Povezite se

Vijesti

Liste čekanja: Žena kod kardiologa naručena tek za 420 dana!

Objavljeno

-

Svjedoci smo činjenica da su u Hrvatskoj liste čekanja na pojedine liječničke preglede jako velike. Ipak, neke, ako ih uopće tako možemo nazvati “liste čekanja” tako se uopće ne mogu nazvati več suprotno, mogli bi ih nazvati “liste umiranja”!

Duge liste čekanja boljka su velikog broja bolnica u Hrvatskoj pa tako i one u Puli koja taj problem nastoji riješiti i angažmanom novih liječničkih kadrova. Iako rade na privlačenju specijalista iz drugih ustanova, a u ovom trenutku je čak 80 zaposlenika bolnice na dodatnom usavršavanju, velik problem je prelazak liječnika u privatne klinike ili odustajanje od specijalizacija. Nedavno je u pulskoj bolnici zaposlena i vrhunska kardiologinja i dijagnostičarka iz Skopja dr. Lujza Grueva, međutim čekanje na kardiološki pregled i dalje je gorući problem.

Zapanjujući je slučaj 84-godišnje Dinore Ivančić koja je prije neki dan shvatila da će na red kod kardiologa doći za 420 dana, piše Glas Istre. Njezin suprug Silvijo Ivančić kaže da su u početku mislili da je posrijedi neka greška, pa su ponovno otišli do bolnice da provjere termin upisa. Neurolog je preporučio daljnje pretrage, pa je među ostalim, supruga upućena kardiologu. Na papiriću je pisalo 18. kolovoz, a kako je supruzi pozlilo krajem svibnja, mislili smo da dva i pol mjeseca nije problem pričekati. Naivno smo pomislili da je naručena sredinom kolovoza, no kako se termin približavao, shvatili smo da se radi o kolovozu, ali onom tek iduće godine

– Supruga se krajem svibnja samo odjednom srušila i na kratko je ostala bez svijesti. Kada je došla k sebi, na preporuku obiteljske liječnice završila je u bolnici, a nakon pregleda neurologa, dijagnosticirani su joj kolaps i sinkopa, kaže Silvijo. Naime, sinkopa je iznenadni, prolazni gubitak svijesti koji nastaje uslijed poremećaja prokrvljenosti mozga. Uslijed prestanka cerebralnog protoka krvi u trajanju od deset do petnaest sekundi, dolazi do gubitka svijesti, a uzrok nastanka mogu biti srčane poteškoće.

Nastavi pregledavati

Kultura

Svečano dodijeljenje godišnje nagrade HNK u Zagrebu za sezonu 2019./2020.

Published

on

Ilustracija

Laureati godišnje nagrade HNK u Zagrebu za najbolja ostvarenja u sezoni 2019./2020. su – za dramska ostvarenja Nina Violić i Livio Badurina, za operna Lana Kos i Tomislav Mužek, a za baletna ostvarenja Anamarija Marković i Drew Jackson, objavljeno je u subotu na svečanosti kraja sezone.

Dodjelom godišnjih nagrada Hrvatskoga narodnog kazališta (HNK) u Zagrebu za najbolja dramska, operna i baletna ostvarenja u sezoni 2019./2020. i prigodnim glazbeno-scenskim programom, priređenima u subotu navečer ispred zgrade HNK-a, svečano je završena još jedna kazališna sezone ovoga nacionalnog teatra, koja će praktički završiti 9. srpnja.

HNK je imao sreću da je mogao završiti sezonu

Intendantica zagrebačkoga HNK-a Dubravka Vrgoč zahvalila je ansamblu HNK, vjernoj publici i svima koji su na bilo koji način pridonijeli da se ova, u mnogočemu drukčija seona od svih ostalih, uspješno završi.

Ustvrdila je da je HNK u Zagrebu među rijetkim sretnim teatrima u Europi i svijetu koji su uspjeli završiti ovu sezonu, posebice zato što se, osim pandemije COVID-19, našao i u teškoj i zahtjevnoj situaciji zbog razornoga potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu u ožujku ove godine.

“Ova sezona zasigurno će biti zapamćena ne samo u povijesti HNK u Zagrebu, nego i u povijesti svakoga svjetskog kazališta”, istaknula je Vrgoč. 

Podsjetila je kako su članovi zagrebačkoga HNK-a žurno i sa srcem reagirala u svim tim teškoćama nastojeći da nešto daruju svojoj vjernoj publici i građanima Zagreba koji su pretrpjeli dvije velike nevolje – koronu i potres.

Intendantica Vrgoč nada se da ćemo od rujna ove godine opet u puno većem broju biti u kazalištu, ali ako to neće biti moguće, ustvrdila je da će HNK i “dalje u bilo kojem broju pjevati, glumiti i plesati”.

Četvero laureata primilo nagrade

Predsjednik ocjenjivačkoga suda za dodjelu godišnje nagrade za dramu Leo Rafolt objavio je da je laureatkinja Nagrade “Mila Dimitrijević” za najbolju žensku ulogu Nina Violić za ulogu Olge u predstavi “Tri seste” – autorskom projektu i režiji Bobe Jelčića prema drami Antuna Pavloviča Čehova, te za uloge u autorskom projektu i režiji “Znaš ti tko sam ja” Ivana Penovića za uloge Antuna Zanovića, Trgovca Chomela i Mame Ubu.

Nagradu “Mila Dimitrijević” za najbolju mušku ulogu primio je Livio Badurina  za ulogu Stjepana Zanovića u predstavi “Znaš ti tko sam ja”.

Nagradu “Marijana Radev” dobila je sopranistica Lana Kos za ulogu Leonore u Verdijevoj operi “Trubadur” koja je, kako je to rekao predsjednik ocjenjivačkoga suda Dražen Siriščević, najteža uloga koju je Vedi namijenio sopranu. 

Tenor Tomislav Mužek dobitnik je Nagrade “Vladimir Ruždjak” za ulogu u operi “Lucia di Lammermoor” Gaettana Donizzetija u posljednjoj opernoj premijeru prije no što je zbog koronavirusa kazalište zatvoreno. 

Umjesto laureta, nagrade je preuzeo ravantelj Opere HNK Marcello Mottadelli.

Nagradu “Ana Roje” za najbolju žensku baletnu izvedbu u netom završenoj sezoni primila je Anamarija Marković, objavila je predsjednica ocjenjivačkoga suda Ljiljana Gvozdenović. Mlada balerina primila je nagradu za ulogu Klare u baletu “Orašar” u koreografiji Vladimira Malakhova.

Nagradu “Oskar Harmoš” za najbolju mušku baletnu izvedbu primio je Drew Jackson za ulogu dvorske lude u baletu “Labuđe jezero” Petra Iljiča Čajkovskog u koreografiji Vladimira Malakhova koju je kako je istaknuto,, unatoč sezoni koja nije bila naklonjena izvođačima, odigrao s jednakim tehničkim i umjetničkim dosezima.

U glazbeno-scenskom programu pod ravnanjem Luke Vukšić, zbor i gudački kvartet Opere i sopranistica Ana Zebić Kostel uz klavirsku pratnju Vjekoslava Babića izveli su odabrana djela Pere Gotovca, Vatroslava Lisinskog, Gaetana Donizettija i Giuseppea Verdija, a odabrane stihove Silvija Strahimira Kranjčevića, Miroslava Krleže, Vesne Paruna i Jakše Fiamenga interpretirali su Ivan Colarić, Franjo Kuhar, Ksenija Marinković, Filip Vidović, Nina Violić i Kristijan Beluhan.

Ucitavanje vijesti

Politika

IZBORI 2020 Bira se 10. saziv Sabora od neovisnosti

Published

on

Izvor: Nacionalno

Hrvatski birači u nedjelju izlaze na birališta kako bi izabrali 10. saziv Hrvatskog sabora i odlučili tko će imati priliku formirati novu Vladu i iduće četiri godine voditi državu.

Zbog epidemije koronavirusa i mjera zaštite, nedjeljni su izbori jedni od najzahtjevnijih za provedbu unatrag 30 godina.

Potvrđuje to i činjenica da je tek u petak poslijepodne konačno odlučeno kako će i zaraženi koronavirusom moći glasovati uz pomoć osobe od povjerenja koja će po njihovoj ovlasti i uputi ispuniti glasački listić te kako će se ‘omekšati’ upute za glasovanje u domovima za starije u kojima nisu određena posebna biračka mjesta.  

Članovi biračkog odbora moći će doći ispred doma ili, ako se radi o nepokretnom korisniku, s posebnom zaštitnom opremom ući u dom i omogućiti mu da iskaže svoju biračku volju. U petak je objavljeno i kako biračko pravo želi iskoristiti 476 od oko pet tisuća osoba u samoizolaciji.

Birači ne bi trebali posebno strahovati

Iz Državnog izbornog povjerenstva (DIP) pozivaju birače da unatoč epidemiji, kao i na svim dosadašnjim izborima, iskoriste svoje biračko pravo.  

“Pozivam birače da iskoriste svoje pravo, posebno jer biramo zakonodavnu vlast. Izbori su, ipak, praznik demokracije koji se ne događa tako često“, poručila je potpredsjednica DIP-a Vesna Fabijančić-Križanić.

Biračima je poslala umirujuću poruku.

Na izborima će biti primijenjene sve propisane epidemiološke mjere, pa  mislim da birači ne bi trebali imati poseban strah, naglasila je.

U Sabor se bira 151 zastupnik, 140 u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj, tri bira dijaspora odnosno birači bez prebivališta u Hrvatskoj, osam pripadnici nacionalnih manjina u posebnoj, 12. jedinici.

Veliko je zanimanje za mjesto u Saboru, za svako se u prosjeku natječe 17 kandidata čija je prosječna dob 48,6 godina.

O tome tko će uistinu slijedeće četiri godine provesti na Trgu svetog Marka ima pravo odlučiti 3 milijuna 860 tisuća birača za koje će u Hrvatskoj i 42 države u inozemstvu biti otvoreno ukupno 6999 biračkih mjesta.

Izbore će provoditi oko 75 tisuća ljudi, nadzirat će ih oko 8500 promatrača.

Svi oni moraju se držati mjera zaštite od zaraze koronavirusom koje su preporučili epidemiolozi. Za članove biračkih odbora, koji pokrivaju sva biračka mjesta to znači držanje međusobnog razmaka od metra u pol, obvezno nošenje maski, preporučeno nošenje rukavica, redovitu dezinfekciju ruku itd.

Birači pak, kod ulaska na biralište, moraju dezinficirati ruke, preporučuje im se nošenje maski i da ponesu kemijsku olovku kojom će glasovati, da u prostoriju ulaze i izlaze jedan po jednan poštujući propisani razmak od metra i pol koji moraju održavati i dok čekaju ulazak na biračko mjesto.

Preferencijski glas

Birači će na izborima moći koristiti preferencijski glas, na listi za koju će glasovati moći će zaokružiti i ime kandidata kojemu daju prednost, to jest preferiraju ga u odnosu na sve druge. Kandidat koji osvoji najmanje deset posto glasova svoje liste, ima prednost pred ostalima, neovisno gdje je smješten na listi.

Biračka mjesta u Hrvatskoj se otvaraju u nedjelju u 7 sati, zatvaraju u 19 sati.  Isto, mjereno lokalnim vremenom, vrijedi i za inozemstvo, gdje se glasuje dva dana, u subotu i nedjelju.
Prve podatke o tome kome su birači dali povjerenje, DIP će na svojoj mrežnoj stranici početi objavljivati u nedjelju u 21 sat, a ažurirat će ih svakih 15 minuta.

Podatke o odazivu objavit će u nedjelju u podne i u 17 sati.

Ucitavanje vijesti

Crna Kronika

Požar u Sućurju na Hvaru

Published

on

Najvjerojatnije udar groma izazvao je u subotu navečer požar u Sućurju na Hvaru, a u gašenju vatrene stihije uz vatrogasce pomagala su i dva kanadera, doznaje se u Vatrogasno-operativnom centru.

Vatra je buknula u 18.45 sati u Dubokoj kod Bogomolja te je zahvatila borovu šumu i nisko raslinje. Na terenu su sve vatrogasne snage s otoka i to 50 vatrogasaca s 20 vozila. Zbog požara je zatvorena cesta od Bogomolje prema Sućurju.

Do 20.20 sati vatrogascima su na terenu pomagala dva kanadera. Požarište je još uvijek aktivno iako se sanira, a gasitelji će ostati cijelu noć na terenu.

Vatrogasci kažu kako je do sada izgorjelo oko pet hektara borovine i niskog raslinja.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije