Hrvatska danas obilježava Dan državnosti, datum koji se veže uz konstituiranje prvog demokratski izabranog višestranačkog Hrvatskog sabora 1990. godine. Istodobno, podaci o mirovinama bivših saborskih zastupnika i drugih državnih dužnosnika pokazuju da se za takozvane povlaštene mirovine izdvaja sve više novca.
Riječ je o mirovinama koje se odnose na saborske zastupnike, članove Vlade, ustavne suce i glavnog državnog revizora koji su svoje mandate odradili ili barem započeli do kraja 2011. godine. Upravo do tada vrijedila su pravila prema kojima su navedeni dužnosnici mogli ostvariti pravo na mirovinu po posebnim, povoljnijim uvjetima.
Prema tim pravilima, bilo je dovoljno da dužnosnik do kraja sedmog saziva Sabora, odnosno do kraja 2011. godine, obnaša dužnost najmanje polovicu mandata, odnosno dvije godine. Uz to je trebao imati najmanje 20 godina mirovinskog staža. Muškarci su u takvu mirovinu mogli otići s 55 godina, a žene s 50 godina.
Iako su takve mirovine ukinute za dužnosnike koji su karijere započeli nakon 2011. godine, one se i dalje isplaćuju onima koji su pravo stekli prema ranijim propisima. Prema podacima iz siječnja ove godine, takvih je korisnika 682, što je samo deset više nego prije osam godina.
No iako se broj korisnika nije znatnije povećao, iznosi mirovina snažno su porasli. Prosječna mirovina iz ove kategorije u svibnju 2019. godine iznosila je 1.310,24 eura, dok ovogodišnji usklađeni iznos doseže 2.444,51 euro. To je povećanje od 1.134,27 eura, odnosno 46,4 posto u osam godina.
Najveći rast zabilježen je tijekom 2023. i 2024. godine, ponajprije zbog visokih stopa usklađivanja mirovina, koje su bile posljedica rasta inflacije i plaća. U svibnju 2023. prosječna dužnosnička mirovina porasla je za oko 220 eura u odnosu na godinu ranije, a u svibnju 2024. za dodatnih gotovo 400 eura.
Kada se gledaju pojedine vrste mirovina, najviše je starosnih mirovina, iako je broj njihovih korisnika s godinama pao. Prosječne svote starosnih mirovina u ovoj kategoriji porasle su za gotovo 1.200 eura, odnosno 46,43 posto. Kod obiteljskih mirovina rast je bio još izraženiji te iznosi oko 51,5 posto. Invalidskih korisnika je malo, svega pet, ali je njihova prosječna mirovina u promatranom razdoblju porasla za 1.608 eura, odnosno 53 posto.
Rast iznosa značajno je povećao i ukupni trošak za državni proračun. U svibnju 2019. godine za 672 korisnika isplaćeno je ukupno 880.481,28 eura. Početkom ove godine, za 682 korisnika, procijenjeni mjesečni iznos isplate iznosio je oko 1.667.155,82 eura. Drugim riječima, mjesečni trošak za ove mirovine gotovo se udvostručio u osam godina.
Kako se pravo na ove mirovine može ostvarivati i dalje među onima koji su uvjete stekli prije ukidanja posebnih pravila, a pojedina prava mogu prijeći i na članove obitelji, očekuje se da će se za njihovu isplatu i ubuduće izdvajati znatan iznos.
