Povezite se

Vjera

25 milijuna kuna za socijalnu uključenost umirovljenika

Objavljeno

-

Ministar rada i mirovinskoga sustava Josip Aladrović uručio je u ponedjeljak 19 ugovora vrijednosti 25 milijuna kuna bespovratnih sredstava koji će doprinijeti jačanju kapaciteta organizacija civilnog društva za projekte socijalne uključenosti umirovljenika.

“Ako vidimo službene podatke da se nešto manje od dva posto udruga, odnosno organizacija civilnog društva bavi ovom problematikom, a ona uključuje gotovo 1,3 milijuna naših stanovnika, tada možemo vidjeti da se sa socijalnom uključenosti osoba u starijoj životnoj dobi nalazimo u svojevrsnom deficitu”, rekao je Aladrović.

Danas su potpisani prvi ugovori iz projekta “Pridruži se – Aktivni u mirovini” ukupne vrijednosti od 25,77 milijuna kuna, dok je ukupna vrijednost cijeloga programa 100 milijuna kuna.  
Zainteresiranost za taj projekt je velika, dodao je ministar, jer su prikupili projektne prijave u vrijednosti od oko 230 milijuna kuna.

Dobivenim sredstvima će organizacije civilnog društva, kao najznačajniji pružatelji izvaninstitucionalne potpore i podrške umirovljenicima, razvijati i provoditi lokalne programe i aktivnosti u području aktivnog starenja i povećanja kvalitete života umirovljenika te njihove socijalne uključenosti.

Cilj je što uspješnije odgovoriti na potrebe umirovljenika, stoga će se financirati projekti koji doprinose njihovoj većoj uključenosti i prilagodbi u društvo kroz poboljšanje socijalnih, emocionalnih, kognitivnih i kreativnih vještina, kao i njihovom psihofizičkom zdravstvenom stanju.

Fokus je na aktivaciji, nediskriminaciji, dostojanstvu te sudjelovanju umirovljenika u društvenim, sportskim, kulturnim i drugim aktivnostima i poslovima zajednice, kao i međugeneracijskoj suradnji. 

Isto tako, organizacije civilnog društva razvijat će inovativne programe i socijalne inovacije u radu s umirovljenicima. Na taj način će osobe starije životne dobi biti uključene u više društvenih zbivanja u Hrvatskoj, zaključio je Aladrović. 

Vijesti

Tijelovo: Blagdan koji naglašava da je Isus pravi Bog i čovjek

Published

on

Izvor: Nacionalno

Blagdan je Tijelova, koji se slavi na deveti četvrtak nakon Uskrsa, a njime Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak i naglašava vjersku istinu da je Isus pravi Bog, ali i pravi čovjek.

Tijelovo se slavi u crkvama i svetištima diljem Hrvatske, gdje se održavaju procesije oko crkve ili kroz središta gradova. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.

Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću

Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji u jednom viđenju punoga mjeseca na mjesecu pokazala mrlja.

Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat. Na njezinu zamolbu mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj je biskupiji uveo blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove – sv. Euharistije.

Drugi važan događaj povezan je uz euharistijsko čudo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji, gdje je jedan svećenik lomeći posvećenu hostiju zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

Nakon toga je papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku crkvu.

Prva Tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama.

Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela Svete mise – pretvorbe kruha u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik ugledao u kaležu pravu svježu krv.

Papa Julije II. (1503-1513.) istraživao je taj događaj ali istragu nije uspio završiti. No, dopustio je javno štovanje relikvije, što je učinio i njegov nasljednik papa Leon X.

Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava.

Zavjet o izgradnji kapele u Ludbregu

Za vrijeme trogodišnje epidemije kuge u Moslavini, Hrvatski se sabor 15. prosinca 1739. zavjetovao da će u Ludbregu izgraditi kapelu Presvetoj Krvi Isusovoj. Pošast je počela jenjavati te je 30. siječnja 1740. ukinuta karantena, ali iz nepoznata razloga zavjet nije ispunjen.

Zagrebački nadbiskup blaženi Alojzije Stepinac upozorio je 1940. na taj zavjet, a 4. rujna 1994. godine kardinal Franjo Kuharić je pred 100.000 vjernika blagoslovio zavjetnu kapelu u Ludbregu.

Vjernici svih sela župe Kapela kod Ludbrega na Tijelovo idu u župnu crkvu. Djeca su odjevena u bijelo i nose košarice s laticama cvijeća koje posipaju za vrijeme procesije koja ide od župne crkve. Župnik nosi Presveti oltarski sakrament, a iznad njega je nebo (baldahin) koji nose četiri muškarca.

Etnografi bilježe kako su nekoć stari Požežani poslije procesije organizirali pred katedralom, na Trgu sv. Terezije Avilske, narodno veselje za žitelje svih okolnih sela. Svirali su limena glazba, majstori na gajdama i tamburaši dok su Požežani plesali kolo oko spomenika fra Luke Ibrišimovića Sokola.

U Dućama kod Omiša, ističu istraživači, za Božji dan (Tijelovo) ukrašavalo se cijelo selo, bilo je tu raznih svetih barjaka i svijeća napravljenih u obliku kruga. Tradicija se zadržala, ali se te svijeće danas pale na dan Gospe Snježne.

Zabilježeno je da se na Tijelovo u gotovo svim bračkim mjestima održavala procesija uz sudjelovanje svih mještana. Manja djeca nosila su bukete cvijeća i posipala brnistrom put kojim prolazi procesija.

U primorskim mjestima ribari su prostirali mreže da ih svećenik blagoslovi te pratili kretanje procesije u barkama i brodovima s upaljenim svijećama i feralima.

Hrvati Tijelovo nazivaju i Tilovo, Brašančevo, Brošančevo, Brešančevo, Božji dan, Božji don, Božji blagdan. U dubrovačkim krajevima i na Pelješcu Tijelovo se naziva Korosante prema talijanizmu Corpo Santo, što znači Sveto Tijelo.

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Sisačka biskupija proslavila blagdan nebeskog zaštitnika sv. Kvirina

Published

on

Blagdan sv. Kvirina, zaštitnika Sisačke biskupije, Grada Siska i istoimene sisačke župe, svečano je proslavljen u četvrtak, 4. lipnja, misnim slavljem ispred bazilike Sv. Kvirina koje je predvodio mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem, bjelovarsko-križevačkim biskupom Vjekoslavom Huzjakom, zagrebačkim pomoćnim biskupima Mijom Gorskim i Ivanom Šaškom, umirovljenim varaždinskim biskupom Josipom Mrzljakom, rektorom bazilike mons. Zdravkom Novakom i šezdesetak svećenika.

Na početku sve okupljene vjernike i goste pozdravio je biskup Košić zaželjevši im sretan blagdan svetog Kvirina, sisačkog biskupa i mučenika, zaštitnika Sisačke biskupije i grada Siska, predvodnika u redu svjedoka i mučenika za Isusa Krista. Biskup se osvrnuo i na aktualnu društvenu situaciju ustvrdivši kako, „na žalost, ni danas nisu prestali progoni katolika, kako u svijetu, tako i u našoj Domovini i u Sisačkoj biskupiji“. „Samo da spomenem najnoviji primjer, izbacivanje raspela iz škola, što je ovog proljeća započelo po naredbi nekih novih Dioklecijana ili upisivanje vjeronauka na početku svakog razreda, što nije predviđeno međunarodnim ugovorima između Svete Stolice i RH, gdje je jasno naznačeno da na početku školovanja roditelji izabiru vjeronauk da bi on bio obvezatan predmet za cijelo osnovnoškolsko obrazovanje. Uime čije slobode se gaze naša već stečena prava? Smeta li crvene, krvlju naših stradalnika na Križnom putu i u tolikim kazamatima te bačenih u tolike jame uprljanih savjesti križ Kristov? On je znak naše vjere i kršćanske uljudbe ne samo hrvatske nego europske povijesti. Oni koji ga izbacuju iz ustanova misle da rade uslugu sekularnoj državi, a zapravo su sluge globalista i bezbožne ideologije koja nema pravo nametati svoj osobni stav svima! Ja ću se kao biskup ove biskupije i nasljednik mučenika biskupa sisačkog svetog Kvirina boriti do smrti za prava naših vjernika. Takav nasrtaj na naš identitet proglašavam protuustavnim“, poručio je biskup Košić.

