Povezite se

Gospodarstvo

Automobili skuplji od 2020. godine

Objavljeno

-

Europska komisija od 1. siječnja 2020. kažnjavat će proizvođače automobila za svaki prekobrojni gram ugljikova dioksida (CO2 ) iznad zacrtanog prosjeka od 95 grama po prijeđenom kilometru, i to iznosom od 95 eura po gramu.

To proizlazi iz rigorozne Uredbe o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisije CO2 za nove automobile i nova laka gospodarska vozila kojom EK od proizvođača automobila traži da prosječni automobili prodani na tržištu Europske unije već sljedeće godine emitiraju iznimno niskih 95 g/km, a samo pet posto prodanih vozila moći će imati veću emisiju ugljikova dioksida od zacrtane.

Sve to vodi i prema poskupljenju cijena novih automobila jer trgovci neće sami moći kompenzirati penalizaciju. Prema procjeni konzultantske kuće Euler Hermes, cijena novog automobila već će u 2020. godini u prosjeku porasti za 2,6 posto, što je tek početak vala poskupljenja, navodi dnevnik. 

Prosječna emisija CO2, dizelskih automobila je 121,5 g/km te su vrlo blizu emisiji benzinskih automobila koja iznosi 123,4 g/ km. Naime, od 2010. do 2016. događao se konstanti pad prosječne emisije CO2 iz osobnih automobila za gotovo 22 g/km, no emisija se 2017. povećala za 0,4 g/km, a u 2018. za 2,0 g/km.

Neki od glavnih čimbenika koji pridonose povećanju emisije novih osobnih automobila u 2018. su rastući udjeli benzinskih automobila u novim registracijama, pogotovo u segmentu SUV vozila koja troše više goriva i emitiraju više CO2.

Prosječna emisija CO2 novih automobila prodanih u EU tijekom 2018. bila je 120,6 g/km, a ako tako bude i 2020., proizvođači će morati platiti ogromne kazne. Procjene stručnjaka govore o kaznama čiji se iznos kreće od 20 pa do 35 milijardi eura, a iznosi kazni će se izračunavati temeljem broja prodanih, a ne proizvedenih automobila.

EU, uz ostalo, nastavlja stezati remen te će nakon 2021. godine smanjiti ciljeve CO2, za 15 posto u odnosu na 2021. godinu do 2025., a 2030. smanjenje bi trebalo iznositi 37,5 posto. S obzirom na to da je razvoj tehnologije kojom bi se zacrtani cilj Europske komisije trebao ostvariti prilično skup, dio troška prelit će se na kupce već sljedeće godine.

Uredba Europske komisija vodi i forsiranju “ekološki” prihvatljivih izvedbi vozila, što znači da bi već 2020. na tržištu moglo biti puno hibrida, plug-in hibrida i električnih automobila te će i proizvođači morati ubrzati prelazak na električni pogon, donosi Jutarnji list.

(Hina)

Gospodarstvo

Građani Hrvatske sve više dižu kredite

Published

on

Ukupni krediti stanovništvu na kraju rujna iznosili su 130,1 milijardu kuna što je nominalno za 6,1 posto više u usporedbi s istim lanjskim mjesecom, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Pozitivne godišnje stope rasta kreditiranja stanovništva traju neprekidno od rujna 2017. godine.

Prema podacima na osnovi transakcija (koji isključuju utjecaj tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa plasmana) rast plasmana sektoru stanovništva zadržao se u rujnu na sedam posto, koliko je iznosio i u kolovozu.

Promatra li se valutna struktura, udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništva zadržao se u rujnu na 54 posto što upućuje na povećanu sklonost zaduživanja u kunama u uvjetima niskih kamatnih stopa.

Kunski krediti stanovništvu krajem rujna iznosili su 70,1 milijardu kuna kuna te je uz godišnji rast za 11,4 posto nastavljen trend pozitivnih godišnjih stopa koji traje od 2013. godine.

Ukupni devizni krediti stanovništvu i krediti uz valutnu klauzulu krajem rujna iznosili su 60 milijardi kuna te su na godišnjoj razini porasli za 0,6 posto.

Prema vrstama kredita odobrenih stanovništvu, najveći udio od 42,4 posto odnosi se na stambene kredite koji su krajem rujna iznosili 55,2 milijarde kuna.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Dosad 13. plaću dobilo više od pola milijuna zaposlenih

Published

on

Trinaestu plaću u prvih deset mjeseci ove godine već je dobilo više od pola milijuna zaposlenih, a u dva mjeseca više od 115 tisuća radnika počelo je dobivati naknadu za topli obrok.

S približno 6400 kuna neto i oko 8800 kuna prosječne bruto plaće Hrvatska se nalazi na trećem mjestu po visini plaća među tranzicijskim zemljama iza Slovenije (1726 eura bruto) i Češke (1330 eura).

Za vratom nam pušu Poljska, Slovačka, Mađarska i Rumunjska, čije su bruto plaće premašile tisuću eura mjesečno. Od iduće godine u toj bi utakmici Hrvatska mogla popraviti svoju poziciju jer se priprema promjena metodologije statističkog iskazivanja plaća na način da će se u primanja zaposlenih uključiti i neoporezive naknade kao što su božićnice, regresi, trinaesta plaća, topli obrok…

Od početka rujna, kad je topli obrok postao neoporeziva naknada, počelo ga je isplaćivati 11.615 poslodavaca za 115.697 zaposlenih radnika. Svi oni ukupno su dobili 133 milijuna kuna. Jednako tako 1192 tvrtke počele su plaćati trošak vrtića za 1588 zaposlenih, na što je otišlo 3,6 milijuna kuna.

Nova je mogućnost plaćanje smještaja za radnika, što je iskoristilo 187 tvrtki za 426 zaposlenih radnika (1,3 milijuna kuna), odgovorili su iz Porezne uprave. Veliko je iznenađenje podatak da je 32.850 tvrtki već isplatilo 1,28 milijardi kuna bonusa za 518.918 zaposlenih radnika, iz čega proizlazi da je svaki radnik dobio oko 2500 kuna bonusa, donosi Večernji list.

Ucitavanje vijesti

Gospodarstvo

Udruga Lipa zbog Zakona o doprinosima najavljuje val zatvaranja poduzeća

Published

on

“U 2018. godini uočavamo trend rasta ženskog poduzetništva, a s 2019. na snagu je stupio zakon koji će izazvati val zatvaranja tvrtki, na to smo upozoravali, a to su potvrdili rezultati naših istraživanja”, poruka je s konferencije koju su na Svjetski dan poduzetnica organizirali Udruge poreznih obveznika Lipa i mreže žena poduzetnica Women in Adria.

Izvršni direktor Lipe Zoran Löw istaknuo je kako je Lipa, potaknuta lošim prognozama vezanim za Zakon o doprinosima koji je na snazi od 1. 1. 2019., pokrenula projekt Dajte nam da radimo.
“Cilj projekta je izmjena Zakona o doprinosima, kojeg smatramo izrazito antipoduzetničkim i antidemografskim. Propisivanjem minimalne vrijednosti rada za direktore, obrtnike i samozaposlene osobe povećava se opterećenje malih i mikro poduzetnika, otežava pokretanje novih tvrtki te predstavlja zaostatak razmišljanja iz doba u kojem je vladala arbitrarnost planskog gospodarstva i dogovorne ekonomije,” istaknuo je Zoran Löw.

Članica izvršnog odbora Lipe Tatjana Korceba-Huić dodala je kako je Lipa kroz dvije ankete potvrdila pogubnost ove mjere.
“Žrtve ovog Zakona ćemo tek zbrajati. Naime, sljedeće godine će Porezna uprava zbrojiti uplate doprinosa za direktore u 2019., i razliku neuplaćenih poslati fizičkim osobama,
direktorima. To će dovesti do financijskih problema, ovrha isl. Ovdje se ignorira i priroda (j.)d.o.o. i tereti fizička osoba, što se kosi i sa Zakonom o trgovačkim društvima,” istaknula je Tatjana te dodala kako rezultati anketa pokazuju da nas očekuje masovno zatvaranje trgovačkih društava. Obje ankete provedene su online u razdoblju od rujna do studenog 2019. godine.

Prva anketa provedena je među računovodstvenim servisima zahvaljujući Inicijativi profesionalnih računovođa Hrvatske (IPRH), a sudjelovalo je njih 250.
Pitanja su se odnosila na njihove klijente, tvrtke i koliko ih pogađa izmijenjeni Zakon o
doprinosima.

Prema rezultatima ankete: 439 trgovačkih društava će se zatvoriti, ali će nastaviti poslovanje na neki drugi način (49,8%), dok će se 442 trgovačka društva zatvoriti i neće nastaviti poslovanje na neki drugi način (50,2%).
“Radi se o iznimno zabrinjavajućim podacima, puno je ovdje izgubljenog vremena i novca, nada, i budućih poslodavaca”, ističe Tatjana Korceba-Huić.

Druga anketa provedena je među poduzetnicima, sudjelovalo je 225 poduzetnika pogođenih izmijenjenim Zakonom o doprinosima i 54% njih se izjasnilo da zbog ove mjere odustaju od poduzetništva.
Direktorica Women in Adria, Ivana Matić predstavila je podatke o ženskom poduzetništvu na razini države i na razini županija (u prilogu).

“Mi imamo podatke za 2018. godinu koji pokazuju trend rasta žena poduzetnica, vlasnica tvrtki i obrta, a nažalost Zakon o doprinosima će taj trend sigurno usporiti ili promijeniti i to je velika šteta za društvo i državu,” istaknula je Matić te dodala da je u Hrvatskoj 22% tvrtki i 34% obrta u ženskom vlasništvu.

“Na jednu tvrtku u ženskom vlasništvu imamo 2.63 tvrtke u muškom, a kod obrta na jedan ženski dolazi 1.9 obrt u muškom vlasništvu. Vidimo da interes i sklonost žena za poduzetništvo raste. Tako je od 2010. do 2018. broj tvrtki u ženskom vlasništvu narastao 1.54 puta, a u muškom manje, 1.14 puta. Broj obrta u ženskom vlasništvu raste brže. U 2018 je ukupni rast obrta bio 5%, a ženski su rasli 6%”, istaknula je Matić te dodala kako je najviše poslovnih subjekata u ženskom vlasništvu tamo gdje je i inače najveća poduzetnička aktivnost, to su Grad Zagreb, Splitsko-dalmatinska županija, Istarska županija.

Zajednički zahtjev projekta Dajte nam da radimo, koji je pokrenula udruga poreznih obveznika Lipa, u suradnji sa Women in Adria i IPRH je da:
direktori početnici do 3 godine od početka poslovanja, direktori roditelji djece koja su mlađa od školske dobi ili su u sustavu redovnog školovanja, a odluče raditi na manje od punog radnog vremena te direktori/likvidatori društva čiji je mjesečni prihod manji od 15.000,00 kuna, gledano na godišnjoj razini poslovanja temeljem službenih godišnjih izvještaja, trebaju biti uključeni u izuzeća u članku 187. C stavak 2 Zakona o doprinosima.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije