Povezite se

Vijesti

Američki veleposlanik poziva BiH da nastavi s reformom obrane i uspostavi vlast

Objavljeno

-

Američki veleposlanik u Bosni i Hercegovini Eric Nelson kazao je kako “nema smisla” čekati s provedbom reformi u obrambenom sektoru te se založio da BiH što prije pošalje u sjedište NATO-a u Bruxellesu godišnji nacionalni plan reformi (ANP) čije je usvajanje postalo povodom višemjesečnih prijepora u toj zemlji kojima je blokiran i proces uspostave vlasti, prenijeli su u utorak lokalni mediji.

Nelson je u razgovoru s s novinarima bosanskohercegovačih dnevnih listova kazao kako je stajalište Washingona da je ANP bitan za jačanje euroatlanstkog partnerstva no u ovom trenutku nema veze s pitanjem hoće li ili ne BiH postati članicom NATO-a.

“Ideje o odgađanju reformi za nekih pet godina ili neki proizvoljni broj godina nema nikakvog smisla. Nema smisla ni u vezi s očekivanjima NATO-a i ponudom za partnerstvom niti u vezi sa onim što EU traži – da BiH formira vlasti koje će početi provoditi ozbiljne reforme, a koje će pokazivati napredak kandidata ka članstvu u EU”, lazao je američki veleposlanik kako ga navodi portal “Oslobođenja”.

Ove reforme, kako je istaknuo, trebaju osigurati napredak BiH ne samo na vojnom planu nego i kada je riječ o vladavini zakona i te reforme komplementarne su reformama koje očekuje Europska unija.

Kazao je i kako je važno da BiH što prije dobije novu vlast a potvrdio je kako će SAD nastaviti posredovati u nastojanjima da se u zemlji postigne dogovor o ustavnim reformama koje bi bile provodive.

Najavio je kako će početkom prosinca u BiH ponovo stići posebni američki izaslanik za zapadni Balkan Matthew Palmer 

“Stupanj njegovog angažmana i učinkovitosti ovisit će od stupnju političke volje u BiH da se krene naprijed. Kao što ste vidjeli po posjetu (Mikea) Pompea Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori to je bio rezultat toga što su te dvije zemlje donijele teške i važne političke odluke koje su donijele napredak na euroatlantskom putu”, kazao je Nelson a prenosi portal “Dnevnog avaza”.

Ruski utjecaj u regiji ponovo je označio destabilizirajućim a kazao je i kako srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ostaje pod američkim sankcijama pod koje je dospio nakon što je označen prijetnjom provedbi Daytonskog sporazuma.

(Hina)

Split

U Splitu mimohod za žrtve Srebrenice – 25 ruža bačeno u more

Published

on

Bošnjačke udruge u Splitu organizirale su u petak navečer tradicionalni “Mimohod 8372” u spomen na žrtve Srebrenice  a s Rive je u more bačeno 25  ruža kao simbol 25 godina od masakra u Srebrenici u ljeto 1995. što su ga počinile srpske postrojbe pod zapovjedništvom Ratka Mladića.

Sudionici “Mimohoda 8372” šetajući središtem Splita i Rivom nosili su višemetarski transparent s natpisom “25 godina – ne zaboravi Srebrenicu”, te državne zastave Hrvatske i Bosne  Hercegovine.

Većina sudionika jednosatnog mimohoda nosila je zbog epidemioloških razloga i zaštitne maske.
Organizator splitskog mimohoda za žrtve Srebrenice Kadro Kulašin najavio je da će bošnjačke udruge u Splitu potaknuti u gradskim i županijskim tijelima da se jedna ulica u Splitu nazove po Srebrenici.
“Mi Bošnjaci u Republici Hrvatskoj na spomen Srebrenice se naježimo, ali isto tako i na spomen  Vukovara, Škabrnje, Ahmića, Stupnog Dola  Trusine, Vareša, Sarajeva   Prijedora, Manjače, Goražda Foče i svih drugih  gradova gdje su nevini bili žrtve,” kazao je Kulašin.
Predsjednik Vijeća bošnjačke nacionalne manjine u Splitu Edin Nurkić rekao je da se ovakvim mimohodom kao što je u Splitu, izražava i izvan Bosne i Hercegovine suosjećanje za srebreničke žrtve i podrška onima koji tuguju za svojim najmilijim stradalim u Srebrenici.

Nurkić je podsjetio kako je Haaški sud presudio da je na području Srebrenice počinjen srpski genocid.
“U Srebrenici se dogodio genocid i neljudski čin i mi to, nažalost, moramo osvijestiti kako se takvo što više ne bi ponovilo,” rekao je Nurkić.
I splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara, koji je sudjelovao u mimohodu za srebreničke žrtve, istaknuo je kako je potrebno njegovati kulturu sjećanja i poštivanja žrtvi, jer tako potičemo svijesti da se takav zločin kao što je bio u Srebrenici, više nigdje i nikomu ne odgodi.
“Nama Hrvatima nije teško razumjeti što znači žrtva Srebrenice jer se sjetimo Vukovara, Škabrnje i svih zločina koji su zavili u crno mnoge obitelji i ostavili brojne majke  koje plaču. Prije dva dana sjetili smo se smrti vukovarske majke Kate Šoljić, čija su četiri sina poginula od velikosrpske fašističke čizme koja je napravila veliko zlo i u Srebrenici,” kazao je Krstulović Opara.
Damir Gabrić, izaslanik splitsko-dalmatinskog župan Blaženka Bobana, istaknuo je da se u Srebrenici dogodio jedan od najvećih pokolja u povijesti Europe.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Plenković: Realno obećati ulazak Hrvatske u eurozonu do kraja mandata nove Vlade

Published

on

Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u petak da ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam (ERM II) puno znači za njenu financijsku stabilnost te joj jača reputaciju na ekonomskom i financijskom planu, a da je realno obećati da će Hrvatska u europodručje ući do kraja mandata iduće Vlade.

Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija (EK) danas su objavili da je Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, a Hrvatska narodna banka uspostavila je blisku suradnju s Europskom središnjom bankom. 

Na konferenciji za medije u Banskim dvorima, premijer Plenković je ocijenio kako je posao u proteklih godinu dana, od slanja pisama namjere za članstvo u ERM II i bankovnoj uniji, do danas, obavljen sjajno.

Uz Schengen, ulazak u eurozonu jedna je od dvije “dublje” integracije koje su Hrvatskoj kao najmlađoj članici EU-a preostale, podsjetio je.

Apostrofira da je Hrvatska najmanja članica EU-a koja još uvijek nije uvela euro, pri čemu podsjeća i na “euriziranost” Hrvatske.

Tako štednja stanovništva u eurima u posljednjih osam godina u prosjeku iznosi 71 posto, u istom tom razdoblju u prosjeku je 54 posto kredita građana u kunama s valutnom klauzulom u eurima, u turizmu noćenja gostiju iz europodručja čine ukupno 61 posto inozemnih gostiju, dok se 57 posto vrijednosti ukupnog robnog izvoza ostvaruje sa zemljama iz eurozone.

Plenković smatra da će Vlada u slijedećem mandatu, koji bi trebao ubrzo početi teći, ostvariti ulazak u europodručje, no o “točnom datumu ćemo govoriti kada budemo malo sigurniji”.

Podsjeća i na različita iskustva o vremenu koju neka zemlja provede u ERM-u II prije nego pristupi europodručju – najbrži su bili Slovenija, Cipar i Malta, koji su u mehanizmu proveli nešto manje od tri godine, a najdulje je bila Litva, 10,5 godina.

“Stoga, različita je praksa, ja ne želim sada spekulirati o trenutku, danu, datumu, mi ćemo i dalje raditi svoje aktivnosti, ispunjavati program i planove Vlade”, rekao je Plenković.

Dodaje da s visokim stupnjem vjerojatnosti može reći da bi ulazak u europodručje, ako se nastavi ovako dobro raditi kao do sada, ako se kvalitetno iskoristi idući višegodišnji proračun EU-a te instrument “EU iduće generacije”, mogao biti riješen do kraja mandata iduće Vlade. “To je realno obećati”, rekao je Plenković. 

Ocijenio je i kako je s današnjim danom dodatno ojačana reputacija Hrvatske na ekonomskom i financijskom planu, na međunarodnim i domaćim financijskim tržištima, a ovo će značiti i novu legitimaciju kada nas budu ocjenjivale agencije za kreditni rejting. 

Zadovoljavanje “Mastriških kriterija”

Nakon ulaska u ERM II, a da bi ušla u europodručje, Hrvatska mora nastaviti ispunjavati tzv. kriterije iz Maastrichta, odnosno kriterije nominalne konvergencije, a to su stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija – deficit proračuna i javni dug.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić stoga poručuje da je ispred Hrvatske nastavak aktivnosti, no i ocjenjuje da je danas “veliki dan za Hrvatsku”.

Upitan za porast javnog duga i deficita te mogućem usporavanju ulaska u eurozonu, Marić odgovara da će zbog koronakrize ove godine biti velik deficit, umjesto planiranog suficita, kao i da će doći do jednokratnog povećanja javnog duga.

Granica za javni dug po mastriškim kriterijima iznosi 60 posto BDP-a, a i prije koronakrize, Hrvatska je kao i većina zemalja članica premašivala tu granicu.

No, Marić podsjeća i da je Hrvatska dosad smanjivala udio javnog duga za oko tri postotna boda godišnje, što je četiri puta brže no što odredbe Masstrichta predviđaju.

“Jednokratno povećanje udjela javnog duga u BDP-u zbog koronakrize ćemo veći iduće godine krenuti anulirati i vratiti ćemo se na putanju da smanjivanje javnog duga u BDP-u bude brže i jače od onog što odredbe Masstrichta predviđaju, što znači da ćemo ispunjavati i taj kriterij”, kaže Marić.

Dodaje da se Hrvatska ulaskom u ERM II obvezala i na dodatne mjere, poput nastavka jačanja okvira za sprečavanje pranja novca, administrativno i parafiskalno rasterećenje gospodarstva i građana, a tu su i dodatni iskoraci oko stečajnog zakonodavstva, kao i smjernice za bolje upravljanje u trgovačkim društvima u državnom vlasništvu.

Danas je definiran i središnji paritet hrvatske kune, koji će se pratiti za vrijeme boravka u ERM II, a šest mjeseci prije formalnog uvođenja eura bit će poznat i fiksni tečaj po kojem će se izvršiti konverzija. Odmah nakon toga, kao obveza će se uvesti dualno prikazivanje cijena proizvoda – i u kunama i u eurima, kako bi se nastojao neutralizirati efekt porasta cijena zbog zaokruživanja, najavljuje Marić.

Vujčić: Možete biti pouzdani u nastavak stabilnosti tečajne politike HNB-a

Kako je izvijestio guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, Hrvatska je ušla u ERM II po današnjem tržišnom tečaju 7,53450 kuna za jedan euro.

To za Hrvatsku znači da tečajna politika HNB-a ostaje ista kao i do sada, da će i u idućem razdoblju, sve do uvođenja eura, održavati tečaj stabilnim na isti način kako je to rađeno i do danas, pojašnjava.

“Možete biti pouzdani u nastavak stabilnosti tečajne politike HNB-a”, poručio je Vujčić.

Ističe da je Hrvatska ušla i u bankovnu uniju, odnosno u zajednički sustav nadzora banaka, čime HNB imenuje svojeg člana u zajedničko supervizorsko tijelo Europske središnje banke (ECB), koji tamo ima glas kao i sve ostale zemlje eurozone koje su sada u bankovnoj uniji, dok s druge strane, ECB preuzima nadzor nad svim hrvatskim bankama.

Također, prije ulaska u eurozonu, ostvaren je i ulazak u zajednički sanacijski mehanizam EU-a, što također znači da ćemo imati ista prava i obveze kao i sve zemlje eurozone.

Ucitavanje vijesti

Sisačko-moslavačka županija

Imam Crnkić u Sisku: Vukovar i Srebrenica su braća blizanci

Published

on

Veliki broj sisačkih Bošnjaka okupio se u petak u središtu grada na prigodnoj svečanosti obilježavanja 25 godina od srpskog genocida u Srebrenici, u kojem su stradale 8372 nevine žrtve, a Imam Crnkić rekao je tom prigodom da su ‘Vukovar i Srebrenica braća blizanci’.

Na skupu, kojem su se priključili i predstavnici katoličke crkve sa sisačkim biskupom Vladom Košićem, te Grada Siska s dogradonačelnikom Markom Kričkom, pročitana su pisma srebreničkih žrtava iz opkoljenog grada i članova njihovih obitelji.

U ime organizatora, Vijeća bošnjačke nacionalne manjine grada Siska, nazočne je pozdravio predsjednik Edin Safić. Prigodnim im se riječima obratio glavni imam sisački Alem ef. Crnkić, naglasivši kako je najmanje što se danas može učiniti za žrtve, njegovanje kulture sjećanja.

“Protiv još uvijek prisutne kulture poricanja zločina, koja je najopasniji virus, moramo se štititi istinom”, rekao je Crnkić.

Podsjetio je kako je dosad identificirano i ukopano 6643 stradalnika svih naraštaja, veći broj ih je u postupku identifikacije, a za njih tisuću se još traga. Zaključio je da su po tragediji stradanja u agresiji  ‘Srebrenica i Vukovar braća blizanci’.

Po završetku programa i minute tišine za žrtve Srebrenice, sudionici komemorativne svečanosti u koloni su se uputili na sisačku šetnicu uz rijeku Kupu, gdje su u vodu bacili vijenac i 25 bijelih ruža, koje simboliziraju 25 godina od tragedije bošnjačkog naroda u Srebrenici.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije