Početak lipnja 2026. donosi niz zakonskih promjena koje će utjecati na turizam, tržište rada, zapošljavanje stranih radnika, državnu administraciju i sustav migracija. Kako piše Poslovni.hr, riječ je o paketu reformi kojima se nastoji uvesti više reda u ključne sektore, suzbiti siva ekonomija, povećati zaštita radnika i uskladiti hrvatski sustav s novim europskim pravilima.
Jedna od promjena koja će posebno zanimati radnike i sve koji traže posao odnosi se na transparentnost plaća. Poslodavci više neće smjeti u ugovorima o radu navoditi da je plaća poslovna tajna, a u oglasima za posao morat će biti navedena početna plaća ili platni raspon. Time bi se trebala prekinuti praksa u kojoj kandidati tek na kraju razgovora doznaju koliku plaću mogu očekivati.
Poslodavci također više neće smjeti pitati kandidate koliku su plaću imali na prethodnom radnom mjestu. Zaposlenici će dobiti pravo zatražiti informacije o prosječnim plaćama za ista ili slična radna mjesta unutar tvrtke, razvrstane po spolu. Cilj je smanjiti nejednakosti i povećati pravednost na tržištu rada.
Velike promjene stižu i za privatni smještaj. Svaki apartman, soba ili kuća za odmor morat će imati službenu registracijsku oznaku. Bez nje oglašavanje na platformama poput Airbnb-a ili Booking.com-a više neće biti moguće. Ova mjera trebala bi smanjiti broj ilegalnih iznajmljivača, a turisti će prilikom rezervacije morati obraćati pozornost na to ima li smještaj važeći registracijski broj.
Nadzor će provoditi inspektori, lokalna redarstvena tijela i carina, uz veće ovlasti za kontrolu i kažnjavanje. Očekuje se da bi smanjenje neregistrirane ponude moglo utjecati i na cijene smještaja, osobito u najtraženijim turističkim destinacijama.
Promjene dolaze i za takozvane “party-zone”. Uvest će se stroža pravila oko prodaje i konzumacije alkohola, a najavljuje se i zabrana prodaje energetskih pića mlađima od 18 godina. Gradovi i općine dobit će veće ovlasti u borbi protiv buke i nereda, s ciljem stvaranja sigurnijeg i ugodnijeg okruženja za lokalno stanovništvo i turiste.
Stroža pravila uvode se i za poslodavce koji zapošljavaju strane radnike. Tvrtke će morati dokazati financijsku aktivnost u posljednjih 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih šest, te neće smjeti imati blokirane račune dulje od 30 dana. Stranim radnicima istodobno se daju veća prava i veća fleksibilnost, pa će nakon šest mjeseci moći lakše promijeniti poslodavca.
Produljuje se i dopušteno razdoblje nezaposlenosti za strane radnike na tri do šest mjeseci. Uvodi se obvezan ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma za produljenje određenih dozvola, a prvi put se detaljnije propisuju i uvjeti smještaja, uključujući minimalno 14 četvornih metara po radniku te obvezne zdravstvene preglede.
Od 1. lipnja u punu primjenu ulazi i Središnji registar stanovništva, digitalna baza podataka koja bi trebala zamijeniti klasični desetogodišnji popis stanovništva. Registrom će upravljati Porezna uprava, a objedinjavat će podatke iz postojećih evidencija, poput OIB-a, prebivališta, obrazovanja, zaposlenja i imovine.
Cilj je dobiti ažurnu sliku o stanovništvu bez terenskog popisivanja, kako bi se javne politike i usluge građanima mogle bolje planirati. Podaci iz popisa 2021. godine ipak će ostati mjerodavni za prava nacionalnih manjina do kraja 2033. godine.
Promjene stižu i u sustav azila i međunarodne zaštite. Novi zakon donosi strože kriterije za odobravanje azila, mogućnost ograničenja slobode kretanja tražiteljima zaštite u određenim slučajevima te uvjetovanje socijalnih prava sudjelovanjem u programima integracije. Ti programi uključuju i polaganje ispita iz hrvatskog jezika.
Sve ove mjere dio su šire strategije usklađivanja s europskim pravilima i promjene modela upravljanja turizmom, tržištem rada i migracijama. Za građane, radnike, poduzetnike i turiste to znači više kontrole, više administrativnih obveza, ali i jasnija pravila u područjima koja se godinama smatraju posebno osjetljivima.
