Povezite se

Politika

Bačić: Imat ćemo 80 ruku za samoraspuštanje Sabora

Objavljeno

-

Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić izjavio je u srijedu da će vladajuća većina imati 80 ruku za samoraspuštanje Hrvatskog sabora, no nije precizirao kada će ta odluka biti donijeta ponovivši samo da za to treba biti povoljna epidemiološka situacija.

“Naša je namjera održati izbore čim se za to steknu epidemiološki uvjeti, odnosno da se Sabor raspusti kada bude povoljna epidemiološka situacija. Nemam vam ništa novo reći”, rekao je Bačić novinarima u Saboru odgovarajući na pitanje o glasini iz saborskih kuloara da bi parlament mogao biti raspušten već u ponedjeljak, 18. svibnja.

Bačić: O rebalansu proračuna idućeg tjedna 

Mi ćemo za raspuštanje parlamenta, kada za to dođe vrijeme, imati 80 ruku, otklonio je nagađanja da u redovima vladajućih ima otpora toj odluci, dodavši da svakodnevno komunicira s partnerima iz koalicije i da će političku odluku o raspuštanju Sabora donijeti kada budu potpuno sigurni da je epidemija pod kontrolom.

Najavio je da će se o rebalansu proračuna glasovati idućeg tjedna, a o danu glasovanja će se odlučiti na sutrašnjem sastanku vladajuće koalicije. Upitan je li moguće da to bude u ponedjeljak, odgovorio je – sve je moguće.

Na pitanje hoće li se zakon o obnovi Zagreba izglasati prije izbora odgovorio je kako to ovisi o datumu izbora. Riječ je o vrlo važnom i kompleksnom zakonu koji teži između 35 i 50 milijardi kuna, napomenuo je, a obnova će trajati jako dugo. Zato, kaže, nije pobornik hitne i kratke procedure samo da bi se donio zakon.

Kako bi se Zagrepčanima brzo pomoglo, Vlada donosi mjere kojima će se građanima čiji su objekti najgore stradali omogućiti najam stanova po principu POS-a, a najamninu bi plaćala država. Zakon će ići u javnu raspravu, vjerojatno kraću od 30 dana, a nakon toga sam sklon da ide u redovnu proceduru, kazao je Bačić.

Bauk: Raspuštanje Sabora možda 22. svibnja

Najavio je da će vladajuća koalicija sutra raspravljati o amandmanima na rebalans proračuna oporbe, koje je ocijenio politikantskima. Dok se Vlada i Stožer svakodnevno, naporno i uspješno bore za zdravlje građana i gospodarstva, oporba stvara kaos, tvrdi Bačić. 

Predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk izjavio je kako će se, po zadnjoj informaciji, Sabor raspustiti 22. svibnja, a hoće li to biti dan prije ili kasnije ne zna jer “nije na mailing listi vladajućih”.

Ako bi se parlament raspustio u ponedjeljak, posljedica bi bila da se izbori moraju održati najkasnije 12. srpnja. Nema informaciju da će se Sabor raspustiti u ponedjeljak i u to se, dodaje, ne bi sto posto pouzdao.

Na pitanje hoće li SDP glasati o raspuštanju parlamenta, ponovio je da hoće budu li u trenutku glasanja ispunjeni uvjeti slobode kretanja i javnog okupljanja. Ne bude li toga do trenutka glasanja, vjerojatno neće glasati za raspuštanje Sabora, ali o tome će, kaže, definitivno utvrditi stav u Klubu.

No, Bauk smatra da će vladajući, ako imaju dovoljno ruku za rebalans proračuna, imati ih i za raspuštanje parlamenta.

Batinić: U interesu građana da izbori budu što prije

Čelnik HNS-ova Kluba zastupnika Milorad Batinić kaže da ne zna točan datum raspuštanja Sabora, ali misli da je u interesu građana i države da izbori budu što prije. Ovaj tjedan očekujemo sastanak koalicije pa vjerujem da ćemo i o tome dobiti podrobnije informacije, dodao je.

Zakon o obnovi Zagreba je spreman, treba ispoštovati i neke proceduralne obaveze, ali to neće spriječiti da se krene u obnovu temeljem postojećih zakona. Dobili smo tumačenje kako je bolje da idemo na izbore, a novi saziv sabora donese taj zakon, rekao je Batinić.

Mostov Marko Sladoljev najavio je da će se o raspuštanju Sabora dogovarati s oporbom i odlučiti o podršci toj odluci, iako ne zna o kojem je datumu riječ.

Uvjeren je da će i HDZ-ovi “žetončići” podržati odluku o raspuštanju jer, iako neki od njih neće opet ući u Sabor, kaže da “HDZ ima dovoljno duboku kesu da ih namiri nekom od sinekura u nekoj budućoj vladi”.

Politika

Snježana Vasiljević u Vladi bi mogla predstavljati manjine

Published

on

Snježana Vasijević/Izvor: Facebook

Profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Snježana Vasiljević u Vladi će kao potpredsjednica za društvene djelatnosti i ljudska prava predstavljati nacionalne manjine, piše u subotu Večernji list.

Dnevnik navodi da su tu informaciju pokušali potvrditi i u SDSS-u, no u toj su stranci ostali “zakopčani” i poručuju tek da će stranačka tijela o tome odlučiti idućeg tjedna.

Iako je za buduću Vladu Andrej Plenković osigurao dovoljnu potporu novoizabranih saborskih zastupnika, njezin konačan izgled i broj ministarstava još uvijek nije utvrđen.

Izvjesno je samo da će u novom mandatu ministarstava biti manje, no po posljednjim informacijama prijedlozi za spajanje pojedinih resora nailaze na velik otpor pa je moguće da će se od nekih planova koji su se neslužbeno spominjali ovih dana odustati.

Kako Večernji doznaje iz HDZ-a, na velikoj je kušnji plan o spajanju resora obrane i branitelja, i to zbog negativne reakcije braniteljske populacije.

Da postoji mogućnost spajanja ovih resora u intervjuu za današnji Obzor potvrdio je i ministar branitelja Tomo Medved, ali uz napomenu kako konačna odluka još nije donesena i poruku da će Vlada, bez obzira na to što se na kraju odlučilo, i u ovom mandatu jednako intenzivno skrbiti o braniteljima. No drugi izvori iz HDZ-a govore da su se stranački dužnosnici našli pod pritiskom branitelja koji ne žele pripajanje svog resora bilo kojem drugom, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Politika

Milošević (SDSS): Da bi išli u Knin na obilježavanje VR Oluja treba priznati da su postojale i srpske žrtve

Published

on

Danas je Boris Milošević za N1 otkrio svoja viđenja vezana za sastavljanje nove Vlade ali i neka druga politička gledanja iz kuta SDSS-a.

Kad je riječ o njegovom imenu koje se spominje da bi upravo on trebao biti potpredsjednik Vlade iz redova manjina, kaže da su mu poznate takve špekulacije jer ima iskustva u izvršnoj vlasti, ima iskustvo mandata saborskog zastupnika, poznaje puno ljudi u politici, onih u državnoj upravi i Saboru, poznaje dosta ministara i ljudi na pozicijama pa je logično da se o tome špekulira, ali o tome u stranci nisu razgovarali.

Kaže da će o tome odlučiti stranka.

Stranka će u ponedjeljak donijeti odluku, kaže Milošević i dodaje da je nezahvalno licitirati o imenima, jer može doći neko ime koje uopće nije poznato javnosti.

SDSS je premijeru Andreju Plenkoviću izrazio želju i ambiciju da kao stranka imaju poziciju potpredsjednika Vlade i složili su se da bi to bio najbolji model suradnje nacionalnih manjina i HDZ-a, istaknuo je.

Kad je riječ o nacionalnim manjinama Milošević kaže da se nastavlja suradnja sa Plenkovićem i HDZ-om jer je ovo ipak novi mandat, neki novi početak i naravno da moramo biti optimisti.

Ja sam tu umjereni optimist, jer znam da nas najesen čeka brdo problema, što tekućih, što dugova iz prošlog mandata. Naglasak je pravo na jezik i pismo, unapređenje manjinskog obrazovanja u svim dijelovima gdje žive srpske nacionalne manjine”, rekao je Milošević, koji je dodao da mu je drago što Domovinski pokret Miroslava Škore neće sudjelovati u vladajućoj većini.

“Imamo jako puno političkih aktera koji nastoje dizati tenzije, koji nemaju nikakav drugi sadržaj, nego da dižu tenzije na antimanjinskoj i antisrpskoj retorici”, rekao je Milošević o političkoj sceni u Hrvatskoj.

Na pitanje da i će u cilju poboljšanja odnosa predstavnici srpske nacionalne manjine u sklopu obilježavanja Vojno-redarstvene operacije Oluja 5. kolovoza otići u Knin, Milošević je rekao da o tome u stranci nisu razgovarali.

“Da bi se došlo u Knin, moraju se stvoriti pretpostavke, mora biti dijalog prije dolaska u Knin i mora se priznati i poštovati činjenica da su postojale i srpske žrtve. Ako bi se stvorile te pretpostavke, onda bismo mogli govoriti o dolasku u Knin”, rekao je Milošević.

Komentirajući prosvjede koji se nekoliko dana održavaju u Beogradu i drugim gradovima u Srbiji, Milošević je rekao da ih nije pratio, ali da mu je drago što su, primjerice, jučerašnji prosvjedi bili mirni, jer ne podržava nasilje ni u kojem obliku.

Ucitavanje vijesti

Politika

Donacije: Za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a

Published

on

Marijan Pavliček predsjednik HKS

Dio političkih stranaka već je ispunio svoju dužnost i izvijestio o donacijama koje je dobio u prvoj polovici ove godine, za sada je najviše dobila Hrvatska konzervativna stranka (HKS), više i od HNS-a kojem su donatori uvijek bili skloni.

 HKS, koja je u koaliciji sa DP Miroslava Škore, na nedjeljnim izborima osvojila četiri zastupnička mjesta, od donatora je od 1. siječnja do 30. lipnja dobila 164 tisuće kuna za redovne političke aktivnosti.

Europarlamentarka Ruža Tomašić stranci je donirala 20 tisuća kuna, predsjednik Marijan Pavliček pet tisuća, ugostiteljski objekt U2 deset tisuća kuna.

 HNS-u su donatori na račun uplatili ukupno 143 tisuće kuna, 21 tisuću manje nego HKS-u. Maksimalno mogućih, 30 tisuća kuna stranci je donirao glavni tajnik Srećko Ferenčak, Ivan Vrdoljak uplatio je 16 tisuća kuna, a predsjednik HNS-a Predrag Štromar, jedini HNS-ovac u novom Saboru, 7.000 kuna.

 Niz stranaka, među kojima i one zastupljene u Saboru, navodi da u prvoj polovici godine nije imao donacija, među njima su Pupovčev SDSS, HSU Silvana Hrelje, IDS, Promijenimo Hrvatsku.

 I nezavisni saborski zastupnik (češke i slovačke manjine) Vladimir Bilek  izvijestio je da nije imao donacija.

 Koliko su od donatora dobile najveće stranke, HDZ, SDP, Most…još nije poznato, najkasnije će se znati sredinom srpnja.

 Naime, političke stranke, nezavisni saborski zastupnici i nezavisni lokalni vijećnici moraju do 15. srpnja Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) podnijeti izvješća o donacijama. Rade to unoseći ih u informacijski sustav za nadzor financiranja, a DIP ih potom objavljuje prvog radnog dana od dana dostave.

 Subjekti koji u propisanom roku i na propisani način ne dostave svoja izvješća, rade prekršaj za koji mogu biti novčano kažnjeni. Stranke mogu biti kažnjene od 10 tisuća do čak 100 tisuća kuna, a nezavisni  zastupnici i vijećnici od dvije tisuće do 20 tisuća kuna.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije