29. obljetnica proboja iz opkoljene Hrvatske Kostajnice

29. obljetnica proboja iz Hrvatske Kostajnice/Izvor: Nacionalno

Župan Ivo Žinić je u subotu, 12. rujna 2020. godine, sudjelovao u obilježavanju 29. obljetnice organiziranog proboja iz opkoljene Hrvatske Kostajnice.
U crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Hrvatskoj Kostajnici nazočio je svetoj misi za poginule i nestale hrvatske branitelje.

Nakon misnog slavlja, kod spomen-ploče proboja, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odana je počast svim hrvatskim braniteljima.

Naime, 12. rujna 1991. u večernjim satima 117 hrvatskih branitelja i civila odbilo se predati jugo-srpskom agresoru krenuvši u proboj iz opkoljenoga grada kroz velikosrpske položaje, preko naselja Rosulje i Slabinja, cestom Hrvatska Kostajnica-Hrvatska Dubica, uz rijeku Unu.

U spomen na 29. obljetnicu proboja iz Hrvatske Kostajnice u tamošnjoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog služena je Sveta misi za poginule i nestale hrvatske branitelje, a nakon toga su izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće kod Spomen ploče proboja u Hrvatskoj Kostajnici. U povjesnici Domovinskog rata ostala su poznata dva velika proboja hrvatskih branitelja i civila iz opkoljenih gradova pred padom. Najčuveniji je proboj niza skupina iz Vukovara u studenome 1991. godine. Drugi proboj je onaj iz Hrvatske Kostajnice prema Hrvatskoj Dubici.

Nažalost, o ovome događaju do danas je malo pisano i istraživano, dok dostupnih dokumenata gotovo i nema. Agonija opsade Hrvatske Kostajnice počela je još 26. lipnja 1991. godine. Prema riječima sudionika rata u Hrvatskoj Kostajnici, ona je „padala“ dva puta. Prvi put krajem srpnja, 1991. godine pod nejasnim okolnostima, kada je već za dan, dva vraćena pod kontrolu hrvatske vojske. Njezin konačan pad dogodio se 12. rujna kada je prvo „palo“ brdo Djed na kojem je tada zarobljeno oko 60 branitelja, što iz policije, što iz Zbora narodne garde. Paralelno s ovim zbivanjem, u ranim večernjim satima oko 300 branitelja, stiješnjeno sa svih strana bilo je prisiljeno prijeći u Bosansku Kostajnicu gdje su predali oružje. Branitelji iz Hrvatske Kostajnice su, međutim, prethodno pobijeni.

Istovremeno, civili i nešto branitelja koji su ostali u Hrvatskoj Kostajnici formiraju kolonu koja se kretala prema Rosuljama, Slabinjama, Baćinu pa prema Hrvatskoj Dubici i Novskoj. No proboj je bio težak i mučan, prisjetio se Tvrtko Sokler, jedan od sudionika proboja. Kaže kako su donijeli odluku da nikakva predaja ne dolazi u obzir jer su slutili kako predaju nitko ne bi preživio, što se i obistinilo.

„Na današnji dan se prvo sjetim svih ljudi koji su poginuli i nestali. To su ljudi koji su sa mnom odrastali išli u školu, ljudi koje poznajem, susjedi…Nakon toliko godina kod mene se javlja nekakav žal radi toga što apsolutno nitko nije kažnjen za nikakve stvari koje su se događale na području grada Hrvatska Kostajnica. Ispada da su protiv nas ratovali samo kuhari, bolničari itd. Svi povratnici se prave blesavi i nitko neće reći ono što je nama jako bitno jer mi imamo još uvijek jedan dio ljudi koji nisu nikad nađeni i koji se vode kao nestali. Misli da bi obitelji nakon toliko godina ipak trebali naći nekakav svoj mir da imaju barem gdje zapaliti svijeću svojim najmilijima“.

Hrvatska Kostajnica je te 1991. godine dva mjeseca branila granice Hrvatske na Uni, a sam pad grada zapamćen je kao velika tragedija. I danas je ovaj datum tužan za sve Kostajničane pa tako i za gradonačelnika Dalibora Bišćana.

Izvor: Nacionalno

Meni jako teško govoriti o svim događajima jer kao dijete ih nisam mogao vidjeti i doživjeti na taj način. Imam tu sreća i radost da živim u prilikama u kojima danas živim na čemu se najviše zahvaljujem hrvatskim braniteljima koji su pružili svima nama nadu i postavili temelje za bolju budućnost, da mi možemo danas uživati slobodu. Možda bi to trebali više cijeniti i više raditi na tome da znamo što sada imamo, a što možda ne bi imali da su okolnosti bile drugačije“.

Na obilježavanju je nazočio i sisačko-moslavački župan Ivo Žinić koji je naglasio kako se nažalost za ovaj proboj u široj hrvatskoj javnosti malo zna.

„Danas, nakon 29 godina, ponovo smo ovdje na istom mjestu i sjećamo se tih događaja. Sjećamo se i sviju poginulih. Kao župan dolazim ovdje svake godine poručiti stanovnicima ovog ograda da nisu ostavljeni. Možda je i prije 29 godina izgledalo da su branitelje bili ostavljeni od svoje Hrvatske, međutim nisu. Takve su nažalost bile okolnosti.  Pa i sada možda stanovnicima Hrvatske Kostajnice izgleda da su napušteni od hrvatske države, ali  i Županija i hrvatska država, hrvatska Vlada, čvrsto stoje na tom tragu da se u ovom gradu stvore što je moguće kvalitetnije uvjeti za život i ostanak mladih ljudi“.