Povezite se

Svijet

Američki istočni grijeh: Floydova smrt pokrenula preispitivanje povijesti

Objavljeno

-

EPA/CJ GUNTHER

Konfederacijski spomenici se ruše, a Kolumbovi se uništavaju dok se Amerika pokušava nositi s duhovima robovlasničke i rasističke prošlosti koje je probudila smrt Georgea Floyda. 

“Čini se da smo dosegli ključnu točku u preispitivanju priče tko smo to mi kao Amerikanci”, kaže David Farber, profesor povijesti na kanzaškom sveučilištu.  

“Vidimo da se desetine, ako ne i stotine milijuna Amerikanaca muče s fundamentalnim pitanjem što učiniti s neugodnim i, budimo iskreni, nemoralnim aspektima naše povijesti”.

Smrt crnca Georgea Floyda, kojeg je bezobzirno gušio bijeli policajac u Minneapolisu pokrenula je masovne prosvjede protiv rasne nepravde i policijske brutalnosti diljem SAD-a.

Ali istodobno je potaknuto i nacionalno preispitivanje dijelova američke povijesti.  

Prosvjednici su se u nekoliko gradova okomili na spomenike generalima i političarima s robovlasničkog juga i, na primjer, u Richmondu oborili kip Jeffersona Davisa, predsjednika Konfederacije u vrijeme Američkog građanskog rata. 

“Simboli Konfederacije, mislim, izazivaju najviše podjela. Ali sve se širi diljem zemlje”, nastavlja Farber. 

“U New Yorku su to spomenici Kolumbu, u Novome Meksiku kip konkvistadora koji je genocidna figura u očima tamošnjih Pueblo Indijanaca”, rekao je. 

“Diljem SAD-a ima srednjih škola nazvanih po Johnu Calhounu”, sedmom američkom potpredsjedniku koji je bio veliki zagovornik ropstva, kaže Farber. 

Javni gnjev

Farber napominje da se debata o simbolima Konfederacije odvija već godinama i da su borci za građanska prava 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća bučno prosvjedovali protiv činjenice da “hodaju ulicama nazvanim po rasistima i zagovornicima nadmoći bijele rase”.

Napori da se uklone konfederacijski spomenici dobili su zamah nakon što je bijeli rasist 2015. ubio devet crnaca u crkvi u Charlestonu u Južnoj Karolini.

“Sad je tempo brži zbog većeg pritiska javnosti i gnjeva”, rekla je Andra Gillespie, profesorica političkih znanosti na sveučilištu Emory. 

“Ovo je trenutak kada je fokus na anticrnačkom rasizmu, ali nisu isključeni ni drugi oblici rasne opresije”, kazala je. 

Laura Edwards, profesorica povijesti na sveučilištu Duke,  kaže da je “ljudima sve jasnije da ti simboli imaju političko značenje i da su problematični na način koji oni dosad nisu potpuno razumjeli”.

“Onda se to ne može olako nazivati nasljeđem”, rekla je Edwards, referirajući se na argumente protivnika micanja konfederativnih simbola koji tvrde da se time briše ponosna južnjačka povijest. 

Trend ili početak sustavne promjene? 

Rušenje konfederacijskih spomenika i onih Kolumbovih “vrlo su povezani”, smatra Edwards. “Oboje utjelovljuju nasilnu kolonizaciju Sjedinjenih Država”.

“Prvi dio je dolazak Europljana i oduzimanje zemlje autohtonim narodima, a zatim sudjelovanje u genocidu nad njima”, kaže Edwards.

Nakon toga dolazi uvoz robova iz Afrike, što profesor povijesti Alan Kraut s Američkog sveučilišta u gradu Washingtonu naziva “istočnim grijehom koji nismo uspjeli prevladati”.

“Sad gledamo reviziju povijesti kao odgovor na politički trenutak”, kaže Kraut, “iako to preispitivanje već traje neko vrijeme”. 

“O spomenicima se i prije razgovaralo i micalo ih se”, dodao je. “Smrt Georgea Floyda bila je katalizator da se to učini dramatičnije i brže”. 

Steven White, profesor na sveučilištu Syracuse, rekao je da “ljudi sad šire razmišljaju o rasizmu u američkoj povijesti”.

“Svjedočimo nekoj vrsti šireg obračuna s rasizmom”, tvrdi. 

“Mislim da raste broj bijelih Amerikanaca koji obraćaju više pozornosti na to zašto još uvijek u zemlji postoji rasna nejednakost”, rekao je. 

“Ali tek treba vidjeti hoće li ta promjena u javnom mnijenju potrajati i hoće li ovo stvarno biti početak sustavne promjene”, zaključio je. 

Svijet

Putin želi snažniji WHO, predlaže konferenciju o cjepivu protiv koronavirusa

Published

on

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u utorak Općoj skupštini UN-a da treba osnažiti Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO) kako bi koordinirala globalni odgovor na pandemiju koronavirusa i predložio je konferenciju na visokoj razini o suradnji u razvoju cjepiva.

“Predlažemo održavanje online konferencije na visokoj razini, koja bi bila uskoro, za zemlje zainteresirane za suradnju u razvoju cjepiva protiv koronavirusa”, izjavio je Putin.

“Spremni smo podijeliti iskustvo i nastaviti surađivati sa svim državama i međunarodnim entitetima, uključujući u opskrbi drugih zemalja ruskim cjepivom koje se pokazalo pouzdano, sigurno i učinkovito”, rekao je.

Rusija je bila prva zemlja koja je dala regulatorno odobrenje za cjepivo protiv novog koronavirusa i to prije završetka ispitivanja, što je izazvalo zabrinutost među znanstvenicima i liječnicima u pogledu sigurnosti i učinkovitosti ruskog cjepiva.

Nekoliko zemalja razmatra usvajanje mjera koje bi ubrzale odobrenje cjepiva

Međutim, nekoliko zemalja sada razmatra usvajanje mjera koje bi ubrzale odobrenje cjepiva.

Putin je kritizirao SAD, rekavši da bi ukidanje “nelegitimnih sankcija” pomoglo svijetu da se oporavi od pandemije koronavirusa.

“Općenito, oslobađanje svjetske trgovine od barijera, zabrana, ograničenja i nelegitimnih sankcija puno bi pomoglo u revitalizaciji globalnog rasta i smanjenju nezaposlenosti.”

Putin je također predložio da vodeće svemirske sile potpišu obvezujući sporazum koji bi zabranio “postavljanje oružja, prijetnju ili uporabu sile protiv svemirskih objekata”.

Ucitavanje vijesti

Svijet

WHO upozorio na ozbiljan val koronavirusa koji hara Europom

Published

on

Posljednji brojevi tjednih slučajeva koronavirusa u Europi premašili su rezultate zabilježene kada je pandemija prvi put dosegla vrhunac u ožujku, objavila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Govoreći u četvrtak, regionalni direktor WHO-a Hans Kluge rekao je da je samo prošlog tjedna prijavljeno 300.000 novih infekcija. “Pred nama je vrlo ozbiljna situacija”, rekao je. Neke su europske zemlje, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo i Francusku, zabilježile najviše dnevne brojke u posljednjih nekoliko mjeseci, prenosi tportal.

Kapaciteti testiranja povećali se diljem Europe od početka pandemije, što znači da je vjerojatnije da će veći biti i broj zaraženih. Kluge je dodao da su nove brojke također pokazale “alarmantne stope prijenosa u regiji”.

Prijem u bolnice i smrtni slučajevi još nisu zabilježili sličan porast, iako Španjolska i Francuska bilježe trend rasta. Premda mlađi ljudi – za koje je manja vjerojatnost da će biti ozbiljno pogođeni ako su zaraženi – trenutno čine najveći udio novo evidentiranih slučajeva koronavirusa, postoji strah od mnogo većeg broja slučajeva ozbiljnih bolesti ako se virus proširi na starije i ranjivije skupine.

Kluge je na brifingu u četvrtak rekao i da su mjere zaključavanja dale jasne rezultate. “U lipnju su slučajevi dosegnuli najniži nivo”, rekao je. “Međutim, brojevi slučajeva u rujnu trebali bi svima nama poslužiti kao znak za uzbunu.”

Ranije ovog tjedna Kluge je upozorio je da bi se Europa trebala pripremiti za porast broja smrtnih slučajeva od koronavirusa u listopadu i studenom, upozoravajući: “Bit će sve teže.” (N1)

Ucitavanje vijesti

Svijet

Biden o planu za cjepivo protiv koronavirusa: ne vjerujem Trumpu

Published

on

Dodao

Demokratski predsjednički kandidat Joe Biden odbacio je u srijedu optužbe predsjednika Donalda Trumpa o tome da širi strah vezano uz sigurnost cjepiva protiv koronavirusa, pozvavši Trumpa da se prikloni znanstvenicima i ne požuruje njihov rezultat.

“Budimo jasni: vjerujem u cjepivo, vjerujem znanstvenicima, no ne vjerujem Donaldu Trumpu”, kazao je Biden dodavši da “mu ovog trenutka ne može vjerovati ni američki narod”.

Biden je upozorio protiv pokušaja požurivanja da se iziđe u javnost s nedovršenim cjepivom uoči predsjedničkih izbora 3. studenoga.
Trump je optužio svog demokratskog protukandidata na izborima da potiče sumnje među Amerikancima oko efikasnosti cjepiva.

U SAD-u je umrlo 195.000 ljudi koji su bili zaraženi koronavirusom, više nego u bilo kojoj drugoj zemlji, te su izgubljeni milijuni radnih mjesta, a pandemija je dobila središnje mjesto u izbornoj kampanji.
Trump je u više navrata umanjivao rizike zaraze od Covida-19, pogotovo na početku krize, te je na sebe navukao kritike zbog ignoriranja i zanemarivanja upozorenja znanstvenika i dužnosnika javnog zdravstva.
Obraćajući se javnosti iz svog doma u Wilmingtonu, u saveznoj državi Delawareu, Biden je istaknuo kako cjepivo treba biti odobreno samo uz poštivanje strogih sigurnosnih standarda.
“Znanstvena otkrića ne gledaju na kalendar jednako kao ni virus. Posebno nemaju veze s izbornim ciklusima. Njihov tajming, odobrenje i distribucija nikada ne smiju biti određeni političkim razlozima”, kazao je Biden.
Ranije je republikanski zastupnik, liječnik i Trumpov pobornik Brad Wenstrup odbacio zabrinutost s tim u vezi navodeći da će Uprava za hranu i lijekove osigurati da cjepivo bude sigurno. “Vjerujemo da FDA neće odobriti nešto što nije sigurno i učinkovito”, rekao je.
Čak i ako cjepivo za koronavirus bude odobreno idućih tjedana, ono vjerojatno neće biti široko dostupno u javnosti prije sredine iduće godine, rekao je na kongresnom panelu u srijedu Robert Redfield, direktor američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti.
Biden, koji trenutno vodi u nacionalnim ispitivanjima javnog mnijenja, upitao je gura li Trump agencije poput FDA da potpišu odobrenje za cjepivo kako bi popravio svoju izbornu perspektivu. Biden je istodobno potvrdio kako želi da se sigurno cjepivo pojavi čim prije poručivši da treba vjerovati znanstvenicima.

Američka vlada u srijedu je objavila da će početi s distribucijom cjepiva za covid-19 unutar jednog dana nakon dobivanja dozvole te da planira mogućnost da ograničen broj doza bude dostupan već krajem ove godine.

Dužnosnici ministarstva zdravstva i obrane objavili su dokument s planom distribucije u kojemu stoji kako će “ograničen broj doza cjepiva za covid-19 biti dostupan početkom studenog 2020. ako ga Agencija za hranu i lijekove do tada odobri”, a da će se zaliha značajno povećati iduće godine.

 

Ucitavanje vijesti

Najčitanije