijetu. I neka je tako. Ali postoje interesne skupine koje ne žele da se taj standard postigne i za srpsku nacionalnu manjinu. Te interesne skupine smještene su u nekim civilnim udrugama, pa i našim vodećim strankama jer stalno na taj način mogu po potrebi paliti političke vatre kad je potrebno odvojiti pozornost naroda od pravih političkih tema kao što su demografija, bujanja birokracije, korupcije, klijentelizma, propadanje poljoprivrede i gospodarstva ili bezidejnost u provođenju reforme državne uprave. Domovinski pokret, zna kako riješiti da se svaki građanin RH osjeća ugodno, sigurno i poželjno u svojoj domovini. Hrvatska država posjeduje gospodarski i intelektualni potencijal da svako dijete, učenik iz obitelji nacionalne manjine, ima mogućnost u svojoj lokalnoj sredini apsolutno ostvariti sva prava za koja on i njegova obitelj procijene da su potrebna ili da ih žele. Na žalost današnje političke elite drže Hrvatsku zarobljenikom nekakvih sukoba koji  postoje samo u njihovim glavama i njihovim produženim rukama u nekim medijima. Konkretno, gospodin Pupovac je korisnik ogromnog proračunskog novca za svoju srpsku nacionalnu manjinu i osobno uživa sve blagodati ugodnog življenja u RH kao i zastupnika u Saboru. U dvadeset godina koliko je u politici sve svoje egzistencijalne, političke i životne potrebe riješio je u suradnji sa svim vladama zadnjih 20 godina. Zanimljivo da u par sela pored Gospića postoji po desetak stanovnika, ne obitelji, koji danas u 21. stoljeću nemaju struje. Stariji ljudi nemaju struju, toplu vodu, da se okupaju da žive kao ljudi. Zanimljivo da gospodin Pupovac kao predstavnik tih Srba nije uspio s nijednom vladom RH  ispregovarati baš za nijednu obiteljsku kuću da se dovede struja, voda. Koristi ih isključivo kad treba politički trgovati mjesec dana prije izbora. Svjedok sam da većina tih Srba u našoj zemlji, posebno u ruralnim krajevima, to ne podržava ali gospodinu Pupovcu oni i ne trebaju, njemu je dovoljno nekoliko stotina njegovih, interesno vezanih sljedbenika, koji mu osiguraju mandat u Saboru i koji su spremni na politički trgovinu. Domovinski pokret će ponuditi nacionalnim manjinama u Hrvatskoj da budu u centru djelovanja političkog sustava kao ravnopravni građani RH, a ne interesne skupine u službi pojedinaca.

Nacionalno: Kad smo kod Vaše struke moramo vas kao vrhunskog intelektualca pitati što mislite o abortusu? Kako to riješiti?

Vrkljan: Da, teško pitanje. Možda da sve ovo prije obrišemo i da samo o ovome govorim. Danas u Hrvatskoj postoje dvije zaraćene strane, jedna je interesna skupina aktivista i aktivistkinja koje to smatraju temeljnim ljudskim pravom. Lijevi pokreti su počeli poštenu borbu još tamo sredinom 18. stoljeća o potrebi borbe za radnička i ljudska prava. Borba se vodila za poštenije radno vremena, prava na poštenu plaću, mirovinu, ali i dječja i ženska prava. Danas su ti lijevi aktivisti postali kočnica svake ideje da se ponovno preispitaju temeljna ljudska prava. Oni su se bolje organizirani dio društva i obilno u se spojili na državni proračun. Na drugoj strani su obični građani, isto aktivisti, koji su doslovno ostavljeni na tržištu, oni nemaju pristup proračunu i dosita su frustrirani jer sustav ne prepoznaje da oni predstavljaju ogromnu većinu Hrvata koji se naslanjaju na kršćansku tradiciju. Gdje je istina? Mi liječnici ne želimo se svrstavati između sukoba ova dva, nepomirljiva, civilna sektora. Čini mi se da se oba tabora sve više ukopavaju ideološki i da su iz vida izgubili majku, oca i dijete. Mi kao liječnici moramo govoriti i promovirati istinu. A istina je da struka kaže da fetusu s 12  tjedana kuca srce i pokazuje jasne znakove života. Majka koja se odluči za prekid trudnoće, lijevi i desni aktivisti to moraju znati, odustane li majka od prekida trudnoće, rodit će se zdravo dijete. To je za mene kao intelektualca nepremostiva moralna prepreka. Prekid trudnoće, ako nema medicinsku indikaciju, je ubojstvo koje liječnici ne bi smjeli podržavati. Osobno nisam za zabranu i nemam gotovo rješenje, ali kao zrelo, visoko civilizirano društvo, nepomirljive ideologije bi trebale imati sve manje prostora u društvu i taj problem modernog čovjeka i obitelji osvijestiti na novim temeljima. Za početak kolika je odgovornost samo majke za taj postupak, gdje je tu otac? Gdje je tu društvo, znanost i jesu li zainteresirani za svaki pojedinačni slučaj? Jesmo li kao društvo spremni dati struci da obavi razgovor, informira obitelj, ali i povratno nadležne institucije.  Mora se nađe rješenje sa svakom obitelji koja se odluči za prekid trudnoće?  Nije dovoljno da se aktivisti međusobno nadmeću, jer oni nameću ideološke obrasce koji ne dovode do rješenja. Šira zajednica, ali i odgovorna vlast, moraju stvoriti financijski okvir koji će pomoći svakoj takvoj obitelji na način da financije nikada i nigdje ne smiju biti razlog za odluku o prekidu trudnoće. Uvjeren sam da odgovorna vlast može taj problem riješiti u vrlo kratkom vremenu, što će siguran sam jedna od budućih vlada koju će voditi Domovinski pokret na čelu sa Miroslavom Škorom i uspjeti.

Nacionalno: Svjedoci smo pandemije Korona virusa koja se širi svijetom, što Vi o tome mislite i koju poruku liječnici trebaju poslati hrvatskom narodu?

Vrkljan: Kao čovjek, otac, liječnik zabrinut sam. Treba reći da je sličnih epidemije u povijesti ljudskog roda bilo više i sa strašnim posljedicama kao prije par stoljeća kad je jedna trećina stanovnika u sjevernoj Italiji u kratkom vremenu umrlo od kuge. Slično se dogodilo i nakon prvog svjetskog rata u Europi od gripe. Zabrinjavajući su pokazatelji ali osobno imam optimizma. Naime medicinska administracija na čelu sa ministrom Vilijem Berošom i uz podršku ravnateljice Infektivne klinike „Fran Mihanović“ profesorice Markotić odradili su u posljednja dva mjeseca ogroman preventivni posao. Dapače, kad se usporedimo sa nama  susjednim zemljama koje su gospodarski mnogo razvijenije, kao Italija ili Austrija, vidimo da je naš sustav javnog zdravstva bolje organiziran, fokusiran na javnozdravstvene probleme i u korist našeg naroda. Vjerujem da se Hrvatska uz pridržavanje naputaka koje nam šalje medicinska administracija ima prilike stabilizirati i da posljedice na naše pacijente budu minimalne. Naravno velika je odgovornost naših pacijenata da se pridržavaju preporuka. Tako čuvamo sebe, naše sugrađane ali i naše obitelji.

Nacionalno/D.P.




Ucitavanje vijesti

Najčitanije