U homiliji biskup Perić osvrnuo se na kršćanske korijene ove crkvene svetkovine i život sv. Kvirina te istaknuo da su dokaz kako je on stvarno postojao i podnio istinsko mučeništvo i dvije hrvatske biskupije: krčka i sisačka. „Na razvalinama prastare Segestike, 35. godine pr. Krista, počeo je stasati novi grad s novim imenom Siscia u području Gornje Panonije u okviru Rimskoga Carstva kojemu se prvi car August do 6 godina, tj. 29., svečano zacario. Grad je napredovao ekonomski, vojno, civilno pa i religiozno, tj. kršćanski sve dok ga 350. godine protucar Magnencije nije stao rušiti, ali ne i srušiti. Iz toga razdoblja, tj. od početka kršćanstva do 350. poznat nam je samo jedan biskup, sv. Kvirin, iz Siscije, glavnoga grada tadašnje Savske Panonije, 270.-309. A ne bi vjerojatno ni on, da nije podnio kršćansko mučeništvo. Upravo ta lovorika martirija potaknula je Crkvu Katoličku na njegovo štovanje a znanost povijesnu da ispituje sve do čega se može doći, razlučujući nestvarne legende od stvarnih činjenica, kako bi spomen na toga Kristova svjedoka ostao nezaboravan i čašćen. A da je sv. Kvirin doista postojao i podnio istinsko mučeništvo, dokazom su i dvije hrvatske biskupije: krčka i ova sisačka, koje imaju sv. Kvirina za svoga nebeskoga zaštitnika ili patrona. Čestitke objema! Navedimo i to da su poznata dva sisačka biskupa, sudionika Salonitanskih sabora, 530. i 533. godine, Ivan i Konstancije“, podsjetio je biskup Perić.

Govoreći o poruci koju donosi ovo slavlje sv. Kvirina, biskup Perić rekao je kako se kršćani klanjaju samo Bogu svemogućemu, te ne kleče ni pred kakvim ‘božanstvima’ ovoga svijeta, ni osobnim ni drvenim. Na kraju te poruke pretočio je u molitvu. „Zaštitniče Kvirine, spomeni nas pred Bogom i isprosi nam duhovnih kandidata, i svećeničkih i redovničkih, koji će se pravo klanjati Bogu, u duhu i istini! Naš vanjski izraz opsluživanja Božjih zakona jest poštovanje Boga mišlju mozga, osjećajem srca i govorom jezika te priznajući bogoštovnim činom i Ime i Dan Gospodnji. Mučeniče Kvirine, izmoli nam od Boga svjetla i snage! Roditelji su nas svojom ljubavlju najviše zadužili u našem odrastanju i odgoju, zato njima najveću dugujemo zahvalnost brinući se za njih u njihovim teškim danima, a ako su preminuli, moleći se za njihove duše. Blaženi Kvirine, sve nas preporuči Božjemu milosrđu! Kršćani se žene kao i ostali ljudi, i djecu rađaju, ali djecu ne odbacuju ni prije ni poslije poroda! Ili nisu kršćani! Sv. Kvirine, zagovaraj nas da budemo pravi kršćani koji vole i svoj i tuđi život, brinu se za obitelj, žrtvuju za domovinu“, rekao je između ostalog biskup Perić.

Slavlje je animirao Zbor koralista Sisačke biskupije pod vodstvom prof. Jelene Blašković i orguljašku pratnju mo. vlč. Roberta Jakice i Katarine Mandić.

Proslavi je prethodila devetnica posvećena Duhu Svetom kojom su se Siščani i hodočasnici u bazilici duhovno pripravljali za proslavu svoga zaštitnika.

Nacionalno/Ika

Ucitavanje vijesti

Vijesti

Bozanić pozvao katoličke roditelje da vjeronaukom djeci omoguće cjelovit odgoj

Published

on

Kardinal Josip Bozanić uputio je u četvrtak pismo u kojem katoličke roditelje poziva da kod upisa djece u prvi razred izborom vjeronauka svojoj djeci omoguće cjelovit odgoj, koji integrira temeljne kršćanske vrjednote, kako bi ih se odgojilo za zrele, odgovorne i cjelovite osobe.

“Poštovani katolički roditelji, obraćam se posebno vama koji ove godine upisujete svoje dijete u prvi razred osnovne ili srednje škole”, piše kardinal i potiče roditelje da za svoje dijete izaberu “važnu odgojnu priliku koja se nudi u katoličkom vjeronauku”.

To će, ističe, djeci dati dublji i širi pogled na životno obzorje, upoznati ih s temeljima kršćanske vjere i kulture, koja duboko obilježava hrvatsku društvenu zbilju; približiti im vrijednost i ljepotu kršćanskih blagdana, tradicije i običaja.

Ova školska godina ostat će učenicima duboko urezana u pamćenje jer su bili prisiljeni napustiti svoje škole i uključiti se u online učenje, te zbog izvanrednih životnih iskustava uslijed pandemije koronavirusa i razornog potresa koji je pogodio Zagreb i okolicu.

Mnogima od djece i učenika, ocijenio je Bozanić, veći izazov bili su izolacija i ograničenje kretanja nego učenje na daljinu, koje su zbog svoje otvorenosti za novo vrlo brzo svladali i time pokazali tehničku i informatičku osposobljenost.

No, brojna su druga pitanja na koja nije moguće pronaći odgovore u tehničkim znanjima ili definicijama – poput pitanja čovjekove ograničenosti, krhkosti, nemoći, straha, patnje i smrti.

Ali ti događaji, naglasio je, postali su i novi izazovi te su iznjedrili puno dobra. “Pred našim su se očima nizali lanci dobrote, velikodušnosti, brižljivosti, požrtvovnosti i darežljivosti brojnih zdravstvenih djelatnika, volontera, karitativnih institucija, ljudi svih životnih dobi koji su posvjedočili što je stvarna snaga u nepredvidivim životnim događajima, kao i u prirodnim katastrofama”.

Djeca i učenici mogli su vidjeti što je zapravo najvažnije u životu pojedinca, obitelji, zajednice i društva te učiti kako biti dobar, brižljiv, osjetljiv, solidaran, požrtvovan, velikodušan i hrabar. To su vrline s kojima se nitko ne rađa, nego ih svatko od najranije dobi usvaja kroz životni odgoj i obrazovanje, ističe Bozanić.

Stoga je važno djeci i učenicima ponuditi sadržaje koji će ih usmjeravati te im otkrivati dublji životni smisao, a tu posebno misli na predmet školskog vjeronauka.

Prisutnost vjeronauka u školi znak je “pozitivne laičnosti” društva, jer bez religiozne dimenzije nema cjelovitog odgoja. Vjeronauk potiče na razmišljanje o najdubljem smislu ljudske egzistencije, onkraj pojedinih znanja, te pomaže pronaći jedinstven smisao, stavljajući u središte ljudsku osobu i njezino dostojanstvo, poručio je kardinal.

Ucitavanje vijesti

Najčitanije