Povjesničar i bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović komentirao je u emisiji Novi dan na N1 televiziji prvu godinu pontifikata pape Lava XIV., pitanje kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca te prijepore koji se u Hrvatskoj i dalje vežu uz 8. svibnja i kraj Drugog svjetskog rata.
Govoreći o papi Lavu XIV., Hasanbegović je rekao kako bi bilo pretenciozno iznositi konačne sudove o njegovu pontifikatu, ali je istaknuo da je medijski najzanimljiviji odnos pape prema politici američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Prema njegovim riječima, papine poruke mira, koje su inače uobičajene, postale su osjetljivije jer dolaze u trenutku u kojem postoji raskorak između državne politike, obilježene brojnim kontroverzama, i crkvenog poslanja.
Hasanbegović je ocijenio da se papa Lav XIV. drži crkvenog učenja i vlastite uloge, dodajući kako hrvatski katolici zasad nemaju posebnih problema s njegovim pontifikatom. Pritom je naglasio da treba razlikovati religijsku dimenziju papinske službe od državničke, budući da je rimski papa ujedno i državni poglavar.
Osvrnuo se i na pitanje kanonizacije blaženog Alojzija Stepinca, za koje smatra da će ostati otvoreno sve dok ne bude konačno riješeno. Hasanbegović je rekao da to pitanje u Hrvatskoj ima širu pozadinu od same kanonizacije jer otvara bolne točke interpretacije hrvatskog 20. stoljeća, posebno Drugog svjetskog rata i poraća.
Posebno je problematizirao uključivanje Srpske pravoslavne crkve u postupak putem mješovitoga povjerenstva, ocijenivši da je riječ o događaju bez presedana u postupku kanonizacije sveca Rimokatoličke crkve.
Govoreći o tome zašto su teme iz Drugog svjetskog rata i dalje predmet podjela u Hrvatskoj, Hasanbegović je rekao da, po njegovu mišljenju, nije riječ ponajprije o historiografskom pitanju, nego o dnevno-političkoj manipulaciji prošlošću.
“Naša javna rasprava o prošlosti zapravo nikad nije bila rasprava o prošlosti. To je prvorazredna rasprava o sadašnjosti i budućnosti, o temeljnim vrijednostima na kojima počiva moderna hrvatska država”, rekao je Hasanbegović.
Dodao je kako podjele u hrvatskom društvu, prema njegovu mišljenju, izaziva oživljavanje propalih političkih koncepcija, posebno jugoslavenskog komunizma, pod krinkom onoga što naziva apokrifnim antifašizmom.
Komentirajući 8. svibnja 1945., Hasanbegović je ustvrdio da poraz jednog režima ne znači nužno i istinsko oslobođenje. Rekao je da stanje koje je nastupilo u Zagrebu 8. svibnja 1945. ne smatra stvarnim oslobođenjem, ali je naglasio da takva ocjena ne znači opravdavanje stanja koje je postojalo prije tog datuma.
Osvrnuo se i na obilježavanje Dana pobjede, navodeći da u Hrvatskoj postoji konfuzija oko tih datuma. Prema njegovim riječima, 8. svibnja se u zapadnoeuropskom kontekstu obilježava kao dan kraja Drugog svjetskog rata, dok je 9. svibnja vezan uz sovjetsku potvrdu završetka rata.
