Najnovije travanjsko istraživanje Crobarometar, koje je provela agencija Ipsos na uzorku od 990 punoljetnih građana, pokazuje kako se hrvatska politička scena nalazi u fazi relativne stabilnosti, unatoč snažnim vanjskim i unutarnjim pritiscima. Dok su svjetskom scenom dominirale teme energetske krize i blokade Hormuškog tjesnaca, domaća javnost ostaje zaokupljena rastom inflacije i cijenama goriva. U takvom okruženju HDZ zadržava vodeću poziciju s 27,7 posto podrške birača, dok se SDP nakon razdoblja blagog pada uspio konsolidirati na 19,8 posto. Najveće iznenađenje mjeseca je platforma Možemo, koja je sa 12 posto ostvarila svoj najbolji rezultat u posljednjih pola godine, čime se jasno pozicionirala kao treća politička snaga u državi.
Rascjepkanost desnice i potreba za novim licima
Iza vodećeg trojca slijedi Most s podrškom od 7,3 posto, koji također pokazuje znakove stabilizacije rejtinga. Na desnom rubu političkog spektra situacija je znatno dinamičnija, ali i fragmentiranija, što rezultira time da većina stranaka ne prelazi prag od tri posto. Domovinski pokret trenutno uživa povjerenje 2,6 posto birača, dok se Hrvatski suverenisti, Hrvatska stranka umirovljenika i nova opcija DOMiNO kreću oko 2,1 posto. Analitičar Boris Jokić ističe kako upravo u toj rascjepkanosti leži slabost desnice jer bi ujedinjeni nastup tim strankama donio znatno veći utjecaj. Jokić također upozorava oporbu da bez profiliranja novih ljudi i konkretnih alternativa vladajućim politikama teško mogu očekivati značajnije pomake.
Milanović i dalje najpopularniji unatoč padu ministara
Kada je riječ o osobnom rejtingu političara, Zoran Milanović i dalje čvrsto drži prvo mjesto s 57 posto pozitivnog dojma kod građana. Na drugo mjesto popela se Biljana Borzan s 39 posto, dok je Tomo Medved, unatoč značajnom padu od sedam postotnih bodova u odnosu na veljaču, ostao na trećem mjestu. Premijer Andrej Plenković pao je na četvrtu poziciju koju dijeli s Nikolom Grmojom i Ivanom Anušićem, pri čemu obojica ministara iz redova HDZ-a bilježe negativan trend popularnosti. Istodobno, na listi najnegativnijih političara i dalje predvodi Ivan Penava sa 64 posto, a slijede ga Andrej Plenković te Gordan Jandroković i Tomislav Tomašević.
Generacijski i rodni jaz u političkim preferencijama
Istraživanje je razotkrilo i zanimljive demografske trendove koji bi mogli oblikovati budućnost hrvatske politike. Primijećena je jasna rodna podjela u preferencijama, gdje žene u većoj mjeri podržavaju predsjednika Milanovića i liberalnije opcije, dok se muškarci češće priklanjaju konzervativnijim stavovima koje utjelovljuje premijer Plenković. Posebno zabrinjava podatak o mlađoj populaciji do 30 godina, koja pokazuje iznimno nisku razinu poznavanja političkih aktera. Za većinu mladih prepoznatljiva su samo tri imena s vrha države, dok im ostali sudionici političkog života ostaju potpuna nepoznanica, što ukazuje na sve veće otuđenje novih generacija od aktualnih političkih procesa.
