U sve toplijoj klimi sve više je ekstremnih vremenskih prilika, oluja, poplava, požara na koje treba odgovoriti snažnim sustavom zaštite. O izazovima, političkom, strateškom i operativnom rastu sustava civilne zaštite te o jačanju spašavatelja i infrastrukture te skoroj nabavci helikoptera voditeljica Klimatske budućnosti, Tea Blažević N1 , razgovarala je sa ravnateljem Civilne zaštite Damirom Trutom i s pročelnikom Hrvatske gorske službe spašavanja Josipom Brozičevićem.
Damir Trut kaže da sustav Civilne zaštite već petu godinu ulazi u reorganizaciju. “Mi možemo zaista sa zadovoljstvom reći da je sustav jako dobro posložen, da je ograniziran i da se dokazao kroz ovih nekoliko godina, s obzirom na to da smo imali krizu za krizom, pa čak kritu u krizi u kojoj je sustav funkcionirao na zavidnoj razini u kojoj je pokazao da ima mogučnost i da je koristan društvu”, rekao je Trut.
“Sustav je dobar onoliko koliko su kvaliteno osposobljeni građani”
Trut je rekao da svaki građanin može smanjiti rizik od katastrofe.
“58 posto stanovništva se nalazi u urbanim sredinama. Te sredine moramo dobro i kvalitetno osmislit i pripremiti, upravljati rizicima unutar njih. I onda je i veći broj stanovništva koji se nalazi i živi u tim urbanim sredinama zaštićeniji”, kaže Trut.
Rekao je da je sustav Civilne zaštite onoliko dobar koliko su dobro i kvalitetno osposobljeni građani Republike Hrvatske, odnosno kompletno stanovništvo.
“Zato što je prvi onaj koji pruža pomoć, prvio do vas: član obitelji, susjed, onaj tko se prvi nađe u vašoj blizini. I ako on zna pružiti prvu pomoć, ako zna kako postupati u različitim rizičnim situacijama to je daleko bolje. Onda na teren dolaze operativne snage, kojima treba jedno određeno vrijeme da dođu na lokaciju na kojoj se odvija događaj”, kaže Trut i upozorava da bi svaki građanin trebao znati koji su rizici i kako ne ulaziti u rizične situacije i kako pratiti sustave ranog upozorenja.
“Kad se upoznamo s rizicima i kad se kao pojedinac, kao obitelj upoznamo i pripremimo na rizike, uvjek se priča o setu prve pomoći ili setu pomoći pri potresu, poplavama, ili bilo koje druge rizilne situacije, zapitajmo se koliko nas ima taj set pripremljen, pa kad ga bude imao najveći dio stanovništva onda možemo reći da je sustav Civilne zaštite na visokoj razini”, kaže Trut.
“Veliki izazov je i privlačenje volontera”
Pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Josip Brozičević, govorio je o najvećim izazovima HGSS-a, koji je dio sustava Civilne zaštite.
Rekao je da su najveći izazovi izmjene zakona koje namjeravaju uskoro pokrenuti kojima bi poboljšali položaj volontera HGSS-a i izvore financiranja te službe kako bi i dalje osigurali svoju ulogu u sustavu Civilne zaštite te uspostava helikopterske službe za spašavanje.
“Sve je to u cilju učinkovitosti, bržeg i boljeg pružanja pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija”, rekao je pročelnik HGSS-a.
Jedan od velikih izazova je i privlačenje volontera u sustav Civilne zaštite. Trut kaže kako sustav treba dodatne elemente kojima bi privukli volontere poput osiguranja njegovog radnog mjesta.
“Mi moramo biti svjesni da je u sustavu vrlo malo profesionalnog kadra te da je sustav koncipiran na volonterstvu”, kaže Trut i dodaje da je svjestan da moraju osigurati volonterima mogućnost da izbivaju sa svog radnog mjesta određeno vrijeme kada su na djelu nesreće i katastrofe.
HGSS je 2019. godine jedina služba koja je obučena za spašavanje građana iz poplava i divljih voda te su članovi HGSS-a jedini bili položili prilično zahtjevnu obuku Rescue 3, a Trut kaže da danas, na sreću više nije tako. Rekao je da HGSS više nije jedini taj koji je licenciran za spašavanje u takvim uvjetima i da je veći broj volontera Civilne zaštite prošao obuku spašavanja iz poplava i divljih voda.
“Oko 160 ljudi je prošlo obuku u državnoj intervencijskoj postrojbi, isto tako pripadnici sustava Civilne zaštite na državnoj i županijskoj razini ljudi u vatrogastvu. Znači jedan dobar dio osoba”, kaže Trut i dodaje da nije tijekom poplava jedini problem spašavanja iz vode već i sprječavanje proboja vode i drugi tehnički poslovi.
“Ovo jesu najopasniji i najsloženiji poslovi, pogotovo ako se radi o divljim vodama”, kaže Trut.
Brozičević kaže da volonteri HGSS-a prolaze brojne redovne, tehničke i specijalističke obuke kroz svoj spasiteljski staž. Kaže da članovi konstatno sudjeluju u edukacijama i obnavljanju znanja. Napominje da su članovi HGSS-a volontiraju i da će novim zakonom tražiti poboljšanje uvjeta volontera. “Jedna od stvari koje bi se mogli staviti u zakon je da ti slobodni dani koje koristimo za temeljnu edukacije ne odbijaju od godišnjeg odmora”, kaže Brozičević.
Trut kaže da će izmjenama zakona pokušati poboljšati uvjete volonterima svim članovima Civilne zaštite.
Kaže da sustav Civilne zaštite ima 60 tisuća ljudi i da nema potrebe svima njima dati naziv službene osobe, ali da ima potreba poboljšati njihov status volontera pogotovo kad moraju izbivati na poslu.